Niz

Izvor: testwiki
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Općenito, niz možemo zamisliti kao objekte poredane po nekom pravilu, tako da uvijek znamo tko je prethodnik i sljedbenik svakog objekta u redu (osim eventualno prvog i zadnjeg).

Uzmimo za primjer razred od dvadeset učenika koji su poredani po abecednom redu. Za svakog od učenika znamo tko je "prije" njega (osim kod prvog), a tko "poslije" (osim kod zadnjeg). To možemo zamisliti kao da smo svakom od brojeva iz skupa {1,2,3,...,20} pridružili po jednog učenika.

Sličan primjer su dani u tjednu (brojevima od 1 do 7 pridruženi su prvi dan, drugi dan,...).

Matematička definicija niza

Takvi primjeri motiviraju matematičku definiciju niza: funkciju f:S zovemo niz u skupu S.

Dakle, niz je funkcija kojoj je domena skup prirodnih brojeva, a kodomena neki skup S. U prvom našem primjeru, skup S bi mogao biti {"Učenici razreda"}, a u drugom {"Dani u tjednu"}.

Niz se, umjesto uobičajene notacije f(n)=..., označava sa (an)n ili samo (an)n ili (an).

Primjeri

Članovi niza zadanog sa f(n)=1n izgledaju ovako: (an)1=1, (an)2=12, (an)3=13, (an)4=14,...

Primjećujemo da je brojnik uvijek jedan, a nazivnik su prirodni brojevi. Broju jedan je pridružen 1, broju dva 1/2, broju tri 1/3, i tako dalje. Zato kažemo da je npr. 1/16 šesnaesti član niza. Oznaka trotočje označava da je niz beskonačan.

Sama funkcija može biti definirana s više od jednog pravila. Primjer za takvu funkciju je:

g(n):0

g(n):={n,ako je n neparan0,ako je n paran

Ova funkcija također zadovoljava uvjete za niz jer joj je domena skup (kodomena je skup S=0).

Članovi ovog niza izgledaju ovako: 1,0,3,0,5,0,7,0,9,0,...

Posebni nizovi

Posebno se često proučavaju aritmetički niz i geometrijski niz.

Konvergentni nizovi realnih brojeva

Niz an realnih brojeva konvergira realnom broju a0, ako za svako ϵ>0 postoji prirodni broj n0 takav da[1]Predložak:Is

(n>n0)(|ana0|<ϵ)

Broj a0 se naziva limes niza an. Kao primjer niz

an=1n

konvergira i limes niza je 0. Rastući i padajući nizovi se nazivaju monotonim nizovima. U matematičkoj analizi osnovni rezultat o nizovima je: svaki ograničen i monoton niz realnih brojeva je konvergentan.[1]Predložak:Is

Izvori

Predložak:Izvori

  1. 1,0 1,1 Kurepa, Svetozar, Matematička analiza 2 : funkcije jedne varijable, Tehnička knjiga, Zagreb, 1971.