De Moivreova formula

Izvor: testwiki
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

De Moivreova formula nazvana je po Abrahamu de Moivreu (1667.1754.) francuskom matematičaru i izražava da za bilo koji realni broj x te cjelobrojni n, vrijedi da je

(cosx+isinx)n=cos(nx)+isin(nx).

Ova formula je važna jer povezuje trigonometrijske funkcije s kompleksnim brojevima. Formula vrijedi i ako je x kompleksna veličina. Razvojem lijeve strane i zatim uspoređujuće realne i imaginarne dijelove pod pretpostavkom da je x realni broj mogu se izvesti izrazi za cos(nx) i sin(nx) izraženi s cos(x) and sin(x). Štoviše, uz pomoć formule mogu se naći eksplicitni izrazi za n-ti korijen iz jedan, uzimajući u obzir da lijeva strana jednakosti predstavlja ustvari kompleksni broj z tako da je zn = 1.

Izvod

Premda povijesno dokazana ranije, de Moivreova formula može se jednostavno izvesti iz Eulerove formule kako slijedi

eix=cosx+isinx
(eix)n=einx.

i koristeći Eulerovu formulu slijedi da je

ei(nx)=cos(nx)+isin(nx).

Necjelobrojne potencije

Za razliku od Eulerove formule koja je istinita i za necjelobrojni n, de Moivreova formula općenito ne vrijedi za necjelobrojne n, a zbog toga što necjelobrojna potencija kompleksnog broja može imati mnogo različitih vrijednosti. Izvod de Moivreove formule uključuje potenciranje kompleksnog broja na n-tu potenciju, dok Eulerova formula uključuje kompleksnu potenciju pozitivnog realnog broja i ima zato uvijek jedinstven iznos. Na primjer

za x = 0 and n = 1/2 formula daje 11/2 = 1
za x = 2π and n = 1/2 formula daje 11/2 = −1

Kako su kutovi 0 i 2π jednaki, iz formule nalazimo različite vrijednosti za isti izraz. Vrijednost kvadratnog korijena nije, dakle, jedinstvena. Takva poteškoća se ne pojavljuje ako koristimo Eulerovu formulu

ei0 = 1
e = −1

Dokaz indukcijom (za cjelobrojni n)

Razmatramo tri slučaja.

Za n > 0, razmatramo najjednostavniji slučaj gdje je n = 1 i formula, očito, vrijedi. Pretpostavimo da je formula istinita i za neki cjelobrojni k, što znači da pretpostavljamo da je

(cosx+isinx)k=cos(kx)+isin(kx).

Razmotrimo sada slučaj gdje je n = k + 1

(cosx+isinx)k+1=(cosx+isinx)k(cosx+isinx)=[cos(kx)+isin(kx)](cosx+isinx)hipotezom indukcije=cos(kx)cosxsin(kx)sinx+i[cos(kx)sinx+sin(kx)cosx]=cos[(k+1)x]+isin[(k+1)x].trigonometrijskim identitetima.


Zaključili smo da je formula istinita za n = k + 1 kada je istinita i za n = k. Slijedeći princip matematičke indukcije slijedi i da je formula istinita i za sve cjelobrojnen≥1.

Kada je n = 0 formula je očito također istinita jer je cos(0x)+isin(0x)=1+i0=1, i prema definiciji z0=1.

Kada je n < 0, razmatramo pozitivni cjelobrojni m tako da je n = −m, odnosno

(cosx+isinx)n=(cosx+isinx)m=1(cosx+isinx)m=1(cosmx+isinmx)=cos(mx)isin(mx)=cos(mx)+isin(mx)=cos(nx)+isin(nx).

Stoga, formula je istinita za sve cjelobrojne vrijednost n.

Generalizacija

Formula je istinita i u općenitijem slučaju, tj. ako su z i w kompleksni brojevi. Tada je

(cosz+isinz)w

višeznačna funkcija, dok

cos(wz)+isin(wz)

nije višeznačna funkcija. Zato možemo ustvrditi da je

cos(wz)+isin(wz)     

jedna vrijednost od

     (cosz+isinz)w.

Primjene

De Moivreova formula se može primijeniti u cilju nalaženja n-tog korijena iz kompleksnog broja. Formula se, istina, ne koristi izravno u njezinu izvornom smislu jer potencija nije cjelobrojna, no može se ustvrditi da ako je z kompleksni broj zadan u polarnim koordinatama kao

z=r(cosx+isinx),

tada je

z1n=[r(cosx+isinx)]1n=r1n[cos(x+2kπn)+isin(x+2kπn)]

gdje je k cijeli broj. Kako bi se našlo n različitih korijena od z moraju se razmatrati različite vrijednosti k i to od k=0 do k=n1.