Proračun rashladnika

Izvor: testwiki
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Svaki rashladnik koji se nalazi u upotrebi mora biti dimenzioniran prema uređaju kojeg hladi i prema uvjetima kojima će biti izložen.

Pri pristupanju izračuna rashladnika prvo moramo izračunati količinu topline koja će se odvoditi u njemu. Kako odvedena toplina ovisi o nekoliko čimbenika, nju je teško odrediti bez preciznih podataka.

Količina topline je umnožak specifične potrošnje motora i postotka otpadne topline koja se preda vodi. Kada se izračuna ta vrijednost, može se pristupiti sljedećem izračunu.

Treba znati temperaturu hlađene tekućine na ulazu i izlazu, i iz nje dobiti srednju temperaturu hlađene tekućine. Zatim se izmjeri najveća temperatura rashladne vode (ili zraka) i odredi se porast temperature u rashladniku do izlaza. Iz ovih vrijednosti dobivamo također srednju vrijednost.

Oduzimanjem dviju srednjih vrijednosti dobit ćemo

Δt – srednju temperaturnu razliku u rashladniku.

Dimenzioniranje debljine stijenke plašta i stijenke cijevi je jednostavno:

s=s0+b+c (mm)

s0 – teoretska debljina stijenke
b – dodatak zbog savijanja
c– dodatak na koroziju

s0=d× p20×δd×ϕ + p

ϕ – faktor čvrstoće vara ( 0,9 za varene cijevi,1,0 za bešavne cijevi)
d – potrebni promjer cijevi
P – najveći radni tlak

b=d× s02,5R

R– srednji polumjer savijanja cijevi


Koeficijent prijelaza topline s jednog medija na drugi (m2):

K=11α1+1α2+λδ

α- koeficijent prijelaza topline s medija na stijenku
λ- koeficijent toplinske provodljivosti stijenke
δ- debljina stijenke

Koeficijent prijelaza topline za vodu iznosi 1420 - 2840 W/m ˚C, gdje su uračunati gubici zbog nečistoća.

Ukupna toplina koja se predaje u rashladniku jest:

Q=K× A×Δt

a odatle izlazi da je

A=QK×Δt (m2)

Sada smo dobili rashladnu površinu, iz koje ćemo moći odabrati ili konstruirati rashladnik.


Vidi članke