Asocijativna algebra

Izvor: testwiki
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Asocijativna algebra je jedna od najčešće korištenih algebarskih struktura u matematici.

Neka je k komutativni prsten s jedinicom. Pod neasocijativnom k-algebrom podrazumijevamo par (A,m) u kojem je A modul nad k i m:A×AA bilinearno preslikavanjem, kojeg zovemo množenjem algebre (A,m). Ta algebra je asocijativna ako je m asocijativna operacija u običnom smislu, odnosno m(m(a,b),c)=m(a,m(b,c)) vrijedi za sve a,b,cA. Neke druge važne klase neasocijativnih algebri su Liejeve algebre, Jordanove algebre, Leibnizove algebre. Asocijativna k-algebra je unitalna (ili: s jedinicom) ako postoji element 1AA takav da je m(1A,a)=a=m(a,1A). Tada je automatski A prsten s jedinicom.

Ako su M,N dva k-modula, tada ih možemo promatrati kao centralne bimodule, pa je njihov tenzorski umnožak MkN ponovno takav, dakle k-modul. Kategorija k-modula ima strukturu (simetrične) monoidalne kategorije s tim tenzorskim umnoškom kao monoidalnim i gdje je k jedinični objekt. Poseban je slučaj tenzorskog umnoška kad je A=M=N. Tada je bilinearnost množenja m:A×AA ekvivalentna uvjetu da se taj umnožak faktorizira kroz tenzorski umnožak, tj. postoji morfizam k-modula m:AkAA takav da je m=mπ gdje je π:M×NMkN kanonska projekcija (koja je dio definicije tenzorskog umnoška). Slično u unitalnom slučaju, element 1A definira preslikavanje η:kA,η:λλ1A. Nije teško vidjeti da je (A,m,1A) unitalna asocijativna algebra onda i samo onda ako je (A,m,η) monoid u monoidalnoj kategoriji k-modula. Drugim riječima, m:AAA i η:kA zadovoljavaju svojstva m(mkidA)=m(idAkm) i m(ηkidA)idAm(idAkη) gdje označava primjenu kanonskih izomorfizama kkAAAkk kao identifikacija.

Ako je k komutativni prsten s jedinicom tada unitalnu asocijativnu k-algebrom možemo alternativno gledati i kao prsten A s jedinicom zajedno s homomorfizmom prstena kA čija slika je u centru algebre A.

Morfizam (ne)asocijativnih k-algebri f:(A,mA)(B,mB) je morfizam f:AB pripadnih k-modula koji zadovoljava jednakost fkmA=mB(fkf) i, u slučaju, unitalnih algebri fηA=ηB.

Važan primjer asocijativne algebre je tenzorska algebra T(V)=n=0Vkn gdje je Vkn=VkVkkV(k puta) k-struki tenzorski umnožak k-modula V sa samim sobom (u slučaju n=0 to je k), a umnožak je spajanje (konkatenacija) tenzorskih umnožaka, to jest jedinstveno bilinearno proširenje formule koja je na dekompozabilnim elementima dana sa (v1v2vr,w1w2ws)v1v2vrw1w2ws. Općenitije, ako je A asocijativna algebra, možemo na sličan način uvesti i tenzorsku algebru T(AMA) ma kojeg A-bimodula AMA. U posebnom slučaju, kad je AMA=AAA ona je opremljena kanonskim morfizmom (zapravo ulaganjem) algebri AT(AAA).