Asocijativni bialgebroid

Izvor: testwiki
Inačica 1820 od 3. siječnja 2022. u 15:22 koju je unio imported>PonoRoboT (slijedeći / sljedeći)
(razl) ← Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

U matematici, ako je L asocijativna algebra nad nekim polje k, tada je lijevi asocijativni L-bialgebroid druga asocijativna k-algebra H zajedno sa sljedećim preslikanjima:[1] homomorfizam algebri α:LH kojeg nazivamo preslikavanjem izvora, homomorfizam algebri β:LopH kojeg nazivamo preslikavenjem ponora, koji su takvi da slike od α i β komutiraju u H, inducirajući dakle strukturu L-bimodula na H određenog pravilom a.h.b=α(a)β(b)h za sve a,bL,hH; nadalje morfizam L-bimodula Δ:HHLH, za kojeg zahtijevamo da je kounitalno i koasocijativno komnoženje H na objektu H u monoidalnoj kategoriju L-bimodula s monoidalnim produktom L. Nadalje, za pripadna kojedinicu ϵ:HL tog komnoženja zahtijevamo da je lijevi kokarakter (u drugom jeziku, to znači da je preslikavanja HLhlϵ(hα(l))L lijevo unitalno djelovanje koje proširuje množenje (gledano kao lijevo regularno djelovanje) LLL duž αidL). Nadalje, tražimo usuglašenost među komnoženjem Δ i množenjima algebre H i njenog tenzorskog kvadrata HH. Ako je algebra L nekomutativna, tenzorski produkt HLH nad L nije algebra, dakle traženje uvjete tipa da je Δ:HHLH morfizam k-algebri, kako se to radi kod bialgebri, nema smisla. Umjesto toga, zahtijevamo da HLH ima k-potprostor T koji sadržava sliku preslikavanja Δ i ima dobro definirano množenje inducirano množenjem na HH uzduž projekcije na HLH. Zahtijevamo, nadalje, da je kosuženje (korestrikcija) Δ|T:HT homomorfizam unitalnih algebri. Ako je homomorfizam za jedan takav potprostor T, tada je za svaki, i tada možemo napraviti kanonski izbor za T, naime Takeuchijev umnožak H×LHHLH,[2] koji je u svakom slučaju algebra s množenjem induciranim uzduž projekcije s HH. Proizlazi da je dovoljno provjeriti da je slika od Δ sadržana u Takeuchijevom umnošku i da je kosuženje komnoženja na njega homomorfizam algebri. Brzeziński i Militaru su pokazali da je pojam asocijativnog bialgebroida ekvivalentan pojmu ×L-algebre kojeg je uveo Takeuchi još 1977.[3]

Pojam asocijativnog bialgebroida je poopćenje pojma k-bialgebre gdje je komutativni bazni prsten zamijenjen nekomutativnom k-algebrom L. Hopfov algebroid nad L je uređeni par asocijativnog bialgebroida s totalnom algebrom H i antiendomorfizma algebre H koji zadovoljava neke dodatne uvjete (za razliku od slučaja asocijativnih bialgebroida gdje su osnovnee varijante definicije u literaturi zapravo ekvivalentne, u literaturi se promatra više sličnih ali bitno neekvivalentnih varijanti pojma Hopfovog algebroida).

Naziv bialgebroid je uvela J-H. Lu.[4] Često izostavljamo pomen asocijativnosti u nazivu, čija glavna funkcija je razlikovanje od Liejevih bialgebroida, koje također često zovemo naprosto bialgebroidima. Asocijativni bialgebroidi se pojavljuju u dvije kiralne verzije, lijevoj i desnoj. Dualan je pojam bikoalgebroida.[5]

References

Predložak:Reflist

Vanjske poveznice

  1. Predložak:Citation
  2. Predložak:Citation
  3. M. Takeuchi, Groups of algebras over A×A¯, J. Math. Soc. Japan 29, 459–492, 1977
  4. Predložak:Citation
  5. Imre Bálint, Scalar extension of bicoalgebroids, Appl. Categor. Struct. 16, 29–55 (2008)