Uređeni par

Izvor: testwiki
Inačica 1294 od 24. studenoga 2024. u 00:57 koju je unio imported>Ivi104 (uklonjeno iz Category:Matematika uz pomoć dodatka Cat-a-lot)
(razl) ← Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

U matematici, uređeni par (a, b) par je objekata određen vrstom objekata te njihovim poretkom:

(a,b)=(b,a)a=b.

Razlika između uređenog para i dvočlanog skupa (neuređenog para) jest da u dvočlanom skupu poredak elemenata nije definiran. Za dvočlani skup {a, b} vrijedi {a, b} = {b, a}.

Uređene n-torke

Uređeni par zove se i n-torka s dva člana ili niz duljine 2. Članovi uređenog para mogu biti uređeni parovi te time omogućuju rekurzivnu definiciju uređenih n-torki. Na primjer, uređena trojka (a, b, c) može se definirati kao (a, (b, c)) tj. kao uređeni par unutar uređenog para.

Skupovna definicija

Uređeni par (x,y) može se definirati kao {{x},{x,y}}. Analogno tome, uređena se trojka (x,y,z) može definirati kao {{x},{{x},{{y},{y,z}}}} jer je uređena trojka (x,y,z) zapravo uređeni par (x,(y,z)).[1] Slično bi se definirale uređene četvorke, petorke, itd. Ovime se relacija jednakosti (a,b)=(c,d) ne definira jer se može dokazati aksiomima teorije skupova, što je jedna od prednosti ovakvog pristupa.

Ovu definiciju uređenoga para dao je ruski matematičar Andrej Kolmogorov.[2]

Drugo

Binarne relacije definirane su kao uređeni parovi.

Na primjer, kod brojčanih uređenih parova, smisao nije samo vrijednost brojeva u paru nego i njihov poredak. Primjer uređenih parova su koordinate u koordinatnom sustavu, gdje prvo mjesto u paru odnosi se na os apscisu a drugo na os ordinatu pa primjerice uređeni par (17,39) nije nikako isto što i (39,17). Drugi primjer uređenih parova su pravi razlomci, gdje je prvi u paru brojnik, a drugi nazivnik te 17/39 nikako nije isto što i 39/17.[3] Karakteristično svojstvo uređenog para:

(a1,b1)=(a2,b2)a1=a2&b1=b2

Izvori

Predložak:Izvori

  1. Darko Veljan, Kombinatorika s teorijom grafova, Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 22.
  2. Boris Guljaš, Matematička analiza I & II, Zagreb, 2018., str. 199.
  3. Leksikon matematike / <prijevod Predrag Raos>, Zagreb : Mozaik knjiga, <2001?> Prijevod djela: The Hutchinson Pocket Dictionary of Maths (Helicon Publishing, 1993), str. 148