Množina tvari

Množina tvari je omjer brojnosti jedinki tvari (N) i Avogadrove konstante (N_A). Pod jedinke podrazumijevamo atome, ione, molekule.

Množina tvari pokazuje koliko jedinki sadrži neki uzorak (sustav) izraženo u molima.

$n=\frac{N}{N_A}$

Množina tvari označava se s n, a njezina je mjerna jedinica mol.

1 mol je množina tvari koja sadrži isto toliko jedinki (čestica) koliko ima atoma u 12 g (0,012 kg) ugljikovog izotopa ¹²C, odnosno 1 mol je množina tvari koja sadži Avogadrov broj jedinki ili 6,022•10²³ jedinki.

Mol je jedna od sedam osnovnih mjernih jedinica u znanosti. Uvedena je posljednja.

Istoznačnica za množinu tvari je količina tvari (engl.: amount of substance, quantity of matter). U udžbenicima kemije uvriježila se množina tvari

Množinu računamo: $n=\frac{m}{M}=\frac{N}{N_A}=\frac{V^0}{V_m}$

Pri čemu je:

Oznaka	Značenje	Iznos i mjerna jedinica
n	množina tvari	mol
m	masa tvari	g
M	molna masa tvari	(Ar ili Mr) g/mol
N	brojnost tvari	(nema mjerne jedinice)
NA	Avogadrova konstanta	6,022•1023 mol−1
V0	volumen tvari pri standardnim uvjetima (0 °C, 101325 Pa)	dm3
Vm	molarni volumen tvari	22,4 dm3/mol

Napomena: ? označava vrijednost koja ovisi o zadatku.

Primjeri izračunavanja množine tvari

Pr. 1

Izračunajte množinu tvari klora u 200 g.

$m(C{l}_2)=200g$

$n(C{l}_2)=?$

$n(C{l}_2)=\frac{m(C{l}_2)}{M(C{l}_2)}=\frac{200g}{(2\cdot 35,45)\cdot gmo{l}^{-1}}=\frac{200g}{70,9gmo{l}^{-1}}=2,82mol$

Pr. 2

Izračunaj množinu iona natrija u 0,5 g kuhinjske soli.

$m(NaCl)=0,5g$

$n(N{a}^{+})=?$

$n(NaCl)=\frac{m(NaCl)}{M(NaCl)}=\frac{0,5g}{(22,99+35,45)\cdot gmo{l}^{-1}}=\frac{0,5g}{58,44gmo{l}^{-1}}=8,56\cdot 10^{-3}mol$

$NaCl⟶N{a}^{+}+C{l}^{-}\Rightarrow \frac{n(NaCl)}{n(N{a}^{+})}=\frac{1}{1}\Rightarrow n(N{a}^{+})=n(NaCl)$

$\begin{array}{cc}n(N{a}^{+})& =n(NaCl)\\ & =8,56\cdot 10^{-3}mol\\ \end{array}$

Pr. 3

U uzorku kromova(III) klorida mase 0,08 g izračunaj množinu kloridnih iona.

$m(CrC{l}_3)=0,08g$

$n(C{l}^{-})=?$

$n(CrC{l}_3)=\frac{m(CrC{l}_3)}{M(CrC{l}_3)}=\frac{0,08g}{(52,00+3\cdot 35,45)\cdot gmo{l}^{-1}}=\frac{0,08g}{158,35gmo{l}^{-1}}=5,05\cdot 10^{-4}mol$

$CrC{l}_3⟶C{r}^{3+}+3C{l}^{-}\Rightarrow \frac{n(CrC{l}_3)}{n(C{l}^{-})}=\frac{1}{3}\Rightarrow n(C{l}^{-})=3\cdot n(CrC{l}_3)$

$\begin{array}{cc}n(C{l}^{-})& =3\cdot n(CrC{l}_3)\\ & =3\cdot 5,05\cdot 10^{-4}mol\\ & =1,52\cdot 10^{-3}mol\\ \end{array}$

Vidi

• Avogadrov zakon

Literatura

1. Primjeri 2 i 3 djelomično su preuzeti: A. Petreski, B. Sever, "Zbirka riješenih primjera i zadataka iz opće kemije", PROFIL international, 4. izdanje, Zagreb, 1997.
2. Habuš, Tomašić, Liber: "Opća kemija 1 : Udžbenik kemije za prvi razred gimnazije", 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., Predložak:ISBN, str. 136-138.