Algebra skupova

Izvor: testwiki
Inačica 1946 od 16. ožujka 2025. u 15:51 koju je unio imported>Šaholjubac
(razl) ← Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Algebra skupovaPredložak:Efn neprazna je sveukupnost podskupova nekoga skupa Ω zatvorena u odnosu na konačan broj operacija na njima.[1]

Formalno, Familija 𝒜 podskupova od Ω (𝒜 𝒫(Ω) jest algebra skupova (na Ω) ili, kraće, algebra, ako vrijede sljedeća tri svojstva:

  • (A1) 𝒜,
  • (A2) A,B𝒜AB𝒜,
  • (A3) A𝒜A𝖼𝒜 (zatvorenost na komplementiranje), gdje je A𝖼=ΩA.

Direktne posljedice ove definicije su te da je:

  • Ω𝒜,
  • A,B𝒜AB𝒜 te
  • A,B𝒜AB𝒜.
  • Konačno, indukcijom se dobije da iz zatvorenosti na dvočlane unije i presjeke redom slijedi zatvorenost na konačne unije i presjeke, odnosno da za n iz A1,...,An𝒜 slijedi
i=1nAi𝒜 i slično i=1nAi𝒜.

Primjeri

»Najmanja« i »najveća« algebra (u smislu inkluzije) na Ω jest {,Ω}, odnosno 𝒫(Ω). Te algebre nazivamo trivijalnim. Također, za proizvoljan AΩ familija {,Ω,A,A𝖼} je algebra. Primjer familije koja nije algebra za, recimo, Ω={1,2} jest {,Ω,{1}} jer ne sadrži {1}𝖼={2}.

Nešto složeniji primjer algebre je 𝒜={A konačan ili A𝖼 konačan}. Naime, valja provjeriti tri definirajuća svojstva algebre:

  • 𝒜 jer je prazan skup konačan.
  • A,B𝒜. Tvrdimo da je tada AB𝒜. Postoje četiri mogućnosti:
A,B konačni. Tada je AB konačan skup pa je AB𝒜.
A konačan, B𝖼 konačan. Tada je (AB)𝖼=A𝖼B𝖼B𝖼 konačan pa je zaista AB𝒜. Analogno se provjere slučajevi kada je A𝖼 konačan i B konačan, odnosno kada je A𝖼 konačan i B𝖼 konačan.
  • Za A𝒜 vrijedi A𝖼𝒜, što se lako provjeri.

Općeniti slučaj: σ-algebra

Neka je Ω i neka je 𝒫(Ω). Kažemo da je σ-algebra skupova (kraće, σ-algebra) ako vrijede sljedeća tri svojstva:

  • (F1) -algebra,
  • (F2) Za niz (An) u vrijedi n=1An (zatvorenost na prebrojive unije),
  • (F3) Za A vrijedi A𝖼.

Treba uočiti da zatvorenost na prebrojive unije povlači zatvorenost na dvočlane unije pa je svaka σ-algebra ujedno i algebra, dok obrat ne vrijedi. Gore je dokazano da je 𝒜={A|A konačan ili A𝖼 konačan} algebra. Neka je An:={n} za n. Tada je očito An𝒜,n (jer su svi An konačni), ali n=1=𝒜. Prema tome, svaka σ-algebra je algebra, ali općenito nije svaka algebra σ-algebra. Ipak, kada je Ω konačan, tada se prebrojiva unija svodi na konačnu pa je u tom slučaju algebra ujedno i σ-algebra.

Slično kao prije, »najmanja« i »najveća« σ-algebra (u smislu inkluzije) na Ω jest {,Ω}, odnosno 𝒫(Ω). Također, za proizvoljan AΩ familija {,Ω,A,A𝖼} je σ-algebra. Također, familija ={A|A prebrojiv ili A𝖼 prebrojiv} je σ-algebra.

Generirana σ-algebra

Za proizvoljnu familiju 𝒞𝒫(Ω) definiramo σ-algebru generiranu s 𝒞 kao σ(𝒞)=𝒞 σ-algebra. Dakle, σ(𝒞) je presjek svih σ-algebri koje sadrže 𝒞 kao svoj podskup. Lako se dokaže da je σ(𝒞) dobro definirana te da vrijedi 𝒞σ(𝒞), σ(𝒞)𝒢 za svaku σ-algebru 𝒢 koja sadrži 𝒞. Dakle, σ(𝒞) je, u smislu podskupovnosti, »najmanja« σ-algebra na Ω koja sadrži 𝒞.

Napomene

Predložak:Izvori

Izvori

  1. algebra skupova HE. Pristupljeno 16. ožujka 2025.