Vidi kôd stranice Zvuk

[[datoteka:Spherical pressure waves.gif|mini|desno|250px|Zvuk se širi u obliku prostornih [[Longitudinalan val|longitudinalnih valova]] u [[zrak]]u.]]

[[datoteka:Onde compression impulsion 1d 30 petit.gif|mini|desno|250px|Primjer [[Longitudinalan val|longitudinalnog vala]].]]

[[datoteka:Onde cisaillement impulsion 1d 30 petit.gif|mini|desno|250px|Primjer [[transverzalni val|transverzalnog vala]].]]

[[datoteka:Sine wavelength.svg|mini|desno|250px|[[Valna duljina]] ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova [[sinus]]oidalnoga vala.]] 

[[datoteka:Interferenz.jpg|mini|desno|250px|[[Interferencija valova|Interferencija]] dvaju kružnih valova.]]

'''Zvuk''' je [[Mehanički valovi|mehanički val]] [[frekvencija]] od 20 [[Hz]] do 20 kHz, tojest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko [[uho]]. Zvuk frekvencije niže od 20 Hz naziva se [[infrazvuk]]om, zvuk frekvencije više od 20 kHz [[ultrazvuk]]om, a ako je frekvencija viša od 1 GHz, [[hiperzvuk]]om. Zvuk nastaje više ili manje [[period]]ičnim [[titranje]]m izvora zvuka koji u neposrednoj okolici mijenja [[tlak]] sredstva ([[medij]]a), poremećaj tlaka prenosi se na susjedne [[čestica|čestice]] medija i tako se širi u obliku uglavnom [[Longitudinalan val|longitudinalnih valova]] u [[plin]]ovima i [[kapljevina]]ma i longitudinalnih i [[transverzalni val|transverzalnih valova]] u [[krutina]]ma. [[Brzina zvuka]] uglavnom ovisi o [[gustoća|gustoći]] i [[elastičnost|elastičnim]] [[sila]]ma u krutinama i kapljevinama a u plinovima o gustoći, [[temperatura|temperaturi]] i [[tlak]]u. Osim u uobičajenim [[mjerna jedinica|mjernim jedinicama]] [[brzina|brzine]] ([[Metar u sekundi|m/s]], [[Kilometar na sat|km/h]]), mjeri se i nenormiranom jedinicom [[Mach|mah]] ([[machov broj]]). Kada [[zrakoplov]] dosegne brzinu zvuka (oko 343 m/s), tlak se neposredno pred zrakoplovom poremeti, [[Otpor sredstva|otpor]] znatno poraste, pa nastaju udarni valovi, koje promatrači na tlu doživljavaju kao prasak (takozvano probijanje [[Zvučni zid|zvučnoga zida]]).

Zvuk se širi bez prijenosa [[masa|mase]], ali se zvukom prenose [[Impuls sile]] i [[energija]]. U svezi s tim, definiraju se [[jakost zvuka|jakost]], razina jakosti, [[glasnoća]] i razina glasnoće zvuka ([[akustika]]). Kao i u ostalim vrstama valova, i u širenju zvuka očituju se pojave svojstvene svakom [[val]]nom gibanju, kao što su [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorpcija]], [[Dopplerov učinak]], [[interferencija valova]], lom ([[refrakcija]]), odbijanje ([[refleksija]]), [[ogib]] ([[difrakcija]]).

U [[glazba|glazbi]], zvuk se razlikuje od [[ton]]a u užem smislu riječi i od [[šum]]a po odnosima parcijalnih tonova ili parcijala. Parcijali tona maksimalno su [[Harmonijsko titranje|harmonični]], dok su parcijali zvuka tek djelomično harmonični (više je neharmoničnih gornjih parcijalnih tonova nego kod zvuka), a kod šuma su odnosi parcijala posve neharmonični. Osnovna obilježja zvuka (visina, jakost, trajanje i boja) istoznačna su s osnovnim obilježjima tona, samo ih je teže precizno odrediti nego za ton. Pojam zvuk koristi se u glazbi, ponajprije u svakodnevnoj uporabi, i kao sinonim za pojedinačna i skupna obilježja zvuka (na primjer zvukovnu boju) ili osjetilni dojam zvučanja nekih [[glazbala]] ili ansambala (na primjer zvuk [[Orgulje|orgulja]], zvuk [[zbor]]a).<ref> '''zvuk''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67594] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

Zvuk se širi zbog [[elastičnost|elastične]] veze među [[molekula]]ma sredstva. U [[plin]]ovima i [[tekućina]]ma valovi zvuka su isključivo [[Longitudinalan val|longitudinalni]] (to jest šire se u istom pravcu u kojem se gibaju čestice medija pri titranju), dok u čvrstim tijelima valovi mogu biti također [[transverzalni val|transverzalni]], to jest čestice medija mogu titrati i okomito na pravac širenja vala. Zvuk se ne može širiti kroz [[vakuum]]. Izvor zvuka je uvijek mehaničko [[titranje]] nekog [[Tijelo (fizika)|tijela]]. Kad udarimo o neki predmet, na primjer trgnemo napetu žicu, čujemo zvuk, a taj osjet zvuka prestaje čim spriječimo da tijelo titra. Energija zvuka širi se nekim sredstvom (medijem) u obliku [[mehanički valovi|mehaničkog vala]]. To sredstvo je obično [[zrak]], a može biti i tekuće ili elastično čvrsto tijelo. Bez sredstva u kojem se šire mehanički valovi ne možemo čuti zvuk. Prema pravilnosti titranja razlikujemo ton, šum i [[buka|buku]]. Ton je zvuk koji se sastoji od [[Harmonijsko titranje|harmoničkih titraja]], dok su šum i buka smjesa titraja različitih [[frekvencija]] i [[amplituda]].<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Svojstva ==
Zvučni val se kroz različite [[medij]]e kreće različitim [[brzina]]ma. U [[zrak]]u, taj se [[val]], kreće brzinom od približno 343 m/s, u vodi se kreće približnom brzinom od 1 500 m/s, a u željeznoj žici oko 5 000 m/s. Što je materijal gušći, to se zvuk kroz njega prenosi duže i brže. Zvuk je određen, kao i ostali valovi, dvjema fizikalnim veličinama, [[frekvencija|frekvencijom]] i [[valna duljina|valnom duljinom]]. Broj titraja koje materijal čini u jednoj sekundi se naziva frekvencija, oznaka je ''f'', a mjerna jedinica Hz ([[Herc]]). Normalno ljudsko [[uho]] može čuti zvukove u [[frekvencija|frekvenciji]] od 16 [[Herc|Hz]] do 20 000 Hz. Sve zvukove frekvencije ispod 16 Hz nazivamo [[infrazvuk]]ovima ili podzvukovima, a zvukove frekvencije više od 20 000 Hz nazivamo [[ultrazvuk]]ovima ili nadzvukovima; oni se koriste u [[tehnika|tehnici]] i [[medicina|medicini]]. Valna duljina, s druge strane, je razmak između dva susjedna najveća zgušnjenja, kao i između dva susjedna razrjeđenja, medija kroz koju se val širi.U osnovi zvukove možemo podijeliti na dvije skupine: [[šum]]ove i [[ton]]ove. Šum je zvuk koji nastaje nepravilnim titranjem zvučnog izvora pri čemu se frekvencija stalno mijenja, dok ton nastaje pravilnim titranjem zvučnog izvora i frekvencija je stalna.

=== Izvori zvuka ===
Izvori zvuka su [[Tijelo (fizika)|fizikalna tijela]] koja [[titranje|titraju]] [[frekvencija|frekvencijom]] od 16 do 20 000 [[Hz]] u nekom elastičnom sredstvu, na primjer napeta struna ili glazbena vilica u [[zrak]]u. Najjednostavniji je oblik titranja izvora zvuka [[harmoničko titranje]]. Harmoničko titranje stvara harmoničke [[val]]ove. Čisti [[ton]] nastaje ako se frekvencija titranja ne mijenja. Složeni tonovi sadrže više [[frekvencija]]. Po [[Joseph Fourier|Fourierovu]] teoremu složeni ton može se prikazati kao zbroj [[sinus]]nih titranja osnovnom frekvencijom ''ν<sub>0</sub>'' i višim harmonicima frekvencije ''n · ν<sub>0</sub>'', (n = 1, 2, 3, ...). [[Šum]] je posljedica potpuno nepravilna titranja. Valovi nastali titranjem izvora frekvencijom većom od 20 kHz opisuju se kao [[ultrazvuk]] (mogu ih čuti neke životinje, na primjer psi i šišmiši), a frekvencijom manjom od 16 Hz kao [[infrazvuk]] (mogu ih čuti na primjer patke i slonovi).

=== Brzina zvuka ===
{{Glavni|Brzina zvuka}}

'''Brzina zvuka''' je [[brzina]] kojom se širi [[val|zvučni val]] u nekom mediju (sredstvu). Kod krutih medija ovisi o [[elastičnost]]i dok kod [[plin]]ova ovisi o izentropskom ([[Adijabatski proces|adijabatskom]]) koeficijentu plina te o njegovoj [[temperatura|temperaturi]], dok ne ovisi o [[gustoća|gustoći]] i [[tlak]]u [[plin]]a. Brzina valova ovisi o mediju kroz koje se valovi šire pa je na primjer brzina [[Mehanički valovi|mehaničkih valova]] u [[Krutine|čvrstom tijelu]]:

: <math>v = \sqrt{\frac{E}{\rho}} </math>

a u [[plin]]u:

: <math>v = \sqrt{\frac{\chi \cdot p}{\rho}} </math>

gdje je: ''E'' - [[Youngov modul elastičnosti|modul elastičnosti]], ''ρ'' - [[gustoća]] tijela ili plina, ''ϰ'' - [[Adijabatski proces|adijabatski]] koeficijent plina, ''p'' - [[tlak]] plina. 

Brzina zvuka u zraku temperature 20 [[°C]] iznosi 343 [[m/s]] (1 235 [[km/h]] na 0 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]]). Kako za pojedini plin brzina zvuka ovisi isključivo o njegovoj temperaturi, tako se kod [[zrakoplov]]a prilikom povećanja visine leta brzina zvuka smanjuje zbog smanjenja temperature zraka s visinom.

{| class="wikitable"
|-
!  Medij !! [[Brzina zvuka]] na 20 [[celzij|°C]] i [[Atmosferski tlak|atmosferskom tlaku]] od 10<sup>5</sup> [[Pa]]
|-
| [[poli(vinil-klorid)]], savitljivi || 80
|-
| [[guma]] || 150
|-
| [[ugljikov dioksid]] || 266 m/s (na 20°C)
|-
| [[kisik]] || 317 m/s (na 20°C)
|-
| zrak || 319 m/s (na - 20°C)
|-
| [[zrak]] || 343 m/s (na 20°C)
|-
| [[pluto]] || 500 m/s
|-
| [[helij]] || 981 m/s
|-
| [[etanol]] || 1 170 m/s
|-
| [[Olovo (element)|olovo]] || 1 250 m/s
|-
| [[vodik]] || 1 280 m/s
|-
| [[benzen]] || 1 320 m/s
|-
| [[voda]] || 1 485 m/s
|-
| [[krv]] || 1 570 m/s
|-
| [[Mineralna ulja|mineralno ulje]] (SAE 20/30) || 1 740 m/s
|-
| [[Drvo (materijal)|drvo]], [[Obična bukva|bukovo]] || 3 300 m/s
|-
| [[beton]] || 3 750 m/s
|-
| [[Bakar (element)|bakar]] || 4 700 m/s
|-
| [[željezo]] || 5 170 m/s
|-
| [[staklo]] || 5 500 m/s
|-
| [[mramor]] || 6 150 m/s
|-
| [[aluminij]] || 6 300 m/s
|}
[[datoteka:Carl Schweninger sen Das Echo vom Traunstein.jpg|250px|desno|mini|[[Jeka]] je vraćanje emitiranih valova zbog odbijanja od neke površine, tako da reflektirani val dolazi promatraču sa zakašnjenjem u odnosu na izvorni val.]]

=== Jakost zvuka ===
{{Glavni|Jakost zvuka}}

'''Jakost zvuka''' (oznaka ''I'') je [[Mjerna veličina|fizikalna mjerna veličina]] koja opisuje [[energija|energiju]] zvučnoga vala u vremenskom razdoblju (intervalu) kroz površinu okomitu na smjer širenja [[val]]a. Mjerna je jedinica [[vat]] po [[Četvorni metar|kvadratnom metru]] (W/m²).

[[Prag čujnosti]] je najmanja jakost zvuka koju ljudsko [[uho]] može čuti: 

:<math>I_0 = 1~\mathrm{pW/m^2} = 0,000\,000\,000\,001~\mathrm{W/m^2}.</math>

[[Razina jakosti zvuka]] (oznaka ''L'') je [[mjerna veličina]] prilagođena osjetljivosti ljudskoga uha, deseterostruki [[logaritam]] omjera jakosti nekoga zvuka i praga čujnosti, odnosno: 

:<math>L = \frac{1}{2} \cdot \ln\!\left(\frac{I}{I_0}\right)\!~\mathrm{Np} = \log_{10}\!\left(\frac{I}{I_0}\right)\!~\mathrm{B} = 10 \cdot \log_{10}\!\left(\frac{I}{I_0}\right)\!~\mathrm{dB} </math>

gdje je:
*''I'' - razina jakosti zvuka;
*''I''<sub>0</sub> - prag čujnosti;
* Np - [[neper]];
* B - [[Bel (jedinica)|bel]];
* dB - [[Bel (jedinica)|decibel]].<ref> '''jakost zvuka''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69160] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

==== Decibel ====

'''Decibel''' (oznaka dB) je decimalna jedinica brojčane jedinice [[Bel (jedinica)|bel]] iznimno dopuštene izvan SI ([[Međunarodni sustav mjernih jedinica]]). Decibel je jedinica razine neke fizikalne veličine (razine snage, napona, struje, jakosti zvuka i drugog). Poseban je naziv za broj jedan kada je razina (na primjer snage ''P<sub>2</sub>'' prema snazi ''P<sub>1</sub>'') izračunana jednadžbom:<ref> '''decibel''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=14135] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

:<math>L = 10 \cdot \log_{10}\!\left(\frac{P_2}{P_1}\right)\!~\mathrm{dB} </math>

:<math>1\,\mathrm{dB} = \frac1{10}\,\mathrm{B} </math>

==== Bel ====
{{Glavni|Bel (jedinica)}}

'''Bel''' (prema [[Alexander Graham Bell|A. G. Bellu]]; oznaka B) je brojčana jedinica razine određene fizikalne veličine prema odabranoj usporedbenoj vrijednosti, kada je ta razina određena dekadskim logaritmom omjera vrijednosti tih veličina. Bel je iznimno dopuštena jedinica izvan SI ([[Međunarodni sustav mjernih jedinica]]), povezana s jedinicom [[neper]] (Np) jednadžbom: 

:<math>L = \frac{1}{2} \cdot \ln 10\,(\mathrm{Np}) </math>

Većinom se upotrebljava decimalna jedinica decibel (dB = 0,1 B). Na primjer ako je [[snaga]] nekog signala 1 [[vat|W]], a dogovorena usporedbena snaga 1 mW, tada je razina signala:<ref> '''bel''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=6672] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

:<math>L = 10 \cdot \log_{10}\!\left(\frac{1}{0,001}\right)\!~\mathrm{dB} = 10 \cdot \log_{10}\,10^3\!~\mathrm{dB} = 30\,\mathrm{dB} </math>

==== Neper ====
{{Glavni|Neper}}

'''Neper''' (po [[John Napier|J. Napieru ili Neperu]]; oznaka Np) je brojčana jedinica razine određene fizikalne veličine prema odabranoj usporedbenoj vrijednosti, kada je ta razina određena prirodnim logaritmom omjera vrijednosti tih veličina, pa je poseban naziv broja jedan (Np = 1). Neper je iznimno dopuštena jedinica izvan [[SI]]. Rabi se uglavnom u [[Telekomunikacija|elektrokomunikacijama]] za izražavanje gušenja [[signal]]a.<ref> '''neper''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=43419] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

[[datoteka:FA-18 Hornet breaking sound barrier (7 July 1999).jpg|mini|250px|desno|''Northrop F/A-18'' probija [[zvučni zid]].]]

=== Refleksija ili odbijanje zvuka ===
Zvuk se odbija ili reflektira kad u svom rasprostiranju naiđe na zapreku. Refleksija zvuka zbiva se uvijek tako da je [[kut]] upadanja jednak kutu odbijanja. U šumi ili planinama ćemo refleksiju ili odbijanje zvuka još jače osjetiti. Odbijeni zvuk se vraća i mi ga čujemo kao ponovljeni zvuk. To vraćanje zvuka, koje nastaje odbijanjem zvučnih valova zove se [[jeka]]. Međutim, jeka može postati vrlo neugodna i nezgodna u [[prostorija]]ma. Da bismo jeku čuli odijeljeno od zvuka, moramo biti udaljeni od pregrade od koje se zvuk odbija više od 17 [[metar]]a, jer se inače zvuk i jeka stope zajedno u jedan zvuk. 

=== Lom i ogib zvuka ===
Da postoji lom zvučnih valova, pokazuju pojave koje nastaju pri [[eksplozija|eksploziji]]. Tom prilikom zrake zvuka dolaze u visini do slojeva zraka u [[atmosfera|atmosferi]] niže temperature u kojima se zvuk širi manjom brzinom. Zato se zrake zvuka lome prema okomici na taj sloj. Međutim, u visinama od 40 do 60 kilometara temperatura zraka opet raste, pa se zvuk širi većom brzinom, a zrake zvuka se lome od okomice i konačno odbijaju na jednom sloju zraka. Posljedica je toga da se zvuk čuje do udaljenosti od 70 kilometara, a onda se do otprilike 180 kilometara uopće ne čuje. Taj pojas od 70 do 180 km, u kojem se zvuk ne čuje zove se '''pojas šutnje'''. Od 180 km pa do 250 km, zvuk se ponovo čuje. 

[[Ogib]] zvuka je pojava širenja zvuka također iza zapreke što se tumači [[Huygensovo načelo|Huygensovim načelom]] ili Huygensovim principom. Ta je pojava ogiba zvuka mnogo veća kod zvučnih valova nego kod valova na vodi.

=== Zvučni zid ===
{{Glavni|Zvučni zid}}

'''Zvučni zid''' je [[Aerodinamika|aerodinamička]] pojava koja nastaje pri dosezanju brzine zvuka neke letjelice ili drugoga objekta. Premda se zrak pri malim brzinama strujanja smatra nestišljivim [[fluid]]om, pri većim brzinama postaje stišljiv. Tako [[zrakoplov]] u letu stvara poremećaj [[tlak]]a okolnoga zraka, koji se pri manjim brzinama strujanja nalazi neznatno ispred zrakoplova. Kada zrakoplov dosegne brzinu zvuka (ovisno o temperaturi, od 1 152 do 1 224 km/h), stvara se poremećaj tlaka neposredno pred zrakoplovom, otpor znatno poraste, pa nastaju udarni valovi, koje promatrači na tlu doživljavaju kao prasak (takozvano probijanje zvučnoga zida). Razvojem zrakoplovâ vršne su se brzine približavale brzini zvuka, pa je postao očit razoran utjecaj udarnih valova, jer su neki zrakoplovi bili znatno oštećeni pri letu u tom području brzina. Zbog toga se dugo vjerovalo da zrakoplov ne može nadmašiti brzinu zvuka. Ipak su nakon Drugog svjetskog rata američki inženjeri, primjenjujući rezultate njemačkih istraživanja, konstruirali raketni zrakoplov ''X-1'', kojim je 1947. pilot [[Chuck Yeager]] prvi probio zvučni zid, a poslije su i neki putnički zrakoplovi (na primjer francuski [[Concorde]] te ruski [[Tupoljev Tu-144]]) letjeli brzinom većom od brzine zvuka.<ref> '''zvučni zid''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67592] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Iz tog razloga kod današnjih zrakoplova brzina se izražava Machovim brojem. [[Machov broj]] je omjer između brzine zrakoplova i brzine zvuka. Tako na primjer zrakoplov ima Machov broj 1 ako može postići brzinu zvuka, a Machov broj 2 ako može postići dvaput veću brzinu od brzine zvuka.

== Jedinice ==
[[datoteka:Acoustic weighting curves.svg|mini|250px|desno|Krivulje A, B, C i D težinskih faktora za utvrđivanje glasnoće zvuka u odnosu na frekvenciju (prema EN 61672-1/-2).]]

[[Frekvencija]] (''visina'') zvuka se mjeri u [[Hz|hercima (Hz)]].

[[Glasnoća]] zvuka se često izražava u [[decibel]]ima, iako ju je moguće izraziti i preko snage koju zvuk nosi ([[W]], W/m², W/[[steradijan|srad]]), ili kao efektivni ili maksimalni iznos promjene tlaka u odnosu na tlak neporemećenog sredstva u kojem se zvuk širi ([[Pa]]).
 
Decibel je bezdimenzionalna, [[logaritam]]ska mjera odnosa dviju veličina, te je potrebno odrediti iznos referentne veličine.
Standardno se razina zvuka u decibelima prikazuje u odnosu na referentni iznos od 20 µPa koji načelno odgovara [[Prag čujnosti|pragu čujnosti]], pa se to obično naznačuje dodatkom SPL (engl.: ''Sound Pressure level'').
Na primjer, šapat ima 30&nbsp;dB(A)<sub>SPL</sub>, govor 60&nbsp;dB(A)<sub>SPL</sub>,
buka 90&nbsp;dB(A)<sub>SPL</sub>, a za zvuk inteziteta 120&nbsp;dB<sub>SPL</sub> kažemo da je [[granica bola]].
Kod izražavanja glasnoće uzima se u obzir da ljudsko [[uho]] nije jednako osjetljivo na sve frekvencije. Stoga su definirani težinski faktori kojima se određuje s kojim značajem se pojedina frekvencija uzima u obzir kod mjerenja glasnoće zvuka. Za ljudsko uho su ti težinski faktori dati kao ''krivulja A'' (prema standardu EN 61672-1/-2), a mjerenja zasnovana na tim težinskim faktorima se označavaju kao dB(A), a ponekad i kao dBA ili dB<sub>A</sub>.

[[Decibel]] je mjerna jedinica izvedena iz jedinice [[Bel (jedinica)|bel]] ('''B''') - nazvan tako u čast [[Alexander Graham Bell|A.G. Bella]], izumitelja [[telefon]]a - no iz praktičnih se razloga koristi deset puta manja logaritamska mjera decibel ('''dB''').

== Osjet zvuka ili osjetljivost uha ==
[[datoteka:Razina glasnoće 1.png|mini|desno|250px|Usporedba razine jakosti zvuka (dB) i glasnoće ili jakosti zvuka (fon) prema [[standard]]u ISO 226 iz 2003.]]
Slušni [[Osjeti|osjet]] jakosti zvuka osniva se na [[Fiziologija|fiziološkom djelovanju]], to jest na podraživanju slušnih [[živac]]a. Zato je potrebno utvrditi kako taj slušni osjet ovisi o jakosti zvuka, odnosno o zvučnom [[tlak]]u. Ispitivanje je pokazalo da je za svaki čist [[ton]] potreban neki minimalni zvučni tlak da bi ga uho moglo čuti. Taj minimalni tlak kod kojeg se još određeni ton čuje zove se [[prag čujnosti |prag]] ili [[granica čujnosti]]. No zvučni tlak može biti opet tako velik da prouzrokuje [[Bol (osjećaj)|bol]] u ušima pa se zato zove [[granica bola]]. Granica čujnosti i granica bola ovisne su o [[frekvencija|frekvenciji]], to jest kod različitih frekvencija one su različite. Osjetljivost uha je najveća kod frekvencije oko 2 700 [[Hz]]. Ljudsko uho osjeća zvukom izazvanu promjenu tlaka zraka (akustički tlak). Za zvučni val frekvencije 1 k[[Hz]] i jakosti koja odgovara pragu čujnosti (''I<sub>0</sub>'' = 10<sup>–12</sup> W/m²), [[amplituda]] pomaka čestice iznosi oko 10<sup>–11</sup> [[metar|m]], dok je amplituda akustičkoga tlaka oko 2 · 10<sup>–5</sup> [[Pa]]. Za zvuk na granici bola pomak je čestice 10<sup>–5</sup> m, a akustički tlak 30 Pa.

=== Glasnoća ili jakost glasa ===
{{Glavni|Glasnoća}}

Kao mjera za fiziološko djelovanje izvora zvuka na uho služi jakost glasa. Jakost glasa ovisi o jakosti zvuka, odnosno o zvučnom tlaku i s ovim se ne smije zamijeniti. Jakost glasa ili glasnoća je fiziološki, a jakost zvuka [[fizika|fizikalni pojam]]. Tako na primjer jakost glasa 10 motornih vozila nije 10 puta veća od jakosti glasa jednog [[vozila]]. Jedinica za jakost glasa je [[fon (jedinica)|fon]]. Jakost zvuka od 2,5 ∙ 10<sup>-12</sup> W/m2 odgovara jakosti glasa od nula fona. 

Glasnoća zvuka jest osjet jakosti zvuka u ljudskom uhu. Ovisi o jakosti i frekvenciji zvuka. Razina glasnoće izražena u fonima jest, dogovorno, jednaka razini jakosti u [[decibel]]ima za zvuk frekvencije 1 000 Hz u cijelom području od granice čujnosti do granice bola. Primjeri razine glasnoće različitih složenih zvukova dani su u sljedećoj tablici:

{| class="wikitable"
|-
!  Vrsta zvuka !! Razina glasnoće ([[fon (jedinica)|fon]])
|-
| prag [[Osjeti|osjeta]] || 0
|-
| šaptanje || 20
|-
| tiha [[glazba]] || 40
|-
| bučan govor || 60
|-
| [[promet]]na [[ulica]] || 80
|-
| prolazak brzog [[vlak]]a || 100
|-
| [[motor]] [[zrakoplov]]a || 120
|-
| prag [[Bol (osjećaj)|bola]] || 130
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Poveznice ==
* [[Infrazvuk]]
* [[Ultrazvuk]]


[[Kategorija:Akustika]]
[[Kategorija:Zvuk| ]]