Vidi kôd stranice Zrcalo

[[datoteka:Mirror.jpg|mini|desno|250px|Vaza u zrcalu.]]

[[datoteka:Plane mirror.png|mini|desno|250px|[[Ravno zrcalo]]: [[svjetlost]] koja pada na ravno zrcalo odbija se tako da je kut upadanja jednak kutu odbijanja.]]

[[datoteka:Tso Kiagar Lake Ladakh.jpg|mini|desno|250px|Primjer ravnog zrcala u prirodi.]]

[[datoteka:Kutno zrcalo 1.pdf|mini|desno|250px|Zraka svjetlosti nakon refleksije na dvjema zrcalima čini sa svojim prvobitnim smjerom dvostruki kut od kuta između zrcala.]]

[[datoteka:Abbildungsfehler am Hohlspiegel (Katakaustik).svg|mini|desno|250px|Pogreška udubljenog ili konkavnog zrcala da mu se krajnje zrake ne sijeku u [[žarište|žarištu]] zove se [[sferna aberacija]].]]

[[datoteka:Olympic Torch 2010.jpg|mini|desno|250px|Paljenje [[Olimpijski plamen|olimpijske baklje]] [[Parabolično zrcalo|paraboličnim zrcalom]].]]

'''Zrcalo''' ili '''ogledalo''' je [[Ploha (geometrija)|ploha]] koja pravilno odbija [[svjetlost]]. To može biti uglačana [[metal]]na ili metalizirana [[Staklo|staklena]] ploča. Zrcalo može biti ravno i zakrivljeno (konkavno ili konveksno). [[Konveksan|Konveks]]na zrcala su ispupčena, dok su [[Konkavan|konkavna]] izdubljena.

Dobiveni lik u zrcalu ovisni o tome gdje se nalazi može biti:
# stvaran ili realan (ako je s iste strane zrcala kao i predmet) ili nestvaran ili virtualan (ako je sa suprotne strane zrcala nego predmet).
# iste veličine kao i predmet, uvećan ili umanjen.
# obrnut ili uspravan te prividan.

Za konstrukciju lika kod sfernih (izdubljenih i ispupčenih) zrcala koriste se zrake koje polaze s različitih točaka predmeta.

== Zrcalo u fizici ==

Zrcalo, u [[fizika|fizici]], je svaka glatka [[površina]] koja [[Refleksija|odbija ili reflektira svjetlost]]. Zrcala se dijele na ravna i zakrivljena. Uz upotrebu u svakidašnjem životu, zrcalo ima i veliku primjenu u astronomskim [[dalekozor]]ima i [[teleskop]]ima. Za svakidašnju primjenu izrađuju se zrcala od stakla, kojemu je stražnja stijenka prevučena reflektirajućim metalnim slojem te zaštitnim slojem koji štiti refleksijsku površinu od oštećenja.<ref> '''zrcalo''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67461] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

=== Ravno zrcalo ===
{{Glavni|Ravno zrcalo}}

'''Ravno zrcalo''' je ravna glatka [[površina]] koja odbija [[svjetlost]], pritom je dobivena slika predmeta prividna (virtualna), uspravna i jednake veličine kao predmet koji se zrcali.

Pustimo li uzak pramen [[Sunčeva svjetlost|Sunčevih zraka]] na ravno zrcalo, pramen zraka će se odbiti kao i [[lopta]] koja udari u [[zid]]. [[Fizikalno tijelo]] s glatkom površinom, koje odbija zrake svjetlosti zove se zrcalo. Svjetlost koja pada na takvo zrcalo odbija se tako da je kut upadanja jednak kutu odbijanja. Kut upadanja je [[kut]] što ga čini zraka s okomicom u točki upadanja, a kut odbijanja je kut što ga čini odbijena zraka s istom okomicom. Te zrake leže u ravnini koja je okomita na ravninu zrcala. To je [[zakon refleksije]] ili [[zakon odbijanja svjetlosti]].

U ravnom zrcalu možemo zbog [[refleksija|refleksije]] vidjeti sliku predmeta od kojeg dolaze zrake svjetlosti. Čini se kao da se slika u ravnom zrcalu nalazi iza zrcala. Ta se slika ne može uhvatiti na zastoru, pa se zove prividna ili virtualna slika. Pramen zraka koji izlazi iz točke A dolazi nakon refleksije u naše oko. Produljimo li te zrake iza zrcala, one će se sjeću u točki A’ koja je slika točke A. Iz slike vidimo homocentričan (sa zajedničkim središtem) snop zraka svjetlosti ostaje homocentričan i poslije refleksije, to jest zrake koje dolaze iz izvora A odbijaju se tako kao da izlaze iz slike A’.<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

=== Kutno zrcalo ===
'''Kutno zrcalo''' čine dva ravna zrcala koja međusobno zatvaraju neki [[kut]], na primjer ''δ'' = 45°. Zraka svjetlosti koja dolazi na prvo zrcalo pod kutom ''α'' odbija se pod istim kutom i pada na drugo zrcalo. Na tom zrcalu je također kut refleksije jednak kutu upadanja ''β''. Iz trokuta izlazi da je:

:<math> \alpha + \beta = 45^\circ </math>

jer okomice na zrcalo čine međusobno isti kut koliki je kut između zrcala:

:<math> U = 2 \cdot \alpha + 2 \cdot \beta = 2 \cdot (\alpha + \beta) = 2 \cdot 45^\circ = 90^\circ </math>

Odatle vidimo da '''zraka svjetlosti nakon refleksije na dvjema zrcalima čini sa svojim prvobitnim smjerom dvostruki kut od kuta između zrcala'''. To vrijedi za bilo koji kut koji se na primjer zakrene paralelno zrcalo jedno prema drugome.

=== Sferno zrcalo ===
{{Glavni|Sferno zrcalo}}

'''Sferno zrcalo''' je dio [[kugla|kugline kalote]] koji odbija zrake [[svjetlost]]i s unutarnje ili s vanjske strane. Ono sferno zrcalo koje je s nutarnje strane fino [[Poliranje|polirano]] i na toj strani odbija zrake svjetlosti zove se udubljeno ili konkavno zrcalo. Ako je zrcalo s vanjske strane polirano i s te strane odbija zrake svjetlosti, onda je to ispupčeno ili konveksno zrcalo.

=== Parabolično zrcalo ===
{{Glavni|Parabolično zrcalo}}

'''Parabolično zrcalo''' ili '''parabolično ogledalo''' je zrcalna površina u obliku [[Paraboloid|rotacijskoga paraboloida]]. Obasjano točkastim izvorom [[svjetlost]]i ili drugim [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskim zračenjem]], u [[Žarište|žarištu]] nakon refleksije oblikuje svjetlosni snop usporedan s osi zrcala, a pri prijemu snopa svjetlosti usporedna s osi zrcala, okuplja svjetlosni snop u žarište zrcala.

Zakrivljena zrcala većinom su dijelovi nekih pravilnih ploha, pa tako nastaje [[sferno zrcalo]], [[Kvadrike|elipsoidno]] zrcalo, [[paraboloid]]no zrcalo, [[Kvadrike|hiperboloidno]] zrcalo i drugo. [[Optika|Optička]] se zrcala raznoliko primjenjuju, ponajprije u optičkim instrumentima i [[Reflektorski teleskop|reflektorima]]. I u drugim sustavima koji se mogu opisati zakonima sličnim [[geometrija|geometrijskoj]] optici (npr. elektromagnetski ili [[Akustika|akustički]] sustavi) postoje sastavnice koje djeluju kao zrcala.

Parabolično zrcalo je zakrivljenije u sredini nego na rubu. To je potrebno da bi ono moglo paralelne zrake svjetlosti skupljati u jednu točku. Dakle, poprečni presjek zrcala mora biti [[Parabola (krivulja)|parabola]] s tjemenom u središtu zrcala. Razlika između sfernog i paraboličnog zrcala je toliko mala da se mjeri desetinkama [[metar|mikrometra]], ali je zato velika razlika u kvaliteti slike koju daju!<ref>[http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/131-tehnicki-leksikon/429-zrcalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305210814/http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/131-tehnicki-leksikon/429-zrcalo |date=5. ožujka 2016. }} "Parabolično zrcalo", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2011.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}
* [[LZMK]]: [http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=43988 Zrcalo]

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Mirrors}}


[[Kategorija:Optika]]