Vidi kôd stranice William Alfred Fowler

{{Znanstvenik
| ime                     = William Alfred Fowler
| slika                   = William A. Fowler Los Alamos ID.png
| slika_širina            = 200px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = [[9. kolovoza]] [[1911.]]
| mjesto_rođenja          = [[Pittsburgh, Pennsylvania]], [[SAD]]
| datum_smrti             = [[14. ožujka]] [[1995.]]
| mjesto_smrti            = [[Pasadena, Kalifornija]], [[SAD]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = [[Amerikanci| Amerikanac]]
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Fizika]], [[astronomija]]
| radna_institucija       = Kalifornijski tehnološki institut Caltech u [[Pasadena, Kalifornija|Pasadeni]]  
| alma_mater              = Kalifornijski tehnološki institut Caltech u [[Pasadena, Kalifornija|Pasadeni]] 
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| poznat_po               = [[Nuklearna fuzija]] [[zvijezda]] 
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = [[Nobelova nagrada za fiziku]] [[1983.]] 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}

'''William Alfred Fowler''' ([[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburgh]], 9. kolovoza 1911. – [[Pasadena, Kalifornija|Pasadena]], 14. ožujka 1995.), američki [[astrofizika|astrofizičar]]. [[Doktor]]irao (1936.) na Kalifornijskom tehnološkom institutu Caltech u [[Pasadena, Kalifornija|Pasadeni]], gdje je bio kasnije [[profesor]] (od 1939. do 1985.). Bavio se [[Nuklearna fuzija|nuklearnom fizikom]] zvijezda. Otkrio povezanost razvoja zvijezda i nastajanja težih [[kemijski element|kemijskih elemenata]] od lakših elemenata. Za doprinos poznavanju [[Nuklearna reakcija|nuklearnih reakcija]] i [[Sinteza (kemija)|sinteze]] kemijskih elemenata u zvijezdama 1983. dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] (sa [[Subrahmanian Chandrasekhar|Subrahmanianom Chandrasekharom]]).<ref> '''Fowler, William Alfred''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20317] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 13. ožujka 2020.</ref>

== Nuklearna fuzija ==
{{glavni|Nuklearna fuzija}}
[[datoteka:The Sun by the Atmospheric Imaging Assembly of NASA's Solar Dynamics Observatory - 20100819.jpg|mini|lijevo|250 px|[[Nuklearna fuzija]] je proces koji se stalno zbiva na [[Sunce|Suncu]]. Njegova [[energija]] nije ništa drugo nego [[nuklearna energija]] koja nastaje sjedinjavanjem dvaju [[proton]]a (dva [[ion]]a [[vodik]]a) u [[helij]].]]
Oslobađanje [[nuklearna energija|nuklearne energije]] ne vrši se samo [[nuklearna fisija|nuklearnom fisijom]], to jest cijepanjem [[atom]]a, nego i nuklearnom fuzijom, to jest sjedinjavanjem [[atomska jezgra|atomskih jezgara]]. Nuklearna fuzija je proces koji se stalno zbiva na [[Sunce|Suncu]]. Njegova energija nije ništa drugo nego [[nuklearna energija]] koja nastaje sjedinjavanjem dvaju [[proton]]a (dva atoma [[vodik]]a) u [[helij]]. 

[[Spektralna analiza|Spektralnom analizom]] je utvrđeno da na Suncu postoje svi laki [[kemijski element]]i, a naročito [[vodik]] i [[helij]]. Kako u unutrašnjosti Sunca postoji [[temperatura]] od oko 20 milijuna [[Celzij|stupnjeva Celzijusa]] ([[°C]]), to su kod tako visoke temperature svi [[atom]]i potpuno [[Ioniziranje|ionizirani]], to jest lišeni svojih [[elektron]]a. Znači da kod ove visoke temperature postoje na Suncu čisti [[proton]]i, to jest jezgre atoma [[vodik]]a, i da imaju veliku [[brzina|brzinu]], a time i [[kinetička energija|kinetičku energiju]]. Iako između protona postoje [[Coulombov zakon|odbojne sile jer imaju pozitivne naboje]], ipak se oni, zbog svoje velike brzine, sjedinjavaju, pa dolazi do nuklearne fuzije i nastaju atomi [[helij]]a. Pri tom se oslobodi velika količina nuklearne energije na račun [[Defekt mase|gubitka (defekta) mase]]. Naime, [[atomska masa]] helija je 4,003 86, dok je zbroj dviju atomskih masa protona i dviju atomskih masa neutrona 2∙1,008 13 + 2∙1,008 94 = 4,034 14. Razlika tih masa 4,034 14 - 4,003 86 = 0,030 28 je gubitak mase koji se oslobodio u obliku energije. Takva [[energija]] koja nastaje fuzijom [[nukleon]]a u jezgru nekog kemijskog elementa zove se [[nuklearna energija vezanja]] i ona u tom slučaju iznosi:

:<math> E = \mathrm{0,030\,28\cdot931\,MeV} = \mathrm{28,8\,MeV} </math>

Dakle, kod svakog stvaranja helijeve jezgre nastaje energija od 28,8 MeV. Na račun tog nuklearnog procesa stvara se velika količina [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve energije]] koju Sunce isijava u prostor, a da se pri tom ne hladi. Nuklearna fuzija može se vršiti samo kod visoke temperature, pa se zato takav proces zove [[termonuklearna reakcija]]. Razlika između fuzije i fisije je u tome, što kod fuzije nema [[Lančana reakcija|lančane reakcije]]. 

Na osnovu nuklearne fuzije sagrađena je [[Nuklearno oružje|vodikova ili H bomba]]. U toj bombi vrši se fuzija jezgre teškog vodika [[deuterij]]a  <sup>2</sup>H i [[tricij]]a <sup>3</sup>H, pa nastaje jezgra helija <sup>4</sup>He i neutron <sup>1</sup>n, to jest:

:<math> \mathrm{_1^2H + _1^3H \rightarrow _2^4He + _0^1n}</math>

Visoka temperatura potrebna za izvršenje termonuklearne reakcije, stvara se nuklearnom fisijom koja se također zbiva u vodikovoj bombi.<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Fowler, William Alfred}}
[[Kategorija:Američki astronomi]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]