Vidi kôd stranice Vjetroagregat

{{Izdvojeni članak|rujna 2020.}}
[[Datoteka:VestasPag.jpg|mini|250px|<center>Vjetroagregat pretvara [[kinetička energija|kinetičku energiju]] [[vjetar|vjetra]] u [[električna energija|električnu energiju]].]]
[[Datoteka:Tehachapi wind farm 3.jpg|mini|<center>Primjer jedne [[vjetroelektrana|vjetroelektrane]] kod grada Tehachapija u [[Kalifornija|Kaliforniji]] gdje je instalirano više od 5000 vjetroagregata koji proizvode oko 1,3 [[vatsat|TWh]] [[električna energija|električne energije]] godišnje.]]
[[Datoteka:Wind turbine 1888 Charles Brush.jpg|mini|<center>Vjetroagregat iz 1888., koji se koristio za dobivanje električne energije, a sagradio ga je Charles Brush ([[SAD]]).]]
'''Vjetroagregat''' je [[rotacija|rotirajući]] [[strojevi|stroj]] koji pretvara [[kinetička energija|kinetičku energiju]] [[vjetar|vjetra]] prvo u [[Mehanička energija|mehaničku]], a zatim preko [[električni generator|električnih generatora]] u [[električna energija|električnu energiju]]. Pri tome se rotor vjetroturbine i rotor [[električni generator|električnog generatora]] nalaze na istom [[vratilo|vratilu]]. '''Vjetroagregat''' je još poznat pod nazivima '''vjetroturbina''' i  '''vjetrogenerator''', a u stvari vjetroagregat se sastoji od vjetroturbine i vjetrogeneratora. Mnogi ga još nazivaju i '''[[vjetroelektrana]]''', što nije sasvim točno, pošto pojam vjetroelektrana označava niz blisko smještenih vjetroagregata, najčešće istog tipa, izloženih istom [[vjetar|vjetru]] i priključenih posredstvom zajedničkog rasklopnog uređaja na [[Elektroenergetski sustav|električnu mrežu]].

Vjetroagregati koriste [[energija vjetra|energiju vjetra]], koja se ubraja u [[obnovljiva energija|obnovljive izvore energije]].

==Povijest vjetroagregata==
{{glavni|Povijest vjetroelektrana}}
[[Datoteka:Heron's Windwheel.jpg|mini|lijevo|<center>[[Heron]]ova [[vjetrenjača]] koja je pokretala orgulje.]]
Prvi uređaji pokretani [[vjetar|vjetrom]] napravljeni su s namjerom da automatiziraju i olakšaju procese mljevenja [[pšenica|pšenice]] i pumpanja [[voda|vode]]. Najstariji poznati uređaji pojavili su se u [[Perzija|Perziji]] oko 200 godina pr. Kr. Između 5. i 9. stoljeća po Kr. u [[Perzija|Perziji]] se pojavljuju uređaji koji su koristili  [[dizajn]] s okomitom osi vrtnje. Vjeruje se da im je zadaća bila [[pumpa]]nje vode. Prve [[vjetrenjača|vjetrenjače]] pojavljuju se u [[zapadna Europa|Zapadnoj Europi]] u 14. stoljeću i koriste dizajn s vodoravnom osi vrtnje. Sve do kraja 19. stoljeća [[vjetrenjača|vjetrenjače]] se i dalje koriste za mljevenje pšenice i pumpanje vode, a najviše ih je bilo u [[Europa|Europi]] ([[Danska]] i [[Nizozemska]]), te u [[Perzija|Perziji]] i [[Afganistan]]u. Prvi vjetroagregat s namjenom proizvodnje [[električna energija|električne energije]] izgradio je Charles F. Brush u američkom gradu [[Cleveland]]u u Ohiju. Ta vjetrenjača imala je [[promjer]] od 17 m i 144 lopatice od [[Cedar|cedrovog]] drveta. 1891. Dane Poul La Cour je razvio prvi vjetroagregat koji je pratio načela [[aerodinamika|aerodinamičkog]] dizajna. Predhodnik suvremenih tubina s vodoravnom osi pušten je u pogon 1931. godine u Jalti, na području bivšeg [[sovjetski savez|SSSR-a]]. Bio je to 100 kilovatni [[električni generator|generator]], priključen na 6,3 [[volt|kV]] mrežu.

Tijekom sedamdesetih, te posebice osamdesetih godina prošlog stoljeća, vjetroagregati su prešli s kućne i agrikulturalne upotrebe na masovniju upotrebu u vjetroelektranama s jedinicama snage od 50 do 600 [[vat|kW]]. Do ranih devedesetih većina vjetroelektranskih instalacija se odnosila na Kaliforniju, gdje gradnja vjetroelektrana doživljava pravi procvat, ali se pojavljuju i neki loši dizajnerski koncepti (primjerice Mehrkam) ili nedovoljno razvijeni koncepti (ESI-54). U [[Europa|Europi]] i [[Azija|Aziji]] trend korištenja vjetroagregata rastao je polaganije kroz osamdesete i rane devedesete. Veća cijena [[električna energija|električne energije]] i izvrsni resursi vjetra stvorili su malo ali stabilno [[tržište]] u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]]. Nakon 1990. [[tržište]] se većinom premjestilo na  [[Europa|Europu]] i [[Azija|Aziju]], te je instalirano više tisuća MW snage iz vjetroelektrana.

==Energija vjetra==
{{Glavni|Energija vjetra}}
[[Datoteka:wind speed climatology.jpg|mini|<center>Brzine vjetra u svijetu. Prosječna brzina vjetra jedan je od glavnih čimbenika za odabir položaja vjetroagregata.]]
[[Datoteka:power curves.jpg|mini|<center>Karakteristike [[snaga|snage]] od nekoliko različitih vjetroagregata.]]
[[Datoteka:stream tube.jpg|mini|<center>[[Tlak|Stupac zraka]] s označenim [[brzina]]ma pri prolasku kroz [[turbina|turbinu]] vjetroagregata.]]
Sva [[obnovljiva energija]] dolazi od Sunca. [[Sunce]] prema [[Zemlja|Zemlji]] zrači oko 5,25 [[vatsat|kWh]]/[[Četvorni metar|m<sup>2</sup>]] na dan ([[Sunčeva konstanta]] je 1,366 [[vat|kW]]/m<sup>2</sup>). Oko 1 do 2% energije koja dolazi od Sunca pretvara se u [[Energija vjetra|energiju vjetra]]. To je primjerice od 50 do 100 puta više od energije pretvorene u [[biomasa|biomasu]], od svih biljaka na Zemlji. Vjetroagregat dobiva ulaznu [[snaga|snagu]] pretvaranjem [[sile]] vjetra u okretnu silu koja djeluje na lopatice rotora. Količina energije koju vjetar prenosi na rotor ovisi o površini kruga koji čini rotor u vrtnji, brzini vjetra i [[Gustoća zraka|gustoći zraka]]. Pri normalnom [[Atmosferski tlak|atmosferskom tlaku]] i pri [[temperatura|temperaturi]] od 15 [[Celzijev stupanj|°C]] [[zrak]] teži otprilike 1,225 [[kilogram|kg]]/[[Kubični metar|m<sup>3</sup>]], ali se povećanjem [[Vlažnost zraka|vlažnosti]] i gustoća povećava. Također vrijedi da je zrak gušći kada je hladniji nego kad je topliji. Na visokim [[nadmorska visina|nadmorskim visinama]] [[tlak]] zraka je niži, pa je zrak rjeđi. Vjetroturbina iskrivljuje putanju vjetra i prije nego što vjetar dođe do lopatica rotora. To znači da se ne može iskoristiti sva energija iz vjetra ([[Betzov zakon]]). Krivulja izlazne električne snage prikazuje ovisnost proizvedene električne snage o brzini vjetra. Uobičajeno je da vjetroagregati počinju raditi pri brzinama od 3 do 5 [[Metar u sekundi|m/s]], nazivna [[snaga]] im je na 12 – 15&nbsp;m/s, a obustava rada nastupa pri brzini vjetra između 20 i 25&nbsp;m/s (neki i do 30&nbsp;m/s) zbog mogućnosti mehaničkih oštećenja.<ref>[http://www.vjetroelektrane.com/moderni-vjetroagregati-i-pretvorba-energije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228134623/http://www.vjetroelektrane.com/moderni-vjetroagregati-i-pretvorba-energije |date=28. veljače 2014. }} "Moderni vjetroagregati i pretvorba energije", www.vjetroelektrane.com, 2012.</ref>

==Dijelovi vjetroagregata==
{{Glavni|Dijelovi vjetroagregata}}

Glavni dijelovi vjetroagregata su: rotor ili vjetroturbina (sastoji se od glavčine, vratila i lopatica – obično 3 lopatice), kočioni sustav, elementi za uležištenje sporohodnog vratila, upravljački i nadzorni sustav, električni generator, zakretnik ili oprema za zakretanje, kućište stroja ili gondola, stup, prijenosnik snage (obično multiplikator), temelj, transformator, spoj na elektroenergetski sustav i posebna oprema.

==Način rada==
[[Datoteka:Drone video of wind turbine near Kunda in Estonia.webm|mini|Video]]
Kao što je već rečeno,vjetroagregati koriste [[energija vjetra|energiju vjetra]]. Promatrajmo stupac [[zrak]]a koji ima neku brzinu ''v'' i masu ''m''. Kinetička energija u ovom slučaju iznosi:

<math>E =\begin{matrix}\frac{1}{2}\end{matrix} m v^2</math>

Masa zraka je određena s [[gustoća|gustoćom]] <math>\rho</math> ,[[površina|površinom]] kroz koju struji ''A'', [[brzina|brzinom]] ''v'' i [[vrijeme (fizika)|vremenom]] ''t'' ,dakle vrijedi <math>m = \rho\ A v t</math>. Snaga vjetra je [[derivacija]] kinetičke energije po vremenu, pa time dobijemo izraz za raspoloživu [[snaga|snagu]] vjetra:

<math>P = \begin{matrix}\frac{\rho\ A v^3}{2}\end{matrix} </math>

Dakle, [[snaga]] [[vjetar|vjetra]] je proporcionalna brzini vjetra na treću potenciju. Zato je bitno precizno poznavati iznos brzine vjetra, jer se svako odstupanje multiplicira pri izračunu snage vjetra.Važan alat pri analizi učinkovitosti vjetroagregata je takozvana '''krivulja snage'''. Na okomitoj osi smješta se [[snaga]] u vjetru, a na vodoravnu os [[brzina]] [[vjetar|vjetra]]. Nešto kompliciranija [[analiza]] je potrebna da bi se odredila maksimalna [[snaga]] koju vjetroelektrana može preuzeti, zato što lopatice vjetroturbine obavezno utječu na [[vjetar]] da bi izvukle njegovu snagu.Promatrajmo ponovo isti stupac [[zrak]]a. On "putuje" do rotora vjetroturbine početnom brzinom ''v'', te usporava do brzine ''<math>v_1</math>'' kad dosegne rotor (to se događa zbog promjena u [[tlak]]u). Rotor preuzima dio [[energija|energije]] vjetra, tako da se zrak koji struji iza rotora kreće još sporije [[brzina|brzinom]] ''<math>v_2</math>''. Naravno, ista masa zraka koja je putovala prema rotoru i napušta rotor. [[obujam|Volumen]] stupca zraka iza turbine se povećava, zbog toga što se masa zraka giba sporije, što prisiljava [[zrak]] da se proširi, tako omogućujući kontinuirano strujanje.

Algebarskim proračunom dobije se da je [[snaga]] dobivena iz vjetra jednaka:

<math>P = \begin{matrix}\frac{1}{2}\end{matrix}\rho\ A v^3 4 a (1-a)^2</math>

gdje je ''a'' faktor aksijalne indukcije koji se definira sa:

<math>a = \begin{matrix}\frac{v-v_1}{v}\end{matrix}</math>

Sada možemo definirati koeficijent snage ''<math>C_p</math>'' kao omjer [[snaga|snage]] preuzete od strane rotora i snage [[vjetar|vjetra]]:

<math> C_p = 4 a (1-a)^2</math>

Koeficijent snage ukazuje na efikasnost turbine baziranu isključivo na konceptu stupca zraka, zanemarujući stvarne uvjete, te neizbježne [[mehanika|mehaničke]] i [[elektronika|elektroničke]] gubitke. Ako deriviramo koeficijent [[snaga|snage]] i izjednačimo ga s nulom (odnosno tražimo njegov maksimum) dobijemo da je maksimalna vrijednost faktora ''a'' jednaka ''1/3'', odnosno pri toj vrijednosti od ''a'' <math>C_p</math> iznosi  ''16/27'', odnosno ''0.59''. Ovo ograničenje je poznato pod nazivom  [[Betzov zakon]], odnosno '''Betzov koeficijent'''. Dakle, on označava maskimalnu teoretsku iskoristivost [[energija vjetra|vjetropotencijala]]. Maksimalna praktična iskoristivost se kreće od ''35%'' do ''45%''.

Ovime smo pojasnili kako vjetroagregat preuzima [[energija vjetra|energiju vjetra]], a sada još moramo pojasniti kako ju pretvara u [[električna energija|električnu energiju]]. Naime, na [[osovina|osovinu]] vjetroturbine je vezan [[električni generator]] direktno ili indirektno preko prijenosnika. Mogu se koristiti i asinkroni i sinkroni generatori. Asinkroni su jeftiniji izvedbom pa se i češće koriste. Sinkroni imaju bolje pogonske karakteristike, pa se i oni nerijetko koriste unatoć većoj [[cijena|cijeni]]. Dakle, vjetroturbina preko lopatica energiju vjetra pretvara u [[moment|okretni moment]] vratila koji preko zupčastog mijenjača [[moment|okretni moment]] predaje [[električni generator|električnom generatoru]] koji ga pretvara u [[električna energija|električnu energiju]]. Zakretni mehanizam postavlja lopaticu na optimalni [[kut]]. Vjetroagregati posjeduju mehanizam koji u suradnji s [[anemometar|anemometrom]] preko nazubljenog prstena cijeli ustroj turbine postavlja okomito na pravac [[vjetar|vjetra]]. Glavno vratilo ima disk [[kočnice|kočnicu]] koja zaustavlja turbinu u slučaju prevelike brzine vjetra. Rad cijelog sustava nadzire elektronički kontrolni sklop.

===Snaga vjetroagregata===

Da bismo znali iznos [[snaga|snage]] koju turbine dobiva od vjetra, potrebno je poznavati [[brzina|brzinu]] vjetra na turbinu i snagu same turbine. Največe turbine proizvode maksimalnu snagu pri brzini vjetra od 15&nbsp;m/s. [[Promjer|Diametar]] turbine je važni čimbenik u tome koliko [[energija|energije]] turbina može proizvesti. Pri povećanju diametra rotora, povećava se i [[visina]] vjetrenjače što nam omogućuje dostizanje veće brzine vjetra.

<center>
{|class="wikitable" align=center
!colspan=2|Veličina rotora i maksimalna izlazna snaga
|-
!Dijametar rotora (m) 
!Izlazna snaga (kW)
|-
|10
|25
|-
|17 
|100
|-
|27
|225
|-
|33
|300
|-
|40
|500
|-
|44
|600
|-
|48
|750
|-
|54 
|1000
|-
|64 
|1500
|-
|80
|2000
|-
|72 
|2500
|}
</center>

==Vrste vjetroagregata== 
[[Datoteka:Windmill.jpg|mini|<center>Primjer vjetroagregata s vodoravnom osi vrtnje.]]
[[Datoteka:Windmills D1-D4 (Thornton Bank).jpg|mini|<center>Primjer [[Priobalna vjetroelektrana|priobalnog vjetroagregata]] s vodoravnom osi vrtnje.]]
[[Datoteka:H-Darrieus-Rotor.jpg|mini|<center>[[Darrieusova turbina|H – Darrieusov rotor]].]]
[[Datoteka:Eoliennes Gaspesie.jpg|mini|<center>Primjer turbine s okomitom osi vrtnje, a ovdje se radi o [[Darrieusova turbina|Darrieusovoj turbini]].]]
[[Datoteka:Savonius wind turbine.jpg|mini|<center>Stvarni izgled Savoniusove turbine.]]
Vjetroagregati se prema osi vrtnje mogu podijeliti na one s okomitom osi vrtnje ([[Engleski jezik|eng]]. ''VAWT-Vertical Axis Wind Turbine'') i na one s vodoravnom osi vrtnje (eng. ''HAWT-Horizontal Axis Wind Turbine''). Većina komercijalnih vjetroagregata priključenih na mrežu je vodoravnog tipa. Izvedbe s okomitom osi su mnogo rjeđe.

===Vjetroagregati s vodoravnom osi vrtnje===
[[Vjetroturbine|Turbine]] s vodoravnom osi vrtnje su one čija je os vrtnje paralelna sa smjerom struje [[vjetar|vjetra]] i [[tlo]]m. Većina komercijalnih turbina je ovog tipa. Najčešće su izvedbe s 3 lopatice, a ponekad se mogu vidjeti i izvedbe s 2 lopatice. One imaju rotor, [[vratilo]] i [[električni generator]] smještene u kabini na vrhu visokog stupa, te moraju biti okrenute direktno prema [[vjetar|vjetru]], za što se koristi senzor uparen sa servo [[motor]]om. HAWT turbine se mogu podijeliti na one koje gledaju prema vjetru i na one koje gledaju od vjetra. Velika većina gleda prema vjetru, jer na taj način izbjegava utjecaj [[turbulencija]] koje nastaju iza turbine. Osnovna prednost HAWT turbina koje gledaju od vjetra je ta što se u njih ne moraju ugrađivati mehanizmi za zakretanje turbine, ali nisu toliko pouzdane i trajne kao "obične" HAWT turbine.

====Uobičajeni moderni vjetroagregati====
Kao što je već napomenuto, većina modernih vjetroagregata ima 3 lopatice i elektronički sustav koji ih usmjerava prema [[vjetar|vjetru]]. One imaju veliku obodnu brzinu (nekoliko puta veću od [[brzina|brzine]] [[vjetar|vjetra]]), visok [[Stupanj iskorištenja|stupanj iskoristivosti]], te dobru pouzdanost. Lopatice se najčešće boje u sivu boju kako bi se stopile s okolnim [[oblaci]]ma. Lopatice mogu biti duge od 20 pa sve do 50 i više [[metar]]a. Prognoze kažu da će se do 2010. pojaviti vjetroagregati s [[promjer]]om lopatica od 180 metara, koje će imati snagu izmešu 8 i 12 [[vat|MW]]. [[čelik|Čelični]] [[toranj|tornjevi]] variraju visinom od 60-ak pa sve do 100 i više metara visine. Općenito je [[dizajn]] tornja važan faktor kod vjetroagregata s vodoravnom osi. To je zato što na višoj [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] vjetar struji brže. Ilustracije radi, s dvostrukim povećanjem nadmorske visine, brzina vjetra se povećava ''10%'' po danu, te čak između ''20%'' i ''60%'' po noći. Za vjetroturbine s vodoravnom osi vrtnje najčešće se uzima da je visina tornja 2 do 3 puta veća od duljine lopatica. Lopatice se vrte [[brzina|brzinom]] od 10 do 22 [[Broj okretaja|okretaja po minuti]]. Ta brzina se pomoću prijenosnog sustava (multiplikator) uvećava i predaje [[električni generator|električnom generatoru]]. Sve vjetroelektrane opremljene su sustavom za zaustavljanje turbine kod prevelikih brzina vjetra, čime se sprijećava potencijalno oštećenje turbine.

====Prednosti vjetroagregata s vodoravnom osi vrtnje====
* Glavna prednost je dosta veća [[Stupanj iskorištenja|učinkovitost]] u proizvodnji [[električna energija|električne energije]];
* Postavljanje na visoke [[toranj|tornjeve]] omogućava pristup većim [[brzina]]ma [[vjetar|vjetra]];
* Lopatice se nalaze sa strane, ako se gleda iz [[Težište|centra mase]] vjetroagregata, što poboljšava stabilnost;
* Mogućnost zakreta lopatica, što daje veću kontrolu, omogućuje namještanje optimalnog kuta, tako da vjetroagregat iskoristi maksimum [[energija vjetra|energije vjetra]];
* Mogućnost učvršćenja (fiksacije) lopatica u oluji, što minimizira potencijalnu štetu.

====Nedostatci vjetroagregata s vodoravnom osi vrtnje====
* Većina ovakvih vjetroagregata zahtjeva sustav za zakretanje turbine, što dodatno poskupljuje izvedbu;
* Problematičan rad u vjetrovima na malim [[nadmorska visina|nadmosrkim visinama]] koji su često [[Turbulencija|turbulentni]];
* Visoki tornjevi i duge lopatice rotora turbine su problematične za [[prijevoz]] i na [[more|moru]] i na [[kopno|kopnu]]. Transportni troškovi mogu zauzimati do ''20%'' od ukupnih troškova opreme;
* HAWT turbine su problematične za postavljanje, jer zahtijevaju vrlo visoke i skupe [[dizalica|dizalice]];
* Izvedbe koje gledaju od vjetra pate od smanjene trajnosti i pouzdanosti zbog [[turbulencija]] kojima su izložene.

===Vjetroagregati s okomitom osi vrtnje===
Njihova glavna značajka je što im je os vrtnje postavljena okomito. Glavna prednost ovakve [[konstrukcije]] je da turbina ne treba biti uperena direktno u [[vjetar]] da bi bila učinkovita. To je prednost na lokacijama gdje je [[smjer]] vjetra dosta promjenjiv. Dakle VAWT turbina može iskoristiti [[energija|energiju]] iz različitih smjerova vjetra. Vjetroturbine s okomitom osi mogu biti postavljene bliže [[tlo|tlu]] i ne trebaju im visoki tornjevi, zbog čega su pristupačnije za održavanje. Loša strana toga je ta da su brzine vjetra na manjim [[nadmorska visina|nadmorskim visinama]] dosta manje, što za sobom povlači činjenicu da je manje [[energija|energije]] raspoloživo za pretvorbu. Uz to, strujanje zraka blizu tla i drugih objekata je često [[turbulencija|turbulentno]], što sa sobom nosi nezgodne pojave kao što su [[vibracije]], te brže trošenje [[ležaj]]eva i kraći životni vijek kao njihovu posljedicu. Međutim, ako se vjetroagregat postavi na krov zgrade, ona preusmjereava strujanje [[vjetar|vjetra]] što značajno povećava (ponekad i udvostručuje) [[brzina|brzinu]] strujanja.

====Podvrste vjetroagregata s okomitom osi vrtnje====
VAWT turbine se mogu grubo podijeliti na [[Darrieusova turbina|Darrieusove]]''' i '''[[Savoniusova turbina|Savoniusove]] turbine. Nijedna od njih danas nije u široj komercijalnoj upotrebi. Postoje još neki i drugi tipovi.

=====Darrieusova turbina=====
[[Darrieusova turbina]] ima duge tanke lopatice u obliku [[slovo|slova]] ''C'', koje su spojene pri vrhu i dnu okomite osi. Takve lopatice joj daju pomalo jajast izgled (eng. nadimak ''Eggbeater turbine''). Najčešće se izrađuje s 2 ili 3 lopatice. One imaju dobru iskoristljivost, ali također proizvode značajna ciklička naprezanja koja dovode do slabije pouzdanosti. Također, one zahtijevaju vanjski izvor struje, koji će im pomoći pri pokretanju, jer je njihov početni [[moment|okretni moment]] slab. Radi slabije stabilnosti moraju ih pridržavati [[kovine|metalni]] kabeli, što nije uvijek praktično. Kod novijih izvedbi to nije uvijek slučaj, jer imaju vanjsku substrukturu pričvršćenu na gornji [[ležaj]].

=====Spiralna Gorlov turbina=====
[[Gorlov turbina]] je nastala kao [[dizajn]]ersko unapređenje Darrieusove turbine. Ona koristi spiralne lopatice. Ona rješave neke probleme Darrieusove turbine, kao prvo, može se sama pokrenuti, odnosno ne treba joj vanjski električni izvor, te su smanjene [[vibracije]] i [[buka|buku]]. Po iskoristljivosti (do 35%) je usporediva s najboljim VAWT turbinama.

=====Giromill=====
Ovo je još jedan podtip [[Darrieusova turbina|Darrieusove turbine]] koji koriste ravne lopatice, a ne zakrivljene. Navodno su [[Rusija|ruski]] znastvenici uspjeli unaprijediti iskoristljivost ove turbine na čak 38 %.

=====Savoniusova turbina=====
[[Savoniusova turbina]] izumljena je u [[Finska|Finskoj]]. Karakterizira ju oblik slova ''S'' ako se gleda odozgo. Ova turbina se okreće poprilično sporo, ali stvara značajan [[moment|okretni moment]]. Zbog svoje male okretne brzine nije pogodna za proizvodnju [[električna energija|električne energije]] u većim količinama. Međutim, proizvedene su male Savoniusove turbine pretežno za kućnu upotrebu.

====Prednosti turbina s okomitom osi vrtnje====
* Lakše za održavanje, jer su načelno svi rotacijski dijelovi smješteni bliže [[tlo|tlu]];
* Nije im potreban mehanizam za zakretanje, što pojeftinjuje izvedbu;
* Dobre za korištenje na mjestima gdje je brzina [[vjetar|vjetra]] visoka blizu tla (naprimjer razni prolazi i kanjoni); 
* Ne treba im visoki [[toranj]], što bitno pojeftinjuje izvedbu;
* Ne moraju se okretati prema smjeru puhanja [[vjetar|vjetra]], što ih čini jako dobrima u uvjetima turbulentnog vjetra;
* Teoretski mogu biti mnogo veće od HAWT turbina, primjerice [[Plutajuća vjetroelektrana|plutajuće turbine]] s okomitom osi s [[promjer]]om od više stotina [[metar]]a, kod kojih se cijela struktura rotira, pa bi uklonile potrebu za velikim i skupim [[ležaj]]evima.

====Nedostatci turbina s okomitom osi vrtnje====
* Većina VAWT turbina ima iskoristivost u rangu 50% iskoristivosti turbina s vodoravnom osi vrtnje. To je većinom zbog dodatnog otpora koji nastupa zbog toga što se lopatice rotiraju u [[vjetar]];
* Većina VAWT turbina mora biti postavljena na relativno ravan dio [[tlo|tla]], tako da su im mnoge lokacije koje mogu iskoristiti HAWT turbine jednostavno prestrme;
* Većina VAWT turbina ima jako malen početni [[moment|okretni moment]], pa trebaju vanjski izvor energije da započnu okretanje;
* Iako je većina njihovih dijelova smještena na [[tlo|tlu]], što je svakako prednost, oni su ipak opterećeni velikom [[težina|težinom]] strukture iznad njih, što u slučaju nedovoljno dobrog dizajna znatno otežava izmjenu [[Strojni dio|dijelova]].

===Nekonvencionalne vrste===
[[Slika:BenjaminTignerFig5US8066225.JPG|mini|<center>Dijagram patenta US 8066225 koji predstavlja ideju hvatanja vjetra iz više smjerova uporabom velikog broja međupovezanih zmajeva.]]
Nekonvencionalni vjetroagregati su oni koji se značajno razlikuju od najčešćih vrsta u uporabi. Zbog velikog porasta ove industrije postoje mnogobrojni projekti koji su u razvoju ili su predloženi zbog svojih jedinstvenih značajki. Širok raspon dizajna odražava tekuće komercijalne, tehnološke i inventivne interese u prikupljanju vjetroenergije u što efikasnijoj i najvećoj mogućoj mjeri, uz troškove koji mogu biti manji ili veći od konvencionalnih HAWT vjetroturbina s tri lopatice. Neke imaju ograničenu komercijalnu upotrebu, dok su druge samo skice ili teorijski koncepti bez praktičnih primjena. Takvi nekonvencionalni nacrti pokrivaju širok raspon inovacija, uključujući različite vrste rotora, osnovne funkcionalnosti, potporne strukture i faktore oblika.<ref>[https://en.wikipedia.org/wiki/Unconventional_wind_turbines#Wind_belt Unconventional wind turbines], en.wikipedia.org {{eng oznaka}} Pristupljeno 16. kolovoza 2018.</ref>

====Maglev vjetroturbina====

[[Maglev vjetroturbina]] je vjetroturbina s okomitim [[vratilo]]m (VAWT) koja ima mnogo jednostavniji i jeftiniji [[generator]], jednostavnije namještanje, mogućnost [[proizvodnja|proizvodnje]] pri slabijim, ali i jakim [[vjetar|vjetrovima]]. Uz to, njihova je visina manja nego visina konvencionalnih [[vjetroturbine|vjetroturbina]], a radovi na postavljanju jednostavniji.<ref>Mahesh Basantani, ''[http://inhabitat.com/super-powered-magnetic-wind-turbine-maglev/ The MagLev: The Super-powered Magnetic Wind Turbine]'', inhabitat.com, 26. studenoga 2007. {{eng oznaka}} Pristupljeno 16. kolovoza 2018.</ref>

====Vjetreni pojas====

Zaokupljen pojavom [[Rezonancija|rezonancije]] i njene fizikalne energijske moći koja se očitavala na Tacoma Narrows mostu u SAD-u, kada je [[most]] pod utjecajem snage vjetra oscilirajućeg gibanja počeo [[oscilacije|oscilirati]]. Od siline vjetra i oscilirajućeg gibanja, most se naposljetku urušio. Poučen time, izumitelj Shawn Frayn je 2004. godine pronašao novi način generiranja električne energije iz snage vjetra. Njegov izum radi na principu tanke membrane, koja pod utjecajem snage vjetra oscilira i potiče osciliranje malih i laganih magneta smještenih na sam rub trake, koji ne smiju utjecati na osciliranje trake i koji su pričvršćeni za nju. Osciliranjem magneta na tankoj membrani između dva namotaja bakrene žice koji su pričvršćeni na [[kućište]], preko elektromagnetske indukcije, inducira se [[električna struja]]. Time se snaga vjetra, koja više ne služi za pokretanje raznih rotacijskih tijela služi da omogući [[vibracije|vibriranje]] tanke trake na kojoj su pričvršćeni magneti. Time se snaga vjetra pretvara u mahaničko gibanje očitovano u vibraciji trake, a s njome i [[magnet]]a. Nažalost, tvrdnje izumitelja kako je njegov uređaj 10 do 30 puta učinkovitiji od [[Mali vjetroagregat|malih vjetroagregata]] pobijenih su testovima.<ref>Danick Briand, Eric Yeatman i Shad Roundy, ''Micro Energy Harvesting'', John Wiley & Sons. 2015., str. 315.–316. {{ISBN|3527672931}}</ref>

==Podjela vjetroagregata po veličini==
Vjetroagregate prema veličini (odnosno instaliranoj [[snaga|snazi]]) možemo grubo podijeliti u 3 skupine:
* '''Male''': one imaju instaliranu [[snaga|snagu]] od 1 do 100 [[vat|kW]]. Koriste se prvenstveno kod dalekih, izoliranih mjesta, a postoji mnogo različitih izvedbi i rješenja.
* '''Srednje''': one imaju instaliranu [[snaga|snagu]] između 100 [[vat|kW]] i 1,5 [[vat|MW]]. One se često priključuju na mrežu, bilo samostalno ili u grupi, te su u potpunosti u [[Tržište|komercijalnoj]] upotrebi.
* '''Velike''': one imaju instaliranu [[snaga|snagu]] veću od 1,5 MW. Većina takvih vjetroagregata se postavlja na [[Plutajuća vjetroelektrana|pučinu]], gdje su [[brzina|brzine]] [[vjetar|vjetra]] i najveće. Vjetroagregati ove veličine su još u intenzivnom razvoju.

===Mali vjetroagregat===
{{Glavni|Mali vjetroagregat}}
[[Datoteka:Quietrevolution Bristol 3513051949.jpg|mini|<center>[[Mali vjetroagregat]] u [[Bristol]]u.]]
[[Mali vjetroagregat]] je po načinu rada uglavnom jednak velikim vjetroagregatima i s razvojem [[industrija|industrije]] primjenjuju se novi [[materijal]]i, čime se bitno poboljšala pouzdanost i raspoloživost uređaja. Paralelno s razvojem velikih vjetroagregata počeli su se razvijati i mali vjetroagregati kao zasebno [[tržište]]. Iako ovakav sustav zahtijeva prilična početna [[Investicija|ulaganja]], cijenom je postao konkurentan tradicionalnim izvorima energije, ako se uzme u obzir cijeli životni vijek postrojenja i izuzeće troškova priključka na [[Elektroenergetski sustav|električnu mrežu]]. Malim vjetroagregatima se smatraju jedinice do 10 [[vat|kW]], koje su namijenjene zadovoljenu energetskih potreba na razini [[kućanstvo|kućanstva]].

==Lokacije==
[[Datoteka:Turbiny wiatrowe w Szwecji, 2011 ubt.JPG|mini|<center>[[Priobalna vjetroelektrana]] Lillgrund ([[Švedska]]).]] 
[[Datoteka:Hywind.jpg|mini|<center>Prvi veći [[Plutajuća vjetroelektrana|plutajući vjetroagregat]] ''Hywind'', koji je sklopljen u [[Stavanger]]u ([[Norveška]]), prije nego je postavljen u [[Sjeverno more|Sjevernom moru]].]]
Vjetroagregati su iskoristivi na lokacijama gdje je prosječna [[brzina]] [[vjetar|vjetra]] veća od 4.5&nbsp;m/s. Idealna lokacija bi trebala imati konstantno strujanje [[vjetar|vjetra]] bez [[turbulencija]] i s minimalnom vjerojatnosti naglih olujnih udara [[vjetar|vjetra]]. Lokacije se prvo selektiraju na osnovi [[karta|karte]] vjetra, te se onda potvrđuju praktičnim mjerenjima. Možemo ih podijeliti na '''kopnene''', '''priobalne''' i '''lokacije na moru'''.

===Lokacije na kopnu===
{{Glavni|Vjetroelektrana}}

Kopnene instalacije vjetroagregata najčešće se nalaze u brdovitim područjima barem 3 [[metar|kilometra]] udaljene od [[obala|obale]]. One se najčešće smještaju na vrh brda ili padine, jer na taj način iskorištavaju takozvanu [[topografija|topografsku]] [[ubrzanje|akceleraciju]] koju [[vjetar]] dobije prelazeći preko uzvisine. Ta dodatna [[brzina]] [[vjetar|vjetra]]  radi značajnu razliku po pitanju proizvodnje [[električna energija|električne energije]]. Posebna pažnja se mora posvetiti točnom postavljanju turbina, jer ponekad mala visinska razlika može imati značajan utjecaj na proizvodnju [[električna energija|električne energije]]. Često je instalacija vjetroagregata dosta kontroverzno pitanje, zbog toga što neke lokacije koje su pogodne za instalaciju vjetroturbine imaju veliku prirodnu ljepotu ili su [[ekologija|ekološki]] značajne (primjerice stanište različitih vrsta [[ptice|ptica]].

===Priobalne lokacije===
{{Glavni|Priobalna vjetroelektrana}}

Priobalne lokacije nalaze se unutar [[polumjer|radijusa]] od 3 [[metar|km]] od [[more|mora]] ili na moru unutar 10&nbsp;km od [[kopno|kopna]]. Ove lokacije su jako pogodne za instalaciju vjetroagregata, zbog vjetra proizvedenog zbog različitog zagrijavanja [[kopno|kopna]] i [[more|mora]]. Najčešća pitanja vezana uz ovakve instalacije vjetroelektrana vezana su uz [[migracija|migraciju]] [[ptice|ptica]], utjecaj na morski život, troškove i mogućnosti transporta i vizualnu estetiku.<ref>[http://www.hrastovic-inzenjering.hr/primjena-energije/energetski-clanci/item/415-buducnost-morskih-vjetroelektrana.html] "Budućnost morskih vjetroelektrana", www.hrastovic-inzenjering.hr, 2013.</ref>

===Lokacije na moru===
{{Glavni|Plutajuća vjetroelektrana}}

To su one lokacije koje su udaljene više od 10&nbsp;km od [[kopno|kopna]]. Vjetroinstalacije na tim lokacijama su manje napadne i izgledom i bukom. Činjenica da [[voda]] (a posebice duboka voda) ima manju površinsku "hrapavost" od kopna jako utječe na [[brzina|brzine]] [[vjetra]], koje su mnogo veće na [[more|moru]]. Faktori snage ''Cp'' su mnogo veći kod takvih instalacija. Kod lokacija s produženim plićinama (kao primjerice u [[Danska|Danskoj]]), vjetroelektrane je lako instalirati, međutim to baš i nije slučaj kod lokacija koje nemaju takve karakteristike. Opčenito govoreći, morske instalacije vjetroagregata su načelno skuplje od kopnenih. To je zbog toga što su im tornjevi viši kada se uračuna dio ispod  [[voda|vode]] i što je sama izgradnja skuplja. Proizvedena [[električna energija]] se do kopna prenosi putem podmorskog kabela. Održavnje je također skuplje, a mora se paziti i na zaštitu od [[korozija|korozije]], zbog čega se često dodaju dodatni premazi i [[katoda|katodna]] zaštita. Takve turbine su najveće turbine u pogonu i predviđa se da će njihova veličina (i insalirana [[snaga]]) i dalje rasti. Vjetroelektrane smještene na [[more|moru]] znaju imati i više od 100 vjetroagregata.<ref>[http://www.hrastovic-inzenjering.hr/primjena-energije/energetski-clanci/item/114-plutajuce-morske-vjetroturbine.html] "Plutajuće morske vjetroturbine", www.hrastovic-inzenjering.hr, 2013.</ref><ref>[http://www.vjesnik.com/Article.aspx?ID=0501DCD8-5586-43F8-ABD1-63E49242DD09]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Višenamjenske vjetroelektrane na Jadranu zaposlile bi 30.000 radnika", www.vjesnik.com, 2012.</ref>

===Visinske vjetroelektrane===
{{Glavni|Visinske vjetroelektrane}}

Koncept [[Visinske vjetroelektrane|visinskih vjetroelektrana]] se zasniva na iskorištenju energije vjetra u višim slojevima atmosfere. One predstavljaju dizajnirani koncept [[vjetroelektrana]] koji su na različite načine podignuti u visinu bez potpore tornja. Možemo ih podijeliti u dvije skupine: one za iskorištavanje vjetra na nižim visinama te na one koje to mogu na višim visinama. Tijekom posljednjih 20 godina napravljeno je nekoliko desetaka projekata i koncepata od kojih se istaknula nekolicina koje imaju šanse za realizaciju. Zajedničko im je to što su predviđene za iskorištavanje vjetra na visinama većim nego što to mogu vjetroelektrane montirane na tlu, mogućnost montaže na bilo kojoj lokaciji na svijetu te su u potpunosti ekološki prihvatljive, jer ne ispuštaju [[staklenički plinovi|stakleničke plinove]]. Visinske vjetroelektrane na taj način mogu proizvoditi električnu energiju 90% vremena, dok bi one na zemlji to činile maksimalno 35% vremena. To bi rezultiralo pojeftinjenjem [[električna energija|električne energije]] i zahtijevalo bi manje vjetroelektrana za istu količinu električne energije.

==Današnja situacija i budući trendovi u razvoju vjetroagregata==
[[Vjetroelektrana|Vjetroelektrane]] proizvode više od 1% ukupne proizvedene [[električna energija|električne energije]]. U 2007. dodano je 19,7 [[vat|MW]] [[snaga|snage]] iz vjetroelektrana. S tim dodanim kapacitetima ukupan kapacitet vjetroelektrana u [[svijet]]u iznosi 93 849 MW na kraju 2007. Stopa porasta instalirane [[snaga|snage]] vjetroagretgata za 2007. iznosi 26,6%, a u 2006. instalirani kapacitet je porastao za 25,6%. Ta instalirana snaga proizvodi oko 200 [[vatsat|TWh]] [[električna energija|električne energije]] godišnje, što je otprilike 1,3% ukupne proizvodnje. U nekim [[država|zemljama]] i [[regija]]ma vjetroelektrane sudjeluju s više od 40% proizvedene [[električna energija|električne energije]]. Na području vjetroenergetike zaposleno je 350 000 ljudi diljem [[svijet]]a. U razdoblju između 1998. i 2007. ukupna instalirana [[snaga]] vjetroelektrana povećala se deseterostruko. [[Europa]] vodi s 61% od ukupne instalirane [[snaga|snage]], slijede [[Sjeverna Amerika|Amerika]] s 20% i [[Azija]] s 17%. Od pojedinih [[država|zemalja]] vodeće su [[Njemačka]] (22 GW), [[SAD]] (16 GW)  i [[Španjolska]] (15 GW).

Krajem 2010. na svijetu je bilo instalirano oko 197 GW vjetroagregata, a godišnji prirast je bio oko 35 - 40 GW (37 642 GW 2010.). [[Kina]] je preuzela vodeće mjesto u godišnjoj količini instalacija s udjelom većim od 50%, a i vodeće mjesto u ukupno instaliranoj snazi, gdje je obišla SAD. U Europi prva dva mjesta drže Njemačka i Španjolska. Sektor vjetra u svijetu je tokom 2010. napravio prometa 40 milijardi [[euro|eura]], a u industriji vjetra je bilo zaposleno oko 670 000 ljudi. Najveći udio energije vjetra u ukupnoj proizvodnji je u [[Danska|Danskoj]] (21%), [[Portugal]]u (18%) i Španjolskoj (16%).

Najveći svjetski proizvođač vjetroagregata je trenutačno danski ''Vestas'', drugi je kineski ''Sinovel'', a prate ih američki ''GE'', i kineski ''Goldwind''. Na petom mjestu je njemački ''Enercon''. Treba napomenuti da su moderni vjetroagregati napravljeni potpuno u skladu sa zahtjevima električnih prijenosnih i distribucijskih mreža, odnosno prema pravilima funkcioniranja istih, te gotovo po svemu imaju osobine klasičnih elektrana. Jedina iznimka je intermitentnost samog izvore energije.

===Ekonomija===
[[Cijena|Cijenu]] [[energija vjetra|energije vjetra]] određena je [[cijena|cijenom]] instalacije same turbine, [[kamatna stopa|kamatnoj stopi]] na uložen novac i količini proizvedene [[energija|energije]]. Moderni vjetroagregati koštaju između 900 - 1200 [[euro|eura]]/[[vat|kW]], znatnije veća od investicijske cijene plinsko-parne termoelektrane (550 - 850 eura/kW), sumjerljivo elektranama na ugljen. Ta [[cijena]] se odnosi na velike vjetroelektrane koje sadrže mnogo velikih jedinica, dok je [[cijena]] manjih jedinica veća. Još prije desetak godina vjetroelektrane su bile neisplativ izvor [[električna energija|električne energije]], jer tada [[cijena|cijenom]] i [[snaga|snagom]] nisu mogle konkurirati dominantnim tehnikama proizvodnje [[električna energija|električne energije]]. Danas je situacija znatno drugačija zahvaljujući unaprjeđenju [[tehnologija|tehnologije]] proizvodnje, zbog koje se visina cijene [[električna energija|električne energije]] dobivene iz vjetroelektrane približila prihvatljivim vrijednostima. JOš krajem 80-ih godina [[cijena]] [[električna energija|električne energije]] dobivene iz vjetroelektrana iznosila je 38 centi/kWh, dok je 2003. ta cijena pala na samo 3 centa/kWh. Danas je uobičajena cijena između 4 i 6 centi/kWh (sredinom 2009. cijena temeljne električne energije na lajpciškoj burzi EEX bila oko 4,5 eurocenta/kWh, a garantirana je otkupna cijena vjetroelektrične proizvodnje u Hrvatskoj bila od 8,9 do 9,6 centa/kWh (0,65 - 0,71 kn/kWh), a u Europi između 5,7 i 12,7 centa/kWh). Osnovno nastojanje stručnjaka je smanjenje [[cijena|cijene]] proizvodnje [[energija|energije]] na 2 do 3 centa/kWh. Time bi [[vjetar]] kao energetski izvor postao konkurentan [[elektrana]]ma na [[fosilna goriva]], odnosno iskorištenje energije vjetra bi podrazumijevalo prodor obnovljivih izvora energije na svjetskom [[tržište|tržištu]] energenata. Budući da [[Europa]] nema dovoljnu kontrolu [[tržište|tržišta]] [[fosilna goriva|fosilnih goriva]], zadnjih 10 godina može se uočiti njezino intenzivno istraživanje i gradnja postrojenja koja koriste alternativne izvore [[energija|energije]], a kao najrazvijenije među njima ističe se iskorištavanje [[vjetar|vjetra]].

==Vjetroagregati u Hrvatskoj==
{{Glavni|Vjetroelektrane u Hrvatskoj}}
[[Datoteka:VE Vratarusa 2011.jpg|mini|<center>[[Vjetroelektrana Vrataruša]] kod [[Senj]]a, se nalazi na obroncima [[Velebit]]a i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42&nbsp;MW.]]
[[Datoteka:Wind farm Trtar-Krtolin.jpg|mini|<center>[[Vjetroelektrana Trtar-Krtolin]].]]
[[Datoteka:Wind farm Ravna 1, Pag.jpg|mini|<center>[[Vjetroelektrana Ravne 1]] na Pagu.]]
[[Vjetroelektrane u Hrvatskoj]] su započele svoj razvoj još [[1988.]], kada je [[Končar Elektroindustrija|Končar]] postavio prvi vjetroagregat u [[Brodogradilište Uljanik|brodogradilištu Uljanik]], koji se i danas tamo nalazi, no onda je razvoj istoga obustavljen. Danas Končar ima postavljen prvi prototip svog modernog vjetroagregata na lokaciji Pometeno brdo u blizini [[Split]]a i pokušava uhvatiti korak s ostalim poznatim proizvođačima vjetroagregata.<ref>[http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji] "Vjetroelektrane u regiji", www.vjetroelektrane.com, 2011.</ref>

Promatrajući karakteristike [[Vjetar|vjetra]] na prostoru Hrvatske, može se zaključiti da [[Hrvatska]] ima na desetke područja koja imaju zadovoljavajući vjetropotencijal za izgradnju [[elektrana]]. Mjerenja određenih karakteristika vjetra ([[brzina]], smjer, učestalost) pokazala su kako je za iskorištavanje [[Energija vjetra|energije vjetra]] povoljnije područje [[Primorska Hrvatska|Jadrana]] od kontinentalnog dijela Hrvatske. Stoga su prve hrvatske vjetroelektrane izgradene upravo na tom području. Za projekte vjetroelektrana je do sada iskazano najviše interesa na područjima [[Zadarska županija|Zadarske]], [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske]], [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske]] i [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]].

U Hrvatskoj je trenutno 12 [[vjetroelektrana]] koje su u normalnom radu (lipanj 2014.) i koje isporučuju [[električna energija|električnu energiju]] u [[elektroenergetski sustav]] Hrvatske. Instalirana [[snaga]] svih vjetrolektrana je 280 [[vat|MW]], u radu je 148 vjetroagregata koji isporučuju godišnje oko 810 [[vatsat|GWh]] [[električna struja|električne struje]]. Za usporedbu [[Termoelektrana Plomin]] ima snagu 330 MW i isporučuje godišnje oko 2173 GWh električne struje.

{|class="wikitable sortable" 
|-
! Vjetroelektrana !! Instalirana snaga <br>([[vat|MW]]) !! Županija !! Godišnja<br>proizvodnja<br>([[vatsat|GWh]]) !! Vjetroagregati i modeli !! Puštena u rad !! Opis
|-
| [[Vjetroelektrana Danilo|VE Danilo]] || 43,7 || {{Z+X|ŠKŽ}} || 100 || 19 × Enercon E-82 – 2,3 MW || 2014. ||<ref>>[http://www.vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/1956-sluzbeno-zavrseno-testiranje-pogona-vjetroelektrane-danilo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313200651/http://vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/1956-sluzbeno-zavrseno-testiranje-pogona-vjetroelektrane-danilo |date=13. ožujka 2016. }}</ref> 
|-
| [[Vjetroelektrana Vrataruša|VE Vrataruša]] || 42 || {{Z+X|LSŽ}} || 125 || 14 × Vestas V90 - 3 MW || 2011. ||<ref>[http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/433-vjetroelektrana-vratarusa]</ref>
|-
| [[Vjetroelektrana Kamensko-Voštane|VE Kamensko-Voštane]] || 40 || {{Z+X|SDŽ}} || 114 || 14 × [[Siemens AG|Siemens]] SWT-3.0-101 – 3 MW || 2013. ||<ref>[ http://www.poslovni.hr/hrvatska/u-trilju-otvorena-vjetroelektrana-247298] " U Trilju otvorena vjetroelektrana ", www.poslovni.hr, 2013.</ref> 
|-
| [[Vjetroelektrana Bruška|VE Bruška]] || 36,8 || {{Z+X|ZDŽ}} || 122 || 16 × [[Siemens AG|Siemens]] SWT-93 - 2,3 MW || 2012. ||<ref>[http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/865-vjetroelektrana-bruska]</ref> 
|-
| [[Vjetroelektrana Ponikve|VE Ponikve]] || 36,8 || {{Z+X|DNŽ}} || 122 || 16 × Enercon E-70 - 2,3 MW || 2013. ||<ref>[http://www.vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/1387-otvorena-vjetroelektrana-ponikve]</ref> 
|-
| [[Vjetroelektrana Jelinak|VE Jelinak]] || 30 || {{Z+X|SDŽ}} || 81 || 20 × Acciona Windpower – 1,5 MW || 2013. ||<ref>[ http://www.vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/1217-vjetroelektrana-jelinak-u-probnom-pogonu] "Vjetroelektrana Jelinak u probnom pogonu",  www. vjetroelektrane.com, 2013.</ref> 
|-
| [[Vjetroelektrana Trtar-Krtolin|VE Trtar-Krtolin]] || 11,2 || {{Z+X|ŠKŽ}} || 28 || 14 × Enercon E-48 - 0,8 MW || 2006. ||<ref>[http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/410-vjetroelektrana-trtar-krtolin]</ref>
|-
| [[Vjetroelektrana Crno Brdo|VE Crno brdo]] || 10 || {{Z+X|ŠKŽ}} || 27 || 7 × Leitwind LTW77 – 1,5 MW || 2011. ||<ref>[http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/590-vjetroelektrana-crno-brdo]</ref> 
|-
| [[Vjetroelektrana Orlice|VE Orlice]] || 9,6 || {{Z+X|ŠKŽ}} || 25 || 11 × Enercon (3 x E-48 – 0,8 MW + 8 x E-44 – 0,9 MW) || 2009. ||<ref>[http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/421-vjetroelektrana-orlice]</ref> 
|-
| [[Vjetroelektrana Velika Popina|VE Velika Popina]] || 9,2 || {{Z+X|ZDŽ}} || 26 || 4 × Siemens SWT 93 – 2,3 MW || 2011. ||<ref>[http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/218-vjetroelektrana-velika-popina]</ref>
|-
| [[Vjetroelektrana Ravne 1|VE Ravne 1]] || 6 || {{Z+X|ZDŽ}} || 15 || 7 × Vestas V52 – 0,85 MW || 2004. ||<ref>[http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/234-vjetroelektrana-ravne-1-pag]</ref> 
|-
| [[Vjetroelektrana Pometeno Brdo|VE Pometeno brdo 1]] || 6 || {{Z+X|SDŽ}} || 15 || 6 × [[Končar Elektroindustrija|Končar]] KO-VA 57/1  – 1 MW || 2012. ||<ref>[http://www.vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/866-dovrsena-prva-faza-izgradnje-ve-pometeno-brdo]</ref> 
|-
| '''Ukupno''' || '''280,5''' || '''{{Z+X|HRV}}''' || '''810''' || '''148''' || '''lipanj 2014.''' || 
|-
|}

==Zanimljivosti== 
* trenutno najjači vjetroagregat je model Enercon E-126, koji ima nominalnu [[snaga|snagu]] od 7,58 [[vat|MW]]. Ukupna visina tog vjetroagregata je 198 [[metar]]a, a [[promjer]] lopatica 126 metara. Trenutno barem 5 proizvođača vjetroagregata radi na modelima prototipova od 10 MW;
* trenutno najveći promjer lopatica ima prototip vjetroagregata koji je ugradio proizvođač vjetroagregata Gamesa kod mjesta Jaulín, u blizini [[Zaragoza|Zaragoze]] ([[Španjolska]]). Model G10X – 4,5 MW ima promjer lopatica 128 metara;
* najviši vjetroagregat je Fuhrländer vjetroagregat, kod mjesta Laasow ([[Brandenburg]], [[Njemačka]]). Os rotora se nalazi na 160 metara, a lopatice rotora mogu dostići 205 metara. To je jedini vjetroagregat koji je viši od 200 metara. 
* najveći vjetroagregat s okomitom osi vrtnje je na vjetroelektrani Cap-Chat ([[Quebec]], [[Kanada]]), koji je visok 110 metara ii ma nazivnu snagu od 3,8 MW. 
* neki vjetroagregati rade u blizini [[Polovi južne polutke|južnog pola]], kao što su vjetroagregati Enercon E-33 (Antartika), koji opskrbljuju električnom strujom polarne baze Novog Zelanda i SAD-a ([[McMurdo Station]]) ili na polarnoj bazi Amundsen-Scott (nadograđeni vjetroagregati HR3 rade od 1997.). 
* najučinkovitiji vjetroagregati se nalaze na vjetroelektrani Rønland u [[Danska|Danskoj]]. Svaki od 4 vjetroagregata proizveo je 63,2 [[vatsat|GWh]] električne energije do lipnja 2010.  
* vjetroagregati u blizini [[rudnik]]a Veladero, koji se nalazi na [[Ande|Andama]] ([[Argentina]]), se nalaze na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od oko 4 100 metara, a rade od 2007. 
* najveći [[Plutajuća vjetroelektrana|plutajući vjetroagregat]] je ''Hywind'', koji se nalazi u [[Sjeverno more|Sjevernom moru]], 10 [[kilometar]]a udaljen od [[norveška|norveške]] obale, a ima snagu 2,3 MW i toranj visine 120 metara, dok postolje radi na dubinama od 100 metara.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

==Srodne teme==
*[[vjetroelektrana]]
*[[energija vjetra]]
*[[elektroenergetski sustav]]
*[[električna energija]]
*[[obnovljiva energija]]
*[[vjetar]]
*[[Popis država sa značajnijom penetracijom energije vjetra u potrošnji električne energije]]

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Wind turbine|Vjetroagregat}}
*[http://www.mojaenergija.hr Portal Moja Energija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181012075707/http://www.mojaenergija.hr/ |date=12. listopada 2018. }}
*[http://www.eihp.hr/hrvatski/e_obnovljivi.htm Institut Hrvoje Požar - Obnovljivi izvori energije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100424220335/http://www.eihp.hr/hrvatski/e_obnovljivi.htm |date=24. travnja 2010. }}
*[http://www.wwindea.org/home/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1 World Wind Energy Association (WWEA)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080615183058/http://www.wwindea.org/home/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1 |date=15. lipnja 2008. }}
*[http://www.gwec.net Global Wind Energy Council (GWEC)]
*[http://www.mzopu.hr/default.aspx Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080419000914/http://www.mzopu.hr/default.aspx |date=19. travnja 2008. }}

[[Kategorija:Vjetroelektrane]]