Vidi kôd stranice Vjetar

[[datoteka:Nin (bura2).JPG|mini|desno|250px|[[Bura]] u [[Nin]]u.]]
[[datoteka:VE Vratarusa 2011.jpg|mini|desno|250px|[[Vjetroelektrana Vrataruša]] kod [[Senj]]a, se nalazi na obroncima [[Velebit]]a i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom [[Električna snaga|snagom]] od 42&nbsp;[[vat|MW]].]]
[[datoteka:Low pressure system over Iceland.jpg|mini|desno|250px|Islandska [[ciklona]] 4. rujna 2003.]]
[[datoteka:Wea00920.jpg|mini|desno|250px|[[Anemometar]] s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson.]]
[[datoteka:Wind Rose.jpg|desno|mini|250px|Primjer ruže vjetrova.]]
[[datoteka:Map prevailing winds on earth.png|desno|mini|250px|Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom.]]
[[datoteka:Earth Global Circulation.jpg|mini|desno|250px|Model tri ćelije u [[troposfera|troposferi]] i smjer stalnih planetarnih vjetrova na [[Zemlja|Zemlji]].]]
[[datoteka:Unusually well defined warm front.jpg|250px|mini|desno|Nadolazeća [[atmosferska fronta]] se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.]]
[[datoteka:Usce Dubracine 261208.jpg|250px|mini|desno|Ušće Dubračine u [[Crikvenica|Crikvenici]] tijekom [[bura|bure]].]]
[[datoteka:Usce Dubracine jugo 11108.jpg|250px|mini|desno|[[Ušće]] Dubračine u Crikvenici tijekom [[jugo|juga]].]]
[[datoteka:Hangwind.svg|mini|desno|250px|Prikaz kako nastaje [[fen]].]]

'''Vjetar''' je pretežno vodoravno [[strujanje zraka]], relativno prema [[Zemlja|Zemljinoj površini]], određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i [[brzina|brzinom]], odnosno jakošću.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64995 |title=vjetar |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=}}</ref>  Za vjetar je svojstvena velika prostorna i vremenska promjenjivost. Vjetar je stoga [[vektor]]ska veličina. Pod smjerom vjetra podrazumijeva se [[Strane svijeta|strana svijeta]] odakle vjetar puše. Obično se ne određuje trenutno nego srednji smjer vjetra za određeno vremensko razdoblje (najčešće 10 [[minuta]]). Uobičajeno je da se smjer vjetra određuje stranom svijeta, koja se računa prema zemljopisnom [[sjever]]u, i to bilo po skali od 360°, bilo po skali od 16, odnosno 32 smjera (glavni i međusmjerovi vjetra).<ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

Iskorištenje snage vjetra bilo je u povijesti od velikog značaja prvenstveno za razvitak [[Pomorstvo|pomorstva]], a s njime i [[zemljopis]]a, pogon [[mlin]]ova, [[vjetrenjača]] i drugog, a i danas se pažnja usmjerava na energiju vjetra kao na jedan od mogućih [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora energije]].

== Nastanak vjetra ==
Vjetar je posljedica više čimbenika: 
* razlike [[tlak]]a između dvaju područja (vjetar struji od područja višega tlaka prema području nižega tlaka i to je jači što je ta razlika veća), 
* [[Zemljina rotacija|Zemljine vrtnje ili rotacije]], 
* [[Coriolisov učinak|Coriolisove sile]] (vjetar zbog njezina djelovanja na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutki]] skreće u desno, na [[Južna polutka|južnoj]] u lijevo), 
* [[Centrifugalna sila|centrifugalne sile]] kada su putanje čestica zraka zakrivljene, 
* sile [[trenje|trenja]] s podlogom. 

Pri [[tlo|tlu]] je u umjerenim širinama često bezvjetreno stanje, to jest [[Tišina (razdvojba)|tišina]], no u uvjetima velikih razlika tlaka, kao u [[uragan]]ima, [[Tornado|tornadima]] i tropskim [[ciklona|ciklonima]], brzina vjetra može dosegnuti vrijednosti i od više stotina [[Kilometar na sat|kilometara na sat]] te prouzročiti velika razaranja. Na [[strujanje zraka]] mogu znatno utjecati i [[reljef]] (na primjer [[doljnjak]], [[noćnik]]) i temperaturne razlike između [[kopno|kopna]] i [[more|mora]], pa su poznati sustavi vjetrova obalne cirkulacije ([[zmorac]] i [[burin]]). Određeni dijelovi Zemlje poznati su po postojanim i jakim zapadnim vjetrovima, kao što su to olujna područja [[ocean]]a, uglavnom oko 40° sjeverne [[Zemljopisna širina|zemljopisne širine]]. Brzina vjetra se redovito povećava s visinom i najveće se brzine obično pojavljuju u blizini [[troposfera|troposfere]].

=== Brzina vjetra ===
Brzine vjetra kreću se od tišine (kalme) do veoma velikih [[brzina]]. U slojevima pri tlu brzina vjetra, na primjer brzina [[bura|bure]] na našoj obali, može doseći i 50 [[Metar u sekundi|m/s]] (180 [[Kilometar na sat|km/h]]), na [[Antarktika|Antartiku]] pojedini udari vjetra i do 90 m/s (324 km/h), a 1934. izmjerena je u [[SAD]] na Mount Washingtonu ([[nadmorska visina]] 1 980 m) brzina vjetra od 115 m/s (414 km/h). Mnogo veće brzine vjetra izmjerene su u slobodnoj atmosferi. Tako je na visini 11 km iznad tla izmjerena 1959. iznad [[Rostov na Donu|Rostova na Donu]] brzina vjetra od 160 m/s (576 km/h). 

Brzina se vjetra mijenja s [[visina|visinom]]. Pri tlu je, zbog [[trenje|trenja]] čestica zraka o podlogu, brzina vjetra smanjena. S povećanjem visine utjecaj trenja postepeno se smanjuje i brzina vjetra u prvih desetak metara visine raste najprije brzo, a zatim sve sporije.

=== Mjerenje brzine vjetra ===
[[Brzina]] vjetra mjeri se s pomoću [[Anemometar|anemometra]] ili se prema [[Beaufortova ljestvica|Beaufortovoj ljestvici]] procjenjuje s pomoću učinaka vjetra na [[okoliš]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su brzine vjetra znatno veće na području priobalja i otoka nego u kopnenome dijelu. Najveće brzine vjetra mogu se očekivati na području gdje se obronci [[Velebit]]a najstrmije spuštaju prema moru, to jest na dijelu obale od [[Senj]]a do [[Karlobag]]a i na otoku [[Pag]]u (do 40 m/s ili 145 km/h).

==== Beaufortova ljestvica ====
{{Glavni|Beaufortova ljestvica}}

Vjetar nastaje zbog nejednakosti [[tlak]]a u atmosferi zbog meteoroloških mijena. Vjetar je određen brzinom, smjerom i jačinom. Brzina vjetra mjeri se pomoću [[anemometar|anemometra]], a izražava se uobičajenom jedinicom za [[brzina|brzinu]] - metrima u sekundi, kilometrima na sat, [[čvor]]ovima ili specijaliziranom jedinicom - '''beaufort''' (čitaj: "bofor"). Odnos ovih jedinica vidljiv je iz sljedeće tablice:

{|  class="wikitable" style="text-align: center;"
| rowspan=2|'''Jačina (Bf)'''
| rowspan=2|'''Naziv'''
| colspan=3|'''Brzina'''
| colspan=2|'''Maks. visina vala (m)''' 
|- 
| km/h || m/s || čvor || unutarnje more<br> blizu obale || otvoreno<br>more
|-
| 0 || Tišina || <1 || 0 - 0,2 || <1 || --- || ---
|-
| 1 || Lahor || 1 - 5 || 0,3 - 1,5 || 1 - 3 || 0,1 || 0,1
|-
| 2 || Povjetarac || 6 - 11 || 1,6 - 3,3 || 4 - 6 || 0,2 || 0,3
|-
| 3 || Slab vjetar || 12 - 19 || 3,4 - 5,4 || 7 - 10 || 0,6 || 1
|-
| 4 || Umjeren vjetar || 20 - 28 || 5,5 - 7,9 || 11 - 16 || 1 || 1,5
|-
| 5 || Umjereno jak vjetar || 29 - 38 || 8,0 - 10,7 || 17 - 21 || 2 || 2,5
|-
| 6 || Jak vjetar || 39 - 49 || 10,8 - 13,8 || 22 - 27 || 3 || 4
|-
| 7 || Žestok vjetar || 50 - 61 || 13,9 - 17,1 || 28 - 33 || 4 || 5,5
|-
| 8 || Olujni vjetar || 62 - 74 || 17,2 - 20,7 || 34 - 40 || 5,5 || 7,5
|-
| 9 || Jak olujni vjetar || 75 - 88 || 20,8 - 24,4 || 41 - 47 || 7 || 10
|-
| 10 || Orkanski vjetar || 89 - 102 || 24,5 - 28,4 || 48 - 55 || 9 || 12,5
|-
| 11 || Jak orkanski vjetar || 103 - 117 || 28,5 - 32,6 || 56 - 63 || 11,5 || 16
|-
| 12 || Orkan || >118 || >32,7 || >64 || 14 || ---
|}

=== Ruže vjetrova ===
{{Glavni|Ruže vjetrova}}

Vjetar vrlo rijetko puše stalnom brzinom, to jest uobičajeno mijenja jakost. Izuzetak čine [[monsun]]i - vjetrovi koji na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom, zbog čega su u vrijeme [[jedrenjak]]a obilato korišteni za prekooceanske plovidbe.  
Učešća pojedinih smjerova i prosječnih ili maksimalnih brzina vjetra u tim smjerovima prikazuje takozvana '''ruža vjetrova''' s naznačenim stranama svijeta prema slici. Na jakost vjetra uz odnos tlakova u atmosferi utječe i konfiguracija, prisustvo prirodnih i umjetnih prepreka i obraslost terena što uvjetno rečeno možemo shvatiti i kao [[trenje]] s podlogom.

=== Strujanja u atmosferi ===
{{Glavni|Strujanje zraka}}

'''Strujanje zraka''' ne ovisi samo o [[sila]]ma koje djeluju u [[atmosfera|atmosferi]], nego i o trenutnom stanju atmosfere. To stanje može biti barotropsko (to jest [[gustoća zraka]] je [[Funkcija (matematika)|funkcija]] jedino [[tlak]]a), ili baroklinsko (to jest gustoća zraka ovisi, osim o tlaku, i o drugim termodinamskim uvjetima). Zbog mnogobrojnosti i međusobnosti utjecaja čimbenika koji uzrokuju i utječu na gibanje atmosfere, mehanizam strujanja zraka u atmosferi vrlo je složen i može se samo približno opisati [[matematika|matematičkim]] izrazima. 

[[Zračna masa|Zračna se masa]] [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] neprestano [[gibanje|giba]] s obzirom na površinu [[Zemlja|Zemlje]]. Dva su osnovna razloga gibanju zraka u [[atmosfera|atmosferi]]: [[vrtnja]] ili rotacija [[Zemljina rotacija|Zemljine kugle]] i nejednoliko zagrijavanje njene površine i atmosfere. 

Zbog Zemljine vrtnje u višim slojevima atmosfere djeluju na čestice zraka [[Coriolisova sila]] i [[sila]] [[Centripetalna sila|centrifugalnog ubrzanja]], a u prizemnom sloju djeluju još i sile [[trenje|trenja]] između zračnog omotača i Zemljine površine, te između [[čestica]] [[zrak]]a. Rezultat je djelovanja tih sila uglavnom vodoravno [[strujanje]] zraka. Zbog zakrivljenosti Zemljine površine i gibanja Zemlje s obzirom na [[Sunce]], kao i nejednakog zagrijavanja podloge, ukupna se atmosfera nejednoliko zagrijava, što uzrokuje poremećaj [[gradijent]]a [[tlak]]a, pa nastaju strujanja zraka koja nastoje izjednačiti razlike tlaka. 

==== Opća cirkulacija atmosfere ====
Opća cirkulacija atmosfere je osnovna vrsta strujanja u atmosferi, kojom se izmjenjuju velike [[Zračna masa|zračne mase]] u vodoravnom i okomitom smjeru. U njoj važnu ulogu imaju strujanja u vezi s putujućim [[ciklona]]ma i [[anticiklona]]ma. Ta strujanja posreduju u razmjeni zračnih masa između polarnih, umjerenih i suptropskih širina i daju glavnu značajku vremenskim zbivanjima kod nas.

==== Lokalna cirkulacija zraka ====
Lokalna cirkulacija zraka nastaje zbog različita zagrijavanja zraka iznad kopna i mora i zbog različita sastava i oblika tla. S tim u vezi pojavljuju se svojstveni (karakteristični) lokalni vjetrovi s mora i kopna. Danju se kopno jače ugrije od mora i zbog toga puše vjetar s mora na kopno; noću je obratno. Lokalna cirkulacija zraka pojavljuje se i na pristrancima [[planina]].

=== Tlak vjetra ===
U tehničkoj struci se s vjetrom računa kao s [[opterećenje]]m koje on može proizvesti na [[građevine]], [[Konstrukcija|konstrukcije]] i plovila. Opterećenje vjetrom spada pod promjenjiva djelovanja (statika konstrukcija) i ono djeluje okomito na površinu konstrukcije i obuhvaća: vjetar koji djeluje na konstrukciju i trenje vjetra po konstrukciji (tangencijalno niz površinu konstrukcije). Opterećenje zbog vjetra iskazuje se u kN/m<sup>2</sup> ([[kilonjutn]]ima po [[Četvorni metar|kvadratnom metru]]) ili kp/m<sup>2</sup> ([[kilopond]]ima po kvadratnom metru), a ovisno je od brzine vjetra i smjera pod kojim napada površine objekata. Tlak vjetra jača s visinom iznad terena, pa je osobito izražen kod visokih objekata i može poprimiti vrlo velike vrijednosti, pa i dovesti do prevrtanja [[dizalica]] ili [[vozila]] ili drugih načina oštećenja objekata.  

{| class="wikitable"
|+ Približne vrijednosti tlaka vjetra
|-
! scope="col" | Visina iznad tla (m)
! scope="col" | Brzina vjetra (m/s)
! scope="col" | Tlak vjetra (N/m<sup>2</sup>)
|-
| 0 - 8 
| 28,3
| 500
|-
| 8 - 20 
| 35,8
| 800
|-
| 20-100 
| 42,0
| 1 100
|-
| > 100 
| 45,6
| 1 300 
|}

=== Djelovanje podloge na vjetar ===
Atmosfera se prema djelovanju podloge sastoji od više slojeva.
* prizemni ili Prandtlov sloj (od 50 do 100 m), u kojemu brzina vjetra raste s visinom po [[logaritam]]skom ili po [[Eksponencijalna funkcija|eksponencijalnom zakonu]], a smjer se vjetra s visinom ne mijenja.
* prijelazni ili Ekmanov sloj (od 500 do 1 500 m), u kojemu brzina vjetra raste s visinom, a na sjevernoj polutki skreće s visinom udesno.
* slobodna atmosfera, u kojoj se utjecaj trenja s podlogom može zanemariti, a smjer vjetra poprima smjer geostrofičkog vjetra.

U unutrašnjem sloju atmosfere s jednolikom stratifikacijom može se promjena brzine vjetra s visinom (do visine 15 - 20 m) dobro aproksimirati s takozvanim logaritamskim zakonom:

: <math> v_2 = v_1 \cdot  \frac {\ln z_2 - \ln z_0}{\ln z_1 - \ln z_0} </math> 

gdje su: ''v<sub>2</sub>'' i ''v<sub>1</sub>'' brzine vjetra na visinama ''z<sub>2</sub>'' i ''z<sub>1</sub>'', a ''z<sub>0</sub>'' je parametar hrapavosti podloge, koji je jednak visini nad tlom do koje je brzina vjetra jednaka nuli. Vrijednosti ''z<sub>0</sub>'' ovisne su o svojstvima podloge, na primjer nad snježnim je pokrivačem ''z<sub>0</sub>'' = 0,1 - 0,5 mm, nad travom ''z<sub>0</sub>'' = 10 - 50 mm, a nad zgradama i nekoliko metara.

U umjerenim i višim [[zemljopisna širina|zemljopisnim širinama]] mijenjaju se tokom godine srednje brzine vjetra u čitavoj [[troposfera|troposferi]] i [[stratosfera|stratosferi]]. Srednja brzina vjetra pri tlu je najveća zimi kad su i razlike tlaka najveće. Ljeti je cirkulacija atmosfere u našim širinama općenito slabija. U većim visinama veće su razlike između ljeta i zime. Tako je, na primjer, na 5 km visine nad Zagrebom maksimalna brzina vjetra u siječnju, a minimalna u lipnju. 

Dnevni je hod brzine vjetra veoma složen. Nad nižim su područjima kontinenta najmanje srednje brzine vjetra u jutarnjim satima, a najveće u ranim poslijepodnevnim satima. U planinskim predjelima, gdje se brzina vjetra približava stanju u slobodnoj atmosferi, srednja brzina vjetra ima obratan dnevni hod: maksimalne vrijednosti su u noćnim, a minimalne u dnevnim satima.

== Vrste vjetrova ==
Mnogi, osobito lokalni vjetrovi imaju svojstvena imena, od kojih su se neka kod nas sačuvala od davnine. Među poznatije vjetrove u primorju ubrajaju se [[bura]], [[garbin]], [[jugo]], [[Levant (vjetar)|levant]], [[maestral]], [[oštro]], [[pulenat]], [[tramontana]], a u na kontinentu [[košava]], [[sjeverac]] i drugi. Režim vjetra na nekome mjestu može se grafički prikazati s pomoću [[ruže vjetrova]]. Neki sustavi zračnih strujanja svojstveni su za golemim područjima Zemlje i daju određene značajke klimi toga područja. U takve sustave strujanja ulaze [[geostrofički vjetar|geostrofički vjetrovi]], [[monsun]]i, [[pasati]], zapadni vjetrovi umjerenih širina i drugi. Prema jakosti vjetrovi se nazivaju tišina (kad nema vjetra), lahor, povjetarac, slab vjetar, umjeren vjetar, jak vjetar, olujni vjetar, orkanski vjetar i [[orkan]].

=== Vjetrovi na Jadranu ===
{{Vjetrovi na Jadranu}}
Najjači vjetrovi u Hrvatskoj su [[bura]] koja puše s kopna prema moru, iz pravca sjeveroistoka i [[jugo]] koje puše iz pravca jugoistoka. Bura uobičajeno traje 3 dana i karakteristično je da puše "na refule", to jest na mahove i osobito je jaka u pod[[velebit]]skom kanalu na području [[Senj]]a, no i u [[Bakar (grad)|Bakru]] dosiže i do 180 km/h.

Godine [[1988.]] u [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovačkoj zračnoj luci]] izmjerena je vrijednost od 44,3 m/s (159,5 km/h), na [[Marjan]]u je [[1994.]] izmjerena brzina bure od 48,5 m/s (174,6 km/h), u [[Novalja|Novalji]] 1995. je izmjereno 39,9 m/s (143,9 km/h). Godine [[1996.]] na [[Krčki most|Krčkom mostu]] izmjereno je 58,9 m/s (212 km/h), a [[2002.]] u [[Makarska|Makarskoj]] je zabilježeno 49,9 m/s (179,6 km/h). Drugi službeni najjači udar bure, zabilježen je na Paškom mostu, i iznosio je 65,2 m/s tj. 234,72 km/h, a treći izmjeren je na Krčkom mostu i iznosio je 221,8 km/h, što se dogodilo za vrijeme ciklone Teodor, 11.11.2013.<ref>{{Citiranje weba|title=JE LI "PAO" DRŽAVNI REKORD? Automatska postaja na Biokovu izmjerila udar vjetra od 270 km/h, osjet hladnoće -21°C|url=https://www.dalmacijadanas.hr/je-li-pao-drzavni-rekord-automatska-postaja-na-biokovu-izmjerila-udar-vjetra-od-270-km-h-osjet-hladnoce-21c|access-date=2022-04-02|website=DALMACIJA DANAS|language=hr}}</ref> Najsnažniji udar bure u Hrvatskoj, izmjeren je [[24. prosinca]] [[2003.]], na [[Autocesta A1|autocesti A1]], između [[Tunel Sveti Rok|tunela Sveti Rok]] i [[Maslenica|Maslenice]], na vijaduktu Božići, jedan od rijetkih instrumenata za mjerenje brzine vjetra koji je uopće uspio neoštećen izdržati nalete vjetra, zabilježio je tada brzinu od 307 km/h, što je najveća ikad izmjerena brzina vjetra u Hrvatskoj.<ref>{{Citiranje weba|last=nivas.hr|title=DUBROVNIK MEĐU REKORDERIMA: Jučerašnja bura za anale|url=https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/dubrovnik-medu-rekorderima-jucerasnja-bura-za-anale|access-date=2022-04-02|website=www.dubrovackidnevnik.net.hr|language=hr}}</ref> Zbog toga što taj instrument nije bio predviđen za tolike iznose (radi se o instrumentu tvrtke "VAISALA" Wind Set WA15), podatak se ne uzima kao službeni te kao službeno najjači udar vjetra iz NNE smjera u Hrvatskoj i dalje vrijedi onaj od [[21. prosinca]] [[1998.]] godine s [[Maslenički most|Masleničkog mosta]] od 248 km/h (69,0 m/s).<ref>{{Citiranje časopisa|title=Djelovanje vjetra|url=https://www.grad.unizg.hr/_download/repository/H08-Djelovanje_vjetra.pdf|journal=Hidraulika|volume=XI/2006|pages=VIII-6|via=grad.unizg.hr|access-date=2. travnja 2022.|archive-date=25. travnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220425003559/https://www.grad.unizg.hr/_download/repository/H08-Djelovanje_vjetra.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Opterećenje vjetrom – meteorološka podloga za hrvatske norme |url=http://hrcak.srce.hr/file/18613 |autor=Alica Bajić, Bernardin Peroš, Višnja Vučetić, Zvonko Žibrat |format=PDF |web_stranica=Hrčak Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske |nadnevak=11. travnja 2001. |preuzeto=2. rujna 2017.}}</ref> 

Jugo uzrokuje [[val]]ove koji "valjaju" i na plovilu se teže podnose od valova po buri.  Uz pojam vjetra veže se i pojam [[nevera]] koji označava nevrijeme, odnosno vrijeme vrlo loše za boravak na moru. Za plovila su opasni i iznenadni [[neverin]]i (kako i ime govori, manje i kraće nevere) koji kratkotrajno mogu dići neugodno visoke valove.

Promatramo li ružu vjetrova u našem priobalju možemo naći sljedeće vjetrove:
* [[tramontana]] - N - (S) sjever - hladan vjetar sličan buri, ali stabilniji
* [[burin]] - NNE - (SSI) - vjetar koji puše noću s kopna, pretežno iz NNE na sjevernome Jadranu, a često iz E ili SE na južnome dijelu
* [[bura]] - NE - (SI) - najjači vjetar na Jadranu, puše s kopna preko planina na more, često na mahove i promjenjiva smjera
* [[grego levante]] - ENE - (ISI) -jak vjetar koji zimi puše <!-- od [[Grčka|grčkih]] obala preko [[Jonsko more|Jonskog mora]] prema Jadranu --- Nikako ne mogu probaviti ovu definiciju. Neispravna je! Znam da ste ju kopirali iz nekih stručnih stranica s interneta, ali i dalje ostaje neispravno. Osim u samom imenu, ovaj vjetar nema nikakve veze s Grčkom i Jonskim morem. Smjer je netočan ako vjetar puše iz smjera Grčke, a Grčka je ionako jako daleka. Ispravno bi bilo izbrisati ovo objašnjenje i osmislit nešto drugo, ili ništa.-->
* [[levanat]] - E - (I) - istočnjak, često istih obilježja kao i bura, ponekad i topli vjetar lijepog vremena
* [[jugo levante]] - ESE - (IJI) -
* [[jugo]] - SE - (JI) -  ili široko, vjetar jugoistočnog smjera koji uglavnom donosi kišu i loše biometeorološke prilike
* [[oštro]] - S - (J) - je čisti južnjak, karakterizira ga velika jačina, i relativno malo vrijeme trajanja. Većinom je oštro prijelazna faza između juga i lebića 
* [[maestral obalni]] - SSW - (JJZ) - 
* [[lebić]] - SW - (JZ) - je kratak vjetar, često zapuše nakon juga. Može biti jak i tada se zove lebićada
* [[garbin]] - WSW - (ZJZ) -
* [[pulenat]] - W - (Z) - ponent, punenat ili pulent je rijedak vjetar kod nas. Kada je jak naziva se pulentada
* [[maestral]] - NW - (SZ) - u pravilu ugodan ljetni vjetar koji za lijepa vremena uobičajeno puše poslije podne, donoseći lagano rashlađenje u toplim danima.

Naši otočani imaju jednu rečenicu koja pomaže zapamtiti vjetrove na našoj obali, prva slova vjetrova i riječi su ista: 

* '''T'''ežak 
* '''G'''orak
* '''L'''avur
* '''S'''vakon
* '''O'''non 
* '''L'''udon 
* '''P'''oštenon
* '''M'''ornaru 

U unutrašnjosti (prvenstveno na području podunavskih ravnica) zimi puše vrlo snažan i hladan jugoistočnjak [[košava]]. Na našem području anticiklona u pravilu nosi vedro vrijeme, a ciklona oblačno vrijeme i padaline. Sukladno tome, na našoj obali razlikujemo "običnu" suhu (anticiklonalnu) buru koja "čisti" zrak i takozvanu "ciklonalnu buru", koja je praćena kišom, povećanim tlakom i pogoršanjem tegoba meteoropata (ljudi osjetljivih na meteorološke prilike). 

Na oceanskoj i morskoj površini snažni vjetrovi uzrokuju valovitost, pa i pojavu razornih valova visokih desetke metara, koji mogu ugroziti priobalje ili potopiti čak i najveća plovila. S druge strane, valovitost doprinosi snabdijevanju voda [[kisik]]om i njihovom "samočišćenju", a kroz dugo vremensko razdoblje oblikuje obalni pojas razarajući stijenje i stvarajući pijesak. Iako bi preciznije bilo iskazivanje valovitosti dužinom i visinom valova, uobičajena je skala od 1 - 5 definirana oblikom valova (na primjer pojavom krijesta na valovima i slično) Na ponašanje valova utječe i dubina mora. Na plićinama se valovi više "lome" i pri istoj snazi vjetra u pravilu predstavljaju veću opasnost nego na dubokom moru (utjecaj svojevrsnog "trenja" vode o dno koči dno vala i uzrokuje pojavu krijesta, a kod velikih valova lomljenje vala).

=== Uragan ===
Osobito velike štete može uzrokovati vjetar olujne do orkanske snage ili vrtložni oblik vjetra poznat pod nazivom [[Pijavica (atmosferska pojava)|pijavica]] ili regionalno kao šijun, uvjetovan prije svega temperaturnim razlikama, a zbog njih i okomitim razlikama tlakova u kombinaciji s konfiguracijom terena. Posebno snažna vrtložna strujanja zovu se uragani a učestali su nad oceanima, pa su primjerice česta katastrofalna razaranja koja uzrokuju na američkim obalama [[atlantik]]a.

Temperaturne razlike između površine planete i zračnih masa uzokuju uzlazno okomito vrtložno strujanje, takozvani [[Ciklona|ciklonu]], ili silazno vrtloženje koje zovemo [[Anticiklona|anticiklonom]]. Smjer vrtloženja definira [[Zemljina rotacija]] i njome uzrokovane [[Coriolisov učinak|Coriolisove sile]] tako da ciklona na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutci]] slijedi matematski pozitivan smjer (smjer suprotan smjeru kazaljke na satu), a kod anticiklone je obrnut. U središtu vrtloženja vlada tišina, a na rubnim područjima se iskazuje jak vjetar.

== Povezani članci ==
* [[Jugo]]
* [[pijavica (atmosferska pojava)|Pijavica]]
* [[Ciklona]]
* [[Anticiklona]]
* [[Vjetrenjača]]
* [[Vjetroturbina]]
* [[Vjetroelektrana]]
* [[Meteorologija]]
* [[Mistral]]

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons        = Wind
|commonshr      = vjetar
|commonscat     = Wind
|commonscathr   = vjetar
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = vjetar
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}
*[http://www.er-ef.net/opterecenja.html Opterećenja na građevinske konstrukcije]
*[http://croatia.aventin.hr/jedrenje/vjetrovi.htm Vjetrovi na Jadranu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110208212925/http://croatia.aventin.hr/jedrenje/vjetrovi.htm |date=8. veljače 2011. }}
* [http://www.er-ef.net/opterecenja.html Aplikacija Opterećenja]
* Peljar za male brodove, Hidrografski institut JRM - Split, Založba Mladinska knjiga, 1989., Ljubljana - Zagreb

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

{{Priroda}}

[[Kategorija:Atmosferska dinamika]]
[[Kategorija:Meteorološke pojave]]
[[Kategorija:Vjetar| ]]