Vidi kôd stranice Toplinski učinak električne struje

{{Elektromagnetizam|cTopic=[[Električna mreža]]}}
Prolazak električne struje kroz vodiče ili poluvdiče uzrokuje njihovo zagrijavanje. Taj učinak zovemo '''toplinskim učinkom''' električne struje, a nastaje kao rezultat sudaranja elektrona s atomima, koje elektroni izbijaju dalje od ravnotežnog položaja, intenzivirajući njihovo titranje. Ono se ispoljava kroz povišenje temperature, a time i tzv. unutarnje energije. Pojačano titranje atoma osjećamo kao toplinu, a ako se materijal zagrije do usijanja, uz toplinu emitirat će i svjetlost. 

Toplinski učinak je veći kad je jača struja kroz materiju, vši napon, duže vrijeme protjecanja struje, a zavisi i o karakteristikama trošila koje definira faktor '''k'''. Energiju utrošenu za grijanje (ili druge namjene s toplinskim učinkom) računamo stoga po izrazu:
[[Datoteka:termoučinak.jpg|left]]
'''Q = k x U x I x t = k x N x t'''   kWh

* U x I = N = snaga struje
* U = napon na priključcima trošila
* I = jakost struje kroz [[trošilo]]
* t = vrijeme protoka struje kroz trošilo

Uvrštenjem izraza U = i x R (što slijedi iz [[Ohmov zakon|Ohmovog zakona]]) u prvotnu formulu, Učinak struje može se nakon uređenja izraziti i kao:

'''Q = k x I<math>^2</math> x R x t'''

Uočimo da se učinak (dakle rad) izražava u '''kilovatsatima (kWh)''' i zavisan je o trajanju potrošnje. Manja jedinica za rad je '''Ws''' (watsekunda), a veća '''MWh''' (megawatsat).
'''W''' i '''kW''' ili '''MW''' koriste se za jedinicu snage i predstavljaju rad utrošen u jedinici vremena. Snaga karakterizira trošilo.

[[Kategorija:Elektrotehnika]]
[[Kategorija:Termodinamika]]