Vidi kôd stranice Testwiki:Izabrani članci/50, 2020.

[[Datoteka:NASA-Apollo8-Dec24-Earthrise.jpg|lijevo|180px|Zemlja promatrana s Mjeseca]]

U [[Astronomija|astronomiji]], '''izvanzemaljsko nebo''' je pogled na [[Svemirsko prostranstvo|svemir]] s površine astronomskog tijela koje nije [[Zemlja]]. 

Jedino izvanzemaljsko [[nebo]] koje su [[Astronaut|astronauti]] izravno promatrali i fotografirali je [[Mjesec|Mjesečevo]]. Nebo [[Venera|Venere]], [[Mars|Marsa]] i [[Titan (mjesec)|Titana]] promatrano je svemirskim sondama dizajniranim za slijetanje na površinu i prijenos slika natrag na Zemlju. 

Čini se da se značajke izvanzemaljskog neba bitno razlikuju zbog niza čimbenika. Izvanzemaljska atmosfera, ako je prisutna, ima veliki utjecaj na vidljive karakteristike. Gustoća i kemijski sastav [[Atmosfera|atmosfere]] mogu pridonijeti razlikama u [[Boja|boji]], neprozirnosti (uključujući [[Sumaglica|maglu]]) i prisutnosti [[Oblaci|oblaka]]. Astronomski objekti također mogu biti vidljivi i mogu uključivati [[Prirodni satelit|prirodne satelite]], prstenove, [[Zvjezdani sustav|zvjezdane sustave]] i [[Maglica|maglice]] i druga tijela [[Planetni sustav|planetarnog sustava]]. 

[[Prividna magnituda|Prividna]] magnituda [[Sunce|Sunca]] mijenja se prema zakonu obrnutih kvadrata, stoga se razlika u veličini kao rezultat veće ili manje udaljenosti od različitih [[Nebesko tijelo|nebeskih tijela]] može predvidjeti sljedećom formulom: 

: <math> \text{intensity} \ \propto \ \frac{1}{\text{distance}^2} \, </math>, gdje "udaljenost" može biti u km, [[Astronomska jedinica|AJ]] ili bilo kojoj drugoj odgovarajućoj jedinici. 

Za ilustraciju, budući da je [[Pluton]] u prosjeku udaljen 40 AJ od Sunca, proizlazi da bi se činilo da je matična zvijezda <math>\frac{1}{1600}</math> puta svijetla kao na [[Zemlja|Zemlji]]. 
<div style='text-align:center; width:100%;'> '''[[Izvanzemaljsko nebo|(pročitajte cijeli članak)]]''' • '''[[Wikipedija:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke|(sudjelujte u izboru članaka)]]'''</div>