Vidi kôd stranice Težina

[[datoteka:Weeghaak.JPG|mini|desno|150px|[[Dinamometar]] je [[mjerni instrument]] za mjerenje težine.]] 

'''Sila teža''' je [[sila]] koja djeluje na [[Tijelo (fizika)|tijelo]] u [[gravitacija|gravitacijskom polju]], a '''težina''' je sila kojom tijelo pritišće podlogu ili ovjes na kojem visi. Prema definiciji jakosti gravitacijskog polja težina je jednaka umnošku [[masa|mase]] tijela ''m'' i jakosti gravitacijskog polja, to jest [[ubrzanje sile teže|ubrzanja sile teže]] ''g'':

:<math> G = m \cdot g </math>

Kako je težina sila, [[mjerna jedinica]] je, kao i za sve sile, [[njutn]] (N). Obično se težinu vrlo često zamjenjuje s [[masa|masom]], ali je to, gledajući [[fizika]]lno, potpuno pogrešno.<ref> '''težina''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61102] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>


NAPOMENA:

Pri računanju težine odnosno sile teže može doći do pomutnje jer se i težina i univerzalna gravitacijska konstanta označavaju sa slovom <math> G </math>. Stoge je u novijoj literaturi uobičajeno:

* težinu ne više zvati težina, već sila teža
* umjesto oznake <math> G </math> koristiti oznaku <math> F_g </math>

Tako dobivamo formuli s novim oznakama koja glasi: 

:<math> F_g = m \cdot g </math>


== Gravitacija ==
{{Glavni|Gravitacija}}

'''Gravitacija''' ili '''sila teža''' jedna je od četiriju osnovnih sila ([[fundamentalne interakcije]]). Gravitacija (prema [[Latinski jezik|lat]]. ''gravitas'': [[težina]]) je [[sila]] uzajamnog privlačenja između [[masa]]. Po [[Isaac Newton|Isaacu Newtonu]], gravitacija je osnovno svojstvo mase. Sila teža samo je jedan specijalan slučaj [[Opća teorija relativnosti|općega zakona gravitacije]]. Po [[Albert Einstein|Albertu Einsteinu]], gravitacija je posljedica zakrivljenosti [[Prostorvrijeme|prostorvremena]]. 

[[Newtonov zakon gravitacije]] ili '''opći zakon gravitacije''' iskazuje da se svaka dva tijela privlače uzajamno [[sila|silom]] koja je razmjerna [[Množenje|umnošku]] njihovih [[masa]], a obrnuto proporcionalna [[kvadrat (aritmetika)|kvadrat]]u njihove međusobne udaljenosti:<ref> "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

:<math>F_g = G \cdot  \frac{m_1 \cdot m_2}{r^2}\ </math>
gdje je:
* ''F'' - uzajamna sila privlačenja između dva tijela ([[kg]]), i vrijedi F = F<sub>1</sub> = F<sub>2</sub>,
* ''G'' - univerzalna [[gravitacijska konstanta]] koja otprilike iznosi 6,67428 × 10<sup>−11</sup> [[njutn|N]] [[Četvorni metar|m<sup>2</sup>]] kg<sup>−2</sup>,
* ''m''<sub>1</sub> - masa prvog tijela (kg),
* ''m''<sub>2</sub> - masa drugog tijela (kg), i
* ''r'' - međusobna udaljenost između središta dva tijela ([[metar|m]]).
[[datoteka:NewtonsLawOfUniversalGravitation.svg|300px|mini|desno|[[Newtonov zakon gravitacije]]: dva tijela se privlače uzajamno [[sila|silom]] koja je proporcionalna (u skladu) [[Množenje|umnošku]] njihovih [[masa]], a obrnuto proporcionalna [[kvadrat]]u njihove međusobne udaljenosti.]]

[[datoteka:Holweck-Lejay gravimeter (No. 628).png|300px|mini|desno|[[Gravimetrija]] je određivanje polja [[sila teže|sile teže]] [[mjerenje]]m njezina [[ubrzanje|ubrzanja]] u različitim točkama na [[Zemlja|Zemlji]].]]

=== Newtonov zakon gravitacije ===
{{Glavni|Newtonov zakon gravitacije}}

[[Isaac Newton]] je povezao Galilejeve zakone gibanja s [[Keplerovi zakoni|Keplerovim zakonima o kretanju planeta]] i, uvevši mehaničku silu u [[astronomija|astronomiju]], izveo opći zakon privlačenja masa (1681.) ili poznatiji kao Newtonov zakon gravitacije. Prema tom zakonu svaka čestica materije privlači svaku drugu česticu materije silom (''F'') koja je razmjerna umnošku njihovih masa, a obrnuto razmjerna kvadratu njihovih udaljenosti i usmjerena prema njihovoj spojnici. To je bio temelj [[Klasična mehanika|Newtonove ili klasične teorije gravitacije]], koju su dalje matematički razradili [[Siméon Denis Poisson]], [[Pierre-Simon Laplace]], [[Joseph-Louis Lagrange]] i [[Jean le Rond d'Alembert]].

U [[nebeska mehanika|nebeskoj mehanici]] dovoljno je pretpostaviti da su [[nebesko tijelo|nebeska tijela]] materijalne točke, koje prema veličini svojih masa uzajamno djeluju jedna na drugu. Međutim, može se dokazati, a to je već i Newton učinio, da svaka kuglasta homogena masa, ili masa sastavljena od homogenih koncentričnih slojeva, djeluje na bilo koje drugo tijelo istom silom kojom bi djelovala da je sva njezina masa koncentrirana u središtu kugle. Tako se dobiva da je [[sila]] kojom [[Zemlja]] privlači neko tijelo [[masa|mase]] ''m'' jednaka ''F = m ∙ g'', gdje je ''m'' masa tog tijela, a ''g'' [[Ubrzanje zemljine sile teže|ubrzanje sile teže]]:

::<math>g = G \cdot \frac{M \cdot m}{r_0^2}\ </math>

gdje je:
* ''G'' - univerzalna [[gravitacijska konstanta]] koja otprilike iznosi 6,67428 × 10<sup>−11</sup> [[njutn|N]] [[Četvorni metar|m<sup>2</sup>]] kg<sup>−2</sup>,
* ''M'' - masa Zemlje (kg),
* ''m'' - masa tijela na Zemlji (kg), i
* ''r<sub>0</sub>'' - polumjer Zemlje ([[metar|m]]).

=== Sila teža ===
{{Glavni|Sila teža}}

'''Sila teža''' je [[rezultanta]] [[Newtonov zakon gravitacije|privlačne sile Zemlje]] i [[centrifugalna sila|centrifugalne sile]] zbog [[Zemljina rotacija|Zemljine rotacije]]. Polje teže pregledno se može prikazati [[ploha]]ma jednakih vrijednosti [[potencijal]]a teže koje se zovu [[Jednakobrojnost|ekvipotencijalne]] nivo-plohe. [[Geoid]] je po volji odabrana [[Ekvipotencijalne plohe|ekvipotencijalna nivo-ploha]], koja prolazi određenom točkom srednje [[Morska razina|razine mora]]; u prvom približenju može se geoid predočiti rotacijskim nivo-[[Kvadrike|sferoidom]] – algebarskom plohom višega reda koja je simetrična prema [[ekvator]]u, a u drugom približenju rotacijskim [[Kvadrike|elipsoidom]]. Sila teža određuje se apsolutno takozvanim reverzijskim [[njihalo|njihalima]], a relativno njihalima konstante [[duljina|duljine]] i statičkim [[gravimetrija|gravimetrima]].<ref> '''sila teža''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55943] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

=== Ubrzanje Zemljine sile teže ===
{{Glavni|Ubrzanje Zemljine sile teže}}

'''Ubrzanje Zemljine sile teže''' (oznaka: ''g'') [[ubrzanje]] je [[slobodni pad|slobodnog pada]] u gravitacijskom polju [[Zemlja|Zemlje]]. Srednja vrijednost na površini [[Zemlja|Zemlje]] (razini mora) iznosi oko 9,81 [[m/s²]], a zbog vrtnje i spljoštenosti Zemlje mijenja se sa [[zemljopisna širina|zemljopisnom širinom]]. Dogovorom utvrđena standardna vrijednost od 9,80665 m/s² koristi se kao [[fizikalne konstante|fizikalna konstanta]] i [[mjerna jedinica]], a označava se kao ''g''<sub>n</sub>, ''g''<sub>0</sub>  ili ''g''.

==Izvori==
{{izvori}}


[[Kategorija:Fizikalne veličine]]
[[Kategorija:Klasična mehanika]]

[[vi:Tương tác hấp dẫn#Trọng lực]]