Vidi kôd stranice Tales

{{Filozof
| regija          =[[zapadna filozofija]]
| era             =[[Predsokratska filozofija]]
| slika           =Illustrerad Verldshistoria band I Ill 107.jpg
| opis_slike      =Tales
| veličina        =240px
| ime             =Tales
| rođenje         =624. pr. Kr.
| smrt            =547. pr. Kr.
| škola_tradicija =[[Miletska škola]], [[Naturalizam (filozofija)]], [[Jonska škola]]
| glavni_interesi =[[etika]], [[metafizika]], [[astronomija]], [[matematika]]
| poznate_ideje   =[[arhé|voda je arhé]](počelo svijeta), [[Talesov teorem]]
| utjecaji        =[[Babilonska astronomija]], [[matematika Antičkog Egipta|matematika ]] i [[religija Antičkog Egipta]]
| utjecao_na      =[[Pitagora|Pitagoru]], [[anaksimandar|Anaksimandra]], [[Anaksimen|Anaksimena]]
| potpis          =
}}
'''Tales Milećanin''' ([[Starogrčki jezik|grč.]]: {{Polytonic|Θαλῆς ὁ Μιλήσιος}}; [[Milet]], [[Mala Azija]], [[7. stoljeće pr. Kr.|640.]] ili [[624. pr. Kr.]] – oko [[547. pr. Kr.]]), grčki filozof [[Predsokratovci|predsokratovac]], tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem [[znanost]]i.<ref>"Faktopedija", ilustrirana enciklopedija 11. izdanje, 2004. Mozaik knjiga, str.144</ref>

== Život ==
Prema [[Doksografija|doksografu]] [[Diogen Laertije|Diogenu Laertiju]], koji se poziva na [[Herodot]]a, [[Duris|Durisa sa Samosa]] i [[Demokrit]]a, Tales je bio [[Fenicija|feničkog]] porijekla; otac mu se zvao Heksamija, a majka Kleobulina. Nije sigurno je li se rodio u Miletu, ili je građaninom Mileta postao nakon što je prognan iz Fenicije.<ref>Diogen Laertije: ''Životi i mišljenja istaknutih filozofa'', sa starogrčkog preveo i napomene napisao Albin Vilhar, Beograd, BIGZ 1985, I, 22.</ref> [[Apolodor]] u svojoj ''Kronologiji'' iznosi da je Tales rođen prve godine 35. [[Olimpijada|olimpijade]] (640. pr. Kr.). Prema drugim izvorima, Tales je rođen za vrijeme 39. olimpijade (624. pr. Kr.).<ref>Diogen Laertije, nav. djelo, I, 38</ref>
[[Datoteka:Thales.jpg|mini|lijevo|'''Tales''', otac filozofije]]
Neki ga izvori opisuju kao samotnjaka. Priča se da je majci, koja ga je nagovarala da se oženi, odgovorio da je prerano; da bi joj kasnije, kad je opet navaljivala, rekao da je vrijeme za to prošlo. Upitan »''Zašto nema [[djeca|djecu]]?''«, kazao je: »''Zbog toga što volim djecu.''« Prema jednima, nikad se nije ženio, a usvojio je sina svoje sestre; prema drugima, oženio se i imao sina po imenu Kibist.<ref>Isto, I, 26</ref>

Govori se da je umro prateći atletsko natjecanje, u vrijeme 58. olimpijade:
{{Citat2|[…] od vrućine, žeđi i slabosti, već u godinama. I na njegovom je grobu natpis:<br>Mali je ovaj grob – ali slava dopire do neba – <br>Ovo je mjesto najmudrijeg Talesa.<ref>Isto, I, 39</ref>}}

== Anegdote ==
Anegdote o Talesu svjedoče da on nije bio samo dubok mislilac, nego vješt i u privatnim i javnim poslovima.
=== Mlin za masline ===
Diogen Laertije piše: »''Hijeronim s Roda priča da je Tales, u želji da pokaže kako je lako obogatiti se, predviđajući da će biti dobar rod [[maslina]], uzeo u zakup sve mlinove maslina i tako nagomilao čitavo bogatstvo.''«<ref name="#1">Isto, I, 27</ref>

Istu su anegdotu prenijeli i [[Ciceron]]<ref>{{lat}} Ciceron, ''De divinatione'', I, 111 [http://la.wikisource.org/wiki/De_divinatione_-_Liber_I]</ref> i [[Aristotel]], koji u ''Politici'' piše ovako:
{{Citat2|Jer kad su mu prigovorili zbog njegova siromaštva kako je filozofija beskorisna, on je – kažu – doznavši na temelju zvjezdarstva da će tê godine biti dobar urod maslinâ, već zimi s ono malo novaca što je imao veoma povoljno zakupio sve tijeskove za ulje u Miletu i na Hiju, jer nitko nije više novaca nudio. Kad je zatim pravo vrijeme došlo, i nenadano su se i istodobno tražili mnogi tijeskovi, iznajmljivao ih je po koliko je on htio, pa je, zaradivši mnoge novce, pokazao kako je filozofima lako obogatiti se, kad to ushtjednu, ali to nije ono oko čega oni nastoje. Govori se dakle kako je na taj način Tales dokazao svoju mudrost.<ref>Aristotel, ''Politika'', prijevod Tomislav Ladan, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 1992, 1259 a 9-20</ref>}}

=== Tales i Krez ===
Talesu se pripisuje skretanje toka rijeke Halis, čime je [[Krez]]ovoj vojsci omogućio njen prelazak bez gradnje mosta.
[[Datoteka: Claude Vignon - Parable of the Unforgiving Servant (detail).jpg|mini|150 px|'''Krez''' ([[Claude Vignon]], 1629.)]]
[[Herodot]] u ''Povijesti'' piše o tome:
{{Citat2|Kad je Krez stigao do rijeke Halisa, tamo je – kako ja tvrdim – preveo vojsku preko [[most]]ova što su na tom mjestu već postojali, a – prema općeprihvaćenoj priči Grka – preveo mu ju je Tal[es] iz Mileta. Naime, Krez je bio u nedoumici kako bi mu vojska prešla [[rijeka (vodotok)|rijeku]] (jer u to se vrijeme oni mostovi još nisu ondje nalazili), a – po toj priči – Tal[es], koji je tada upravo bio u logoru, uspio mu je učiniti da rijeka koja je tekla s lijeve strane vojske počne teći s njezine desne strane; to je učinio ovako: započeo je iznad logora kopati dubok jarak u obliku polumjeseca, kako bi obuhvatio logor koji je njime bio ograđen sa stražnje strane, te je rijeku kroz taj jarak odveo iz njezina starog korita i opet ju je, zaobišavši logor, u nj vratio, pa je tako odavde bila rijeka podijeljena na dva dijela i na oba se mjesta mogla prijeći. A drugi kažu da je stari tok rijeke sasvim presušio. No u to ne vjerujem: kako bi ga u tom slučaju prešli na povratku?<ref>Herodot, ''Povijest'', prijevod Dubravko Škiljan, Zagreb, Matica hrvatska, 2000, I, 75</ref>}}

Herodot se prisjeća Talesove mudrosti u javnim stvarima i u drugim prilikama: on je, predviđajući da će pojedine grčke gradove u Maloj Aziji pokoriti [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijanci]], »''predlagao Jonjanima da osnuju jedinstveno vijeće, smješteno u Teju (naime, Tej je središnja točka Jonije), a da se ostali gradovi i dalje jednako naseljavaju, premda bi se smatrali samo općinama''«.<ref>Herodot, nav. djelo, I, 170</ref>

Diogen Laertije još iznosi podatak da je Tales spriječio protuperzijski savez [[Milet|Milećana]] s [[Krez]]om, predvidjevši da će [[Kir Veliki]] poraziti Kreza.<ref>Diogen Laertije, nav. djelo, I, 25</ref>

=== Pad u bunar ===
Platon,<ref>Platon, ''Teetet'', preveo Milivoj Sironić, Zagreb, Naprijed, 1979, 174a</ref> <!--Hipolit, Diels 555--> i Diogen Laertije<ref>Diogen Laertije, nav. djelo, II, 4-5</ref> opisuju zgodu kada je Tales jedne noći tako zadubljen motrio [[zvijezda|zvijezde]], da nije vidio kuda hoda, te je pao u jamu (ili bunar). Zvao je u pomoć, na što mu se neka duhovita robinja, [[Trakija|Tračanka]], (prema Diogenu Laertiju, starica) narugala: »''E, Talese, ti nisi kadar vidjeti što ti je pred nogama, a htio bi spoznati što je na nebu.''« 

=== Glas o Talesovoj mudrosti ===
Tales je prvi dobio nadimak ''filozofa'' – bilo je to za [[arhont]]a [[Damasip]]a (582. – 581. pr. Kr.).<ref>Isto, I, 22</ref> To potvrđuje i [[Platon]] koji, govoreći o »''najobrazovanijima u [[filozofija|filozofiji]] i govorima''«, kaže: 
{{Citat2|Ima ih i sada, a bilo ih je i negda, koji su upravo to opazili da živjeti na [[sparta]]nski način znači kudikamo prije voljeti mudrost više nego gimnastiku. […] Ovakav je bio i Tales Milećanin i [[Pitak]] Mitilenjanin i [[Bijant]] Prijenjanin i naš [[Solon]] i [[Kleobul]] [[Lidija]]c i [[Mizon]] Henjanin, a kao sedmi se među njih ubrajao Lakedemonjanin [[Hilon]]. Svi ti bijahu oponašatelji, ljubitelji i učenici spartanskog odgoja. I možeš razabrati da su njihova mudrost kratke rečenice vrijedne spomena što ih je svaki izrekao.<ref>Platon, ''Protagora'', prijevod Koloman Rac i Milivoj Sironić, Zagreb, Naprijed, 1975, 342e-343a</ref>}}

Premda različiti izvori nisu usklađeni po pitanju bilo imena bilo broja [[Sedam mudraca stare Grčke|tih drevnih mudraca]], Talesovo je ime na svim popisima neizostavno navedeno.

Predaja kaže i da je »''neki od Krezovih prijatelja od kralja primio zlatan pehar da ga preda najmudrijem među Helenima, i on ga je predao Talesu.''«<ref>Diogen Laertije, nav. djelo, I, 30</ref>

Postoji priča da su miletski ribari slučajno izlovili neki tronožac. Oko tronošca nastala je prepirka, te su odlučili otići po savjet u [[Delfi|Delfijsko proročište]]. Proročanstvo je glasilo: »''Tko je prvi u mudrosti, njegov je tronožac.''« Tako su tronožac predali Talesu.<ref>Isto, I, 28</ref>
[[Datoteka:Temple of apollo.JPG|mini|305px|Delfijsko proročište]]

== Mudre izreke ==
Talesu se pripisuju sljedeći citati:
{{Citat2|Najstarija od svih stvari je [[bog]], jer on se nije rodio.|10px|10px}}
{{Citat2|Najljepša stvar je [[svijet]], jer je djelo božje.|10px|10px}}
{{Citat2|Najveći je [[prostor]], jer on obuhvaća sve stvari.|10px|10px}}
{{Citat2|Najbrži je [[um]], jer on trči svuda.|10px|10px}}
{{Citat2|Najsilnija je nužda, jer ona vlada svima.|10px|10px}}
{{Citat2|Najmudrije je [[vrijeme (fizika)|vrijeme]], jer ono pronalazi sve.|10px|10px}}
Pozivajući se na ''Živote'' [[Hermip iz Smirne|Hermipa iz Smirne]], Diogen Laertije kaže da je Tales govorio kako sudbini duguje zahvalnost zbog triju stvari: »''Prvo, jer sam rođen kao [[čovjek]], a ne kao [[životinja]]; zatim što sam rođen kao [[muškarac]], a ne kao [[žena]]; treće, što sam [[Grci|Helen]], a ne [[barbari|barbar]].''«

Govorio je da se [[smrt]] i [[život]] ne razlikuju. Na pitanje »''Zašto onda ne umre?''«, odgovorio je: »''Zato što nema nikakve razlike.''«<br>
Na pitanje »''Što je bilo prije, noć ili dan?''«, odgovorio je: »''Noć je za jedan dan starija''«.<br>
Na pitanje »''Može li čovjek sakriti [[zlo]] djelo od [[bogovi|boga]]?''«, odgovorio je: »''Ne, pa čak ni samu misao.''«<br>
Na pitanje »''Što je teško?''«, odgovorio je: »''Spoznati samoga sebe.''«<br>
Na pitanje »''Što je lako?''«, odgovorio je: »''Dati drugome savjet.''«<br>
Na pitanje »''Što je najugodnije?''«, odgovorio je: »''Uspjeh.''«<br>
Na pitanje »''Što je božansko?''«, odgovorio je: »''Ono što nema ni početka ni kraja.''«<br>
Na pitanje »''Što je najneobičnije?''«, odgovorio je: »''[[Tiranin]] u godinama.''«<br>
Na pitanje »''Kako čovjek najlakše može podnijeti nesreću?''«, odgovorio je: »''Kad vidi da su njegovi neprijatelji u gorem položaju.''«<br>
Na pitanje »''Kako najbolje živjeti?''«, odgovorio je: »''Ako sami ne činimo ono što kod drugih osuđujemo.''«<br>
Na pitanje »''Tko je [[sreća|sretan]]?''«, odgovorio je: »''Onaj tko ima zdravo tijelo, okretan duh i pristupačnu prirodu.''«<ref>Isto, I, 34-37</ref>

== Spisi ==
Od Talesovih filozofskih ili znanstvenih spisa ništa nije sačuvano. Do danas je neodgovoreno pitanje je li Tales uopće pisao, no teško bi bilo povjerovati da on nije pravio bilješke dok je proučavao primjerice visinu [[piramida (arhitektura)|piramida]] ili dokazivao svoje geometrijske teoreme.

[[Simplikije]] <!-- Diels! --> Talesu pripisuje izgubljeni spis <!-- Diogen str. 13 i još 10 i 11; ali cfr. Diels! -->''Nautička astronomija''. Diogen Laertije osporava pak to autorstvo i djelo pripisuje <!-- Cfr. Plutarh, Moralia, V, 28, De Pythiae oraculis -->Foku sa Samosa. Drugi su Talesu pripisivali »''samo dvije rasprave''«, ''O solsticiju'' i ''O ekvinociju'', »''jer je mislio da se ostalo ne može saznati''«.<ref>Isto, I, 23</ref><!--Galeno, ''Commentum in Hippocratis de humoribus'', I, 1, XVI, 37.?? -->Lobon iz Argosa kazao je da ono što je Tales napisao obuhvaća nekih dvjesto riječi.<ref>Isto, I, 34</ref>

Diogen Laertije prenosi tekst dvaju pisama što ih je Tales navodno napisao [[Ferekid sa Sirosa|Ferekidu]] te [[Solon]]u.<ref>Isto, I, 42-44</ref>

== Učenje ==
=== Geometrija ===
[[Datoteka:Thales theorem 1.png|mini|200px|'''Talesov poučak''': <math>\textstyle \frac{DE}{BC} = \frac{AE}{AC } = \frac{AD}{AB}</math>]]
Tales se s [[geometrija|geometrijom]] upoznao u [[Egipat|Egiptu]] i prenio ju je u [[Grčka|Grčku]]. Geometrija se razvila upravo u Egiptu – piše [[Euklid]]ov komentator [[Proklo]] – iz potrebe čestog premjeravanja parcela zemlje nakon razornih [[poplava]], koje su uništavale međe između posjeda.<ref>{{Citiranje weba|title=Proclus Diadochus|url=http://galileoandeinstein.phys.virginia.edu/lectures/proclus.html|access-date=2023-12-13|website=galileoandeinstein.phys.virginia.edu}}</ref>

U istom djelu<ref>Isto, 65, 8-9; 250, 16-17</ref> [[Proklo]] Talesu pripisuje pet teorema elementarne geometrije:
* [[Promjer]] je prava crta koja prolazi kroz središte [[krug]]a i spaja dvije [[točka (geometrija)|točke]] njegova oboda; takva crta također dijeli krug na dva jednaka dijela.
* U jednakokračnih [[trokut]]a, [[kut]]ovi su uz osnovicu jednaki; a ako se jednake prave crte povuku dalje, kutovi pod osnovicom bit će jednaki. 
* Ako se dvije prave crte sijeku, vršni kutovi što ih one tvore jednaki su.
* Ako dva trokuta imaju dva kuta jednaka i jednu stranicu jednaku, preostale su im stranice i preostali kut također jednaki.
* Obodni kut nad promjerom [[kružnica|kružnice]] pravi je kut. 

Tales svoje [[teorem]]e nije formalno dokazao. On je svoje propozicije, čini se, »dokazivao« [[indukcija|induktivno]], empirijski: ponovljenim je pokusima pokazao da su njegove propozicije točne i smatrao je opravdanim da se rezultati takvih [[eksperiment|eksperimenata]] prihvate kao [[dokaz]]i.

Po Talesu je ime dobio [[Talesov poučak]], koji ipak valja pripisati Euklidu, koji je u svojim ''[[Elementi (Euklid)|Elementima]]'' dokazao proporcionalnost površine trokuta jednake visine. <!--  Euklid, ''Elementi'', VI.2. -->

Diogen Laertije prenosi da je Tales izmjerio visinu [[piramida (arhitektura)|piramida]] prema njihovoj sjeni, promatrajući je u trenutku kada je naša sjena iste dužine kao naše tijelo.<ref>Diogen Laertije, nav. djelo, I, 27 </ref><!--  Plutarh ''Convivio dei Sette Sapienti'', 2, 147  -->

=== Astronomija ===
[[Datoteka:Ursa_Minor_constellation_map.png|mini|150 px|'''Zviježđe Malog medvjeda''']]
Diogen Laertije nabraja Talesove spoznaje i zasluge iz polja [[astronomija|astronomije]]:
{{Citat2|[[Kalimah]] za njega zna da je otkrio [[zviježđe]] [[Mali medvjed|Malog medvjeda]] […] Izgleda da je, prema nekim autorima, prvi proučavao astronomiju, da je prvi predskazao [[Pomrčina Sunca|Sunčeve pomrčine]] i utvrdio ravnodnevnice. […] On je bio također prvi koji je utvrdio kretanje Sunca od [[solsticij]]a do solsticija i, prema tvrđenju nekih autora, on je prvi utvrdio veličinu Sunca (Sunčevog kruga), kao i veličinu [[Mjesec]]a (da iznosi sedamstodvadeseti dio Sunčevog kruga). […] Priča se da je ustanovio [[godišnje doba|godišnja doba]] i da je [[godina|godinu]] podijelio na tristošezdesetpet [[dan]]a.<ref>Isto, I, 23-24, 27</ref>}}

Da je Tales »otkrio« Malog medvjeda zapravo znači da je prepoznao prednosti plovidbe prema Malom medvjedu, u suprotnosti s navadom [[Grci|Grka]] da se orijentiraju prema [[Veliki medvjed|Velikom medvjedu]]. <br>
Moguće je da je znanje o dužini godine Tales stekao kod Egipćana. On svakako nije »''ustanovio''« godišnja doba, nego način na koji je mijenjanje nebeskog položaja Sunca kroz godinu povezano s [[klima]]tskim promjenama.

{{glavni|Bitka pomrčine}}

Pomrčina Sunca koju je Tales predvidio zbila se [[28. svibnja]] [[585. pr. Kr.]]<br>
Herodot o tome piše:
{{Citat2|[[Medijsko Carstvo|Medijci]] i [[Lidija|Lidijci]] jedanput su vodili i noćnu bitku: kad su prenijeli rat u šestu godinu s neriješenim ishodom, dogodi se da se, dok se vodila borba, dan pretvori iznenada u noć. Tal[es] iz Mileta prorekao je Jonjanima da će se dogoditi takva promjena dana, odredivši točno i godinu u kojoj se izmjena zbila. Kad su Lidijci i Medijci vidjeli da je nastala noć umjesto dana, prekinu bitku i radije se i jedni i drugi požure međusobno sklopiti mir.<ref>Herodot, nav. djelo, I, 74</ref>}}
Ovaj neuobičajeni [[fenomen]] zacijelo je kod obje zaraćene strane izazvao čuđenje, strah, osjećaj da nadolazi [[katastrofa]] ili da je na djelu neka strašna sila. I jedni i drugi protumačili su pomrčinu kao upozorenje; prekinuli su bitku i uspostavljen je mir. <br>
Tales je znao <!--  Diels -->da se pomrčina zbiva kada Mjesec prođe ispred Sunca. Točan način na koji je Tales predvidio pomrčinu nije poznat.

=== Filozofija prirode ===
==== Voda kao počelo ====
Problem koji je postavio Tales – i koji je bio središnji problem filozofa i [[Miletska škola|Miletske škole]] i čitavog [[Antička filozofija#Kozmološko razdoblje|kozmološkog razdoblja grčke filozofije]] – jest odrediti što je [[arhé]], to jest što je prapočelo svijeta, ono što nadživljuje svaku prolaznu promjenu, iz čega sve proizlazi i u što se sve vraća.
U svojem pokušaju racionalne interpretacije svega postojećega Tales je isključio svako objašnjenje koje bi se pozivalo na bogove ili na nadnaravna bića. Iz pokušaja objašnjenja [[svijet]]a (ovdje su »svijet«, »[[priroda]]« i »sve« [[sinonim]]i) Tales je prvi uklonio [[mit]] i time zaslužio [[epitet]] prvog filozofa.

[[Aristotel]]u su Talesove teorije bile očigledno različite od priča »''drevnih pjesnika''«, starih »''bogoslova''«, pa čak i onih koji, govoreći o počelima, »''u svemu ne govore bajoslovno''«.<ref>Aristotel, ''Metafizika'', prijevod Tomislav Ladan, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 1992, 1091 a, 35; 1091 b 4-9</ref> On Talesa smatra utemeljiteljem [[Filozofija prirode|filozofije prirode]] i ovako piše o njegovoj [[Kozmologija|kozmologiji]]:[[Datoteka:2006-01-14 Surface waves.jpg|mini|200 px|[[Voda]]]]

{{Citat2|Od prvih mislilaca većina je samo ona tvarne vrste smatrala počelima svih stvari. Jer ono od čega su sva [[biće|bića]], te od čega prvo nastaju i u što se na kraju raspadaju, čemu [[bivstvo]] preostaje dok se mijenja u trpnostima – to kažu da je pratvar i počelo bićā; zbog toga misle kako ništa ne prestaje i ništa ne propada, jer se takva narav uvijek zadržava, kao što ni o [[Sokrat]]u ne kažemo niti da uopće nastaje kad postane [[ljepota|lijep]] ili obrazovan, niti pak da nestaje kad izgubi ta stanja, zbog toga što preostaje podmet, sam Sokrat. A isto tako ne nastaje i ne prestaje ništa ni od drugih stvari; jer mora biti nekakva narav (priroda), ili jedna ili više od jedne, iz koje nastaju sve ostale stvari, dok ona ostaje.<br>Međutim, svi ne drže isto što se tiče množine i vrste toga počela, nego Tales (začetnik takve filozofije) kaže kako je to [[voda]] (zbog čega je i izjavljivao da [[zemlja]] pluta na vodi), došavši možda do te pretpostavke jer je vidio da je [[hrana]] svemu vlažna i da sama toplina nastaje iz vlage i po njoj živi (a ono iz čega što nastaje to je i počelo svega) – dakle, od toga je izveo tu pretpostavku i zbog toga što [[sjeme]]nje svih stvari ima vlažnu narav i što je vlažninama voda počelo naravi.<ref>Isto, 983 b 7-27</ref>}}

Razlog Talesova odabira vode za počelo nesumnjivo je u njezinoj nužnosti za rast i ishranu živih bića, u njezinoj važnosti u svakodnevnom životu, pa i u opažanjima koliko je rijeka [[Nil]] značajna za Egipat. Moguće je da je do svoje teorije došao promatranjem [[Meteorologija|meteoroloških]] pojava, uzrokovanih promjenom stanja vode, od krutog preko tekućeg do plinovitog.

U sljedećem pasusu Aristotel podsjeća da je prvenstvo vode imalo dugu povijest i prije Talesa, u mitologiji:
{{citat2|Ima ih koji pretpostavljaju [to se vjerojatno tiče Platona (op. prev.)] kako i ljudi u davnini, mnogo prije sadašnjeg naraštaja, koji su prvi umovali o bozima, isto tako mišljahu o naravi. Oni su kao roditelje postanka postavili [[Ocean (mitologija)|Oceana]] i [[Tetija (mitologija)|Tetidu]] i kažu kako prisega bozima bijaše vodom koju pjesnici nazivahu [[Stiks]].<ref>Isto, 983 b 27-32</ref>}}

==== O Zemlji ====
Tales je ponudio odgovore na niz pitanja o Zemlji, njezinoj podlozi, njezinu obliku i veličini, kao i o uzrocima [[potres]]a, datumima solsticija te o veličini Sunca i Mjeseca.

Među ostalima, Talesu je i Aristotel pripisao tezu da Zemlja pluta na vodi, dodavši da je to po tom pitanju najstarija teorija. Tales je rečenu teoriju objašnjavao sljedećom analogijom: zemlja poput [[drvo (materijal)|drveta]] i drugih [[supstancija]] ima sposobnost plutanja na vodi, ali ne i lebdenja u [[zrak]]u.<ref>Aristoteles, ''De caelo'', 294 a 28-30 b1</ref> I u svojoj ''Metafizici'', kako je već navedeno, Aristotel kaže: »''[…Tales je] izjavljivao da zemlja pluta na vodi […]''«.<ref>Aristotel, ''Metafizika'', nav. djelo, 983 b 21</ref> 

Talesovo se gledište ne podudara sa zdravorazumskim očekivanjima. Sam je Tales, anticipirajući moguće prigovore, objašnjavao da zemlja pluta zbog jednog svojeg specifičnog svojstva, svojstva plutanja, sličnog onomu koje ima drvo. U [[promet]]nom [[luka|lučkom]] gradu Miletu, Tales je imao mogućnosti promatrati dolazak i odlazak [[brod]]ova s njihovim teretima težima od vode, te je mogao uvidjeti analogiju s balvanima koji plutaju. Moguće je da je Tales zamišljao neku osobinu – osobinu »''plutanja''« – koja bi bila zajednička i brodovima i Zemlji. Čini se da je Talesova postavka bila potkrijepljena i utemeljena na promatranju i obrazloženom promišljanju, čemu u prilog piše i [[Seneka mlađi|Seneka]].<ref>{{Citiranje weba|title=Quaestiones Naturales/Liber III - Wikisource|url=https://la.wikisource.org/wiki/Quaestiones_Naturales/Liber_III|access-date=2023-12-13|website=la.wikisource.org|language=la}}</ref>
<!--  CFR. HERODOT, POVIJEST, II 156, SENEKA, QN, III 25 7-8…. -->

Važno je primijetiti da Tales pritom nije spomenuo nijednoga od bogova, koji su se tradicionalno povezivali s [[element]]ima: ne spominju se ni mitski [[Okean (mitologija)|Okean]] ni [[Geja (mitologija)|Geja]], nego upravo voda i zemlja.

==== Hilozoizam ====
[[Datoteka:Magnet0873.png|mini|»'''''Magnet''' ima dušu jer može pokretati željezo.''«]]
Talesu se pripisuje i učenje da cio svijet prožima [[duša]], odnosno da su sve stvari žive, učenje koje je on, čini se, potkrepljivao primjerima s [[magnet]]om i [[jantar]]om (fenomen [[električni naboj|električnog naboja]]). Na temelju promatranja dviju pojava u prirodi temelji se opća teza: ''Naime, ako nešto naoko neživo – kao što je [[stijena]] (kamen) ili [[smola]] – ima dušu (to jest, ima u sebi načelo vlastitoga gibanja, odnosno unutarnje načelo života), što je onda zapravo uopće neživo?'' <br>
Moglo bi se učiniti neobičnim što Tales pretpostavlja »''život''« u svim neživim stvarima na temelju opažanja izoliranog fenomena kakav je [[elektricitet]] magneta. No ako je jednak rezultat dobio izvevši i jednak pokus s jantarom, mogao je pomisliti da i svaka druga pojedinačna stvar u sebi ima tu istu moć (načelo), premda mi njezinu manifestaciju ne znamo uvijek prepoznati ili izazvati, te iz toga izvesti dalekosežan zaključak da je dakle cijeli kozmos živa stvar, koju hrani životvorna voda što ga sačinjava.<ref>Za ovu interpretaciju v. Kathleen Freeman, ''The Presocratic Philosophers'', Oxford, Clarendon Press, 1946, str. 53-54</ref>

===== Duša ili bog? =====
Pitanje je li Tales u svojim teorijama pridavao uloge bogovima fundamentalno je. Diogen Laertije piše: »''Aristotel i Hipija kažu da je i mrtvim predmetima pripisivao da imaju dušu ili život, dokazujući to magnetima i jantarom.''«<ref>Diogen Laertije, nav. Djelo, I, 24</ref> Samo nekoliko redaka niže međutim on kaže: »''[Tales je] učio da je svijet živ i pun božanstava ([[demon]]a).''«<ref name="#1"/>
 
Aristotel u spisu ''O duši'' govori da je Tales smatrao kako je duša na neki način uzrok kretanja, pokretačka sila, jer magnet ima dušu jer može pokretati [[željezo]].<ref>{{eng oznaka}} Aristotle, ''On the Soul'', I, 1.2 (405 a 20-22) [http://www.reipublicae.org/wiki/index.php?title=On_the_Soul_%28writing%29#Part_II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927081456/http://www.reipublicae.org/wiki/index.php?title=On_the_Soul_(writing)#Part_II|date=27. rujna 2007.}}</ref> No, nešto dalje on piše: »''Neki misle da duša prožima čitav svijet, odakle je možda došlo Talesovo gledište da je sve puno bogova.''«<ref>Isto, (411 a 7-8)</ref> 

Aristotelov izvor za navodno Talesovo gledište da je sve puno bogova nepoznat je, no neki – s nepravom – smatraju da je to Platon. Platon je naime preoblikovao izvornu ideju duše u teoriju po kojoj su sve stvari pune bogova – i to je možda bio Aristotelov izvor – no on ni u jednom svojem relevantnom pasusu ne pripisuje Talesu tezu da je 'sve puno bogova'.<!--  cfr. Obrana Sokratova 26c; Kratil 399 d-e; Timej 34 b; Zakoni 899a-b -->

Kasniji komentatori, među kojima i Ciceron, opet su uključili bogove u Talesovu teoriju.<ref>{{lat}} Marcus Tullius Cicero, ''De natura deorum'', I, 25 [http://la.wikisource.org/wiki/De_natura_deorum_-_Liber_I]</ref> Međutim, takva su gledišta iskrivljena [[stoicizam|stoičkim]] [[teizam|teističkim]] doktrinama. 

Ideja bogova koji bi djelovali u svijetu suprotna je Talesovom [[materijalizam|materijalizmu]]. Tales je za opisivanje stvarnosti odabrao jedan od elemenata, a pokretačka sila u osnovi svih prirodnih događanja nije neko nadnaravno biće ili bića, već sila unutar prirode same. Stoga je njegovo učenje ispravno smatrati [[hilozoizam|hilozoističkim]]: sama je [[materija]] prožeta životom, i nju ne pokreću nikakve izvanjske sile, različite od nje same.

== Talesov značaj ==
Tales je prva osoba o kojoj znamo da je ponudila objašnjenja prirodnih [[fenomen]]a koja su bila materijalističke a ne mitološke ili teološke prirode. Njegove su teorije bile nove, hrabre i razumljive; one su bile racionalne i znanstvene. Aristotel je priznao Talesa kao prvog filozofa i kritizirao njegove pretpostavke na znanstven način.<br>
Najveća su Talesova dostignuća: traganje za [[znanje]]m radi samog znanja, razvoj znanstvene metode, usvajanje praktičnih metoda i njihov razvoj do općih načela, radoznalost spram prirodnih fenomena. On je u 6. st. pr. Kr. postavio pitanje »''Od čega se sastoji svemir?''«, na koje se još traži odgovor.

U dugoj [[povijest filozofije|povijesti filozofije]] mnogi su se filozofi spominjali Talesa i pokušali ga karakterizirati na neki način. Općenito mu se priznaje da je donio nešto novo ljudskoj misli. Matematika, astronomija i [[medicina]] već su postojale. Tales je dodao ponešto tim različitim poljima znanja kako bi proizveo univerzalnost, koja – sudeći po danas preostalim izvorima – nije bila odlika dotadašnje tradicije, nego utemeljila nov, znanstveni pristup.

Odgovori na pitanje u čemu se točno sastoji novina Talesova pristupa ugrubo se mogu podijeliti u dvije kategorije: novina teorije i novina metode.

==== Novina teorije ====
Uz Talesa se vežu pojmovi materijalizma i filozofije prirode. Mnogi se slažu da je Talesovu teoriju obilježio [[monizam]]. [[Bertrand Russell]] kaže: 
{{citat2|Stav da je sva materija jedno posve je hvalevrijedna znanstvena [[hipoteza]]. Što se tiče iskustva, blizina [[more|mora]] čini više nego vjerojatnim da će netko primijetiti kako sunce isparava vodu, kako se maglice dižu s površine i stvaraju [[oblak]]e koji opet nestaju u obliku [[kiša|kiše]]. Prema ovom stajalištu, zemlja je oblik koncentrirane vode. Pojedinosti, dakle, mogu biti prilično maštovite, ali je ipak prava mastorija otkriti da materija ostaje ista u različitim agregatnim stanjima.<ref>Bertrand Russell, ''Mudrost zapada'', preveli Marija i Ivan Salečić, Split, Marjan tisak, str. 16.</ref>}}

==== Novina metode====
Talesovo je učenje novo i po svojoj metodi. [[Edmund Husserl]]<ref>''The Vienna Lecture''</ref> kaže da filozofski pristup – započet s Talesom – predstavlja novu kulturnu konfiguraciju temeljenu na odbacivanju [[tradicija|tradicije]] u korist istraživanja onoga što je istinito po sebi, tj. ideala istine. Sve započne s izoliranim pojedincima kao što je Tales, no oni s vremenom zadobiju potporu i suradnju. Naposljetku se ideal preobrazi u društvenu normu, nadilazeći nacionalne granice.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}
<!--* '''Aristotel''': ''Metafizika'', prijevod Tomislav Ladan, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 1992.
* '''Aristotel''': ''Politika'', prijevod Tomislav Ladan, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 1992.
* '''Diogen Laertije''': ''Životi i mišljenja istaknutih filozofa'', prijevod Albin Vilhar, Beograd, BIGZ, 1985.
* '''Herodot''': ''Povijest'', prijevod Dubravko Škiljan, Zagreb, Matica hrvatska, 2000.
* '''Platon''': ''Protagora. Sofist'', prijevod Koloman Rac i Milivoj Sironić, Zagreb, Naprijed, 1975.-->

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
* {{jezikk|eng|engleski}} [http://www.iep.utm.edu/t/thales.htm O Talesu] (The Internet Encyclopedia of Philosophy)
* {{jezikk|eng|engleski}} [http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Thales.html O Talesu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050210091511/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Thales.html |date=10. veljače 2005. }} (Arhiv Turnbull)

{{Predsokratovci}}
{{Antički filozofi}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki fizičari]]
[[Kategorija:Starogrčki matematičari]]
[[Kategorija:Milećani]]