Vidi kôd stranice Simon Stevin

{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Simon Stevin
| slika             = Simon-stevin.jpeg
| slika_širina      = 200px
| naslov            = 
| datum_rođenja     = [[1548.]]
| mjesto_rođenja    = [[Brugge]], [[Nizozemska]]
| datum_smrti       = [[1620.]]
| mjesto_smrti      = [[Leiden]], [[Nizozemska]]
| prebivalište      = 
| državljanstvo     = [[Nizozemci|Nizozemac]]
| narodnost         = 
| etnicitet         = 
| polje             = [[Fizika]], [[matematika]]
| radna_institucija = 
| alma_mater        =
| doktorski_mentor  =
| poznat_po         = [[Hidrostatički paradoks]] <br> Dokaz sila na [[kosina|kosini]] <br> Poboljšanje [[ustava]] i [[preljev brane|preljeva brane]] <br> [[Decimalni sustav]]
| nagrade           =
| fusnote           = 
}}

'''Simon Stevin''' ([[Brugge]], 1548. – [[Leiden]] ili [[Hag]], veljača 1620.), nizozemski [[matematičar]] i [[fizičar]]. Predavao na [[sveučilište u Leidenu|Sveučilištu]] u Leidenu. Među prvima se služio [[pokus]]ima u fizikalnim istraživanjima. Prvi je izveo [[zakon o ravnoteži sila]] i postavio poučak o [[paralelogram]]u [[sila]]. Objasnio [[hidrostatički paradoks]] i protumačio ravnotežu [[tekućina]] u spojenim posudama te time proširio spoznaje [[Galileo Galilei|Galilea Galileija]]. U svojem djelu ''Desetka'' ([[Nizozemski jezik|niz]]. ''De Thiende'', 1585.) uveo je [[decimalni sustav]], a u djelu ''Matematička razmatranja'' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Hypomnemata Mathematica'', 1605. – 1608.) zasnovao teoriju decimalnih [[razlomak]]a i uveo negativne korijene [[Algebra|algebarskih]] jednadžbi. Radio je u vojnoj inženjeriji te se bavio i problemima [[Balistika|balistike]] i [[Utvrdno graditeljstvo|građevinske utvrde]]. Bavio se i [[Glazba|glazbom]] te napisao djelo ''O umijeću pjevanja'' (niz. ''De Spiegheling der Singconst'', objavljeno 1884.).<ref> '''Stevin, Simon''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25434] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Hidrostatički paradoks ==
{{Glavni|Hidrostatički paradoks}}
[[datoteka:Arhimedov paradoks.pdf|mini|lijevo|250px|[[Hidrostatički paradoks]]: [[sila]] ''F<sub>A</sub>'' koju stvara [[hidrostatički tlak]] na vodoravno dno bilo kakve posude zavisi od dubine nestlačive [[tekućina|tekućine]] ''H'' i iznosa [[površina|površine]] dna posude ''A'', a ne zavisi od oblika posude.]]
'''Hidrostatički paradoks''' je činjenica da [[hidrostatički tlak]] kojim [[tekućina]] pritišće na dno posude ne ovisi o [[volumen]]u tekućine i obliku posude, nego samo o [[gustoća|gustoći]] tekućine i visini stupca tekućine u posudi (matematički dokazao [[Blaise Pascal]], 1653.). [[Sila]] kojom tekućina djeluje na dno posude jednaka je težini stupca tekućine, kojemu je baza dno.<ref> '''hidrostatički paradoks''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58066] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
[[datoteka:Sile na tijelo postavljeno na kosinu.PNG|desno|mini|300px|[[Sila|Sile]] na tijelo stavljeno na [[kosina|kosinu]].]]
[[datoteka:StevinEquilibrium.svg|desno|mini|300px|Stevinov dokaz [[Ravnoteža (mehanika)|ravnoteže]] na kosini.]]
== Kosina ==
{{Glavni|Kosina}}

'''Kosina''' je [[ravnina]] nagnuta pod oštrim [[kut]]om prema horizontalnoj ravnini. Omogućuje podizanje tereta na neku visinu duljim putem, ali manjom silom od one koja bi bila potrebna za podizanje po okomici. Također, služila je za proučavanje [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednoliko ubrzanoga gibanja]] tijela s [[ubrzanje]]m koje je manje od ubrzanja [[Gravitacija|Zemljine sile teže]]:

:<math> a = g \cdot \sin \alpha  </math>

gdje je: ''a'' - [[ubrzanje]] na kosini, ''g'' - [[Gravitacijska konstanta|ubrzanje sile teže]], a ''α'' - nagib kosine. 

=== Sile koje djeluju na tijelo na kosini ===
Budući da [[težina]] tijela uvijek djeluje okomito prema dolje, a da se tijelo na kosini ne može gibati u tome smjeru, težina se rastavlja na dvije komponente: komponentu okomitu na kosinu i paralelnu s njome. Okomita komponenta pritišće podlogu (podloga uzvraća silom suprotnoga smjera), a paralelna komponenta ubrzava tijelo niz kosinu i vrši rad ako je u tome ne ometaju druge sile (na primjer sila trenja). Uvjet je mirovanja tijela na kosini da je [[sila trenja]] jednaka paralelnoj komponenti težine tijela: 

:<math> F_{{tr}} = G \cdot \sin \alpha  </math>

gdje je: ''α'' - nagib kosine, a ''G'' - [[težina]] tijela.<ref> '''kosina''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33319] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Stevin, Simon}}
[[Kategorija:Nizozemski fizičari]]
[[Kategorija:Matematičari]]