Vidi kôd stranice Rodamin 6G

{{Infookvir kemijski spoj
| formula                = <chem> C28H31N2O3Cl </chem>
| slika                  = Rhodamine 6G.svg
| slika_opis             = Kemijska struktura rodamina 6G
| slika1                 = 
| slika_opis1            = 
| IUPAC nomenklatura     = Rodamin 6G 
| ostala imena           = [[Indeks boje|C.I. 45160]] 
| CAS                    = 989-38-8
| EC                     = -
| UN                     = -
| RTECS                  = -
| molarna masa           = 479,02 g·mol<sup>−1</sup> 
| molekulska masa        = 
| izgled                 = Tamno crvenkastoljubičasta, <br/> smeđa ili crna kristalna krutina
| gustoća                = 1,26 g·cm−3 (20 °C) 
| tališteK               = 
| tališteC               = 
| vrelišteK              = 
| vrelišteC              = 
| tlak para              = 
| topljivost             = U vodi 20 g/l (25 °C) 
| dipolni moment         = 
| slika2                 =
| slika_opis2            = 
| oblik molekule         = 
| izvor znkops           = 
| znakovi opasnosti      = Štetan za zdravlje
| NFPA 704               = {{NFPA 704 |H = 2 |F = 1| R = 0}}
}}

'''Rodamin 6G''' je jako [[Fluorescencija|fluorescentno]] bojilo iz skupine [[rodamin]]a. Često se koristi kao [[bojilo]] u vodi za određivanje brzine i smjera [[protok]]a i prijenosa. Rodaminska bojila fluoresciraju i stoga mogu lako i jeftino otkriti [[mjerni instrument|mjernim instrumentima]] koji se nazivaju [[fluorometrija|fluorometri]]. Rodaminska bojila također se dosta koriste u biotehnološkim primjenama poput fluorescentne [[mikroskop]]ije, protočne citometrije, fluorescentne korelacijske [[spektroskopija|spektroskopije]] i [[enzim]]skog [[Imunologija|imunološkog]] testa.<ref> Cai SS, Stark JD: "Evaluation of five fluorescent dyes and triethyl phosphate as atmospheric tracers of agricultural sprays.", Journal of Environmental Science & Health Part B., November 1997, volume = 32, issue = 6, pages = 969–83, doi = 10.1080/03601239709373123 </ref>

== Triarilmetanska bojila ==
{{glavni|Triarilmetanska bojila}}

'''Triarilmetanska bojila''' su [[bojilo|bojila]] koja se izvode strukturno od bezbojnog [[trifenilmetan]]a (C<sub>6</sub>H<sub>5</sub>)<sub>3</sub>CH. Najčešća među njima su trifenilmetanska, a manji dio pripada [[derivat]]ima difenil-naftilmetana C<sub>10</sub>H<sub>7</sub>·CH·(C<sub>6</sub>H<sub>5</sub>)<sub>2</sub>. U para-položaju prema centralnom [[ugljik]]ovu [[atom]]u moraju se u [[molekula|molekuli]] nalaziti na arilnim grupacijama najmanje dvije [[auksokromne skupine]]. [[Kromofor]] je ove skupine p-kinonoidna grupacija O=C<sub>6</sub>H<sub>4</sub>=O, odnosno 0=C<sub>6</sub>H<sub>4</sub>=NH. Prema broju i karakteru auksokromnih grupa dijele se ta bojila na trifenilmetanske derivate s dvije amino-grupe, na iste derivate s tri amino-grupe, na hidroksi-trifenilmetanske derivate, aminohidroksi-derivate i derivate difenilnaftilmetana. U svakoj od ovih grupa nalaze se bojila različitih svojstava bojenja: bazna, [[Kisela bojila|kisela]], močilna i bojeni lakovi. Ako molekula bojila sadrži grupu —COOH u o-položaju prema grupi —OH, bojilo je [[močilo|močilno]]. Uvođenjem [[Sulfonska kiselina|sulfonskih]] grupa u molekulu dobivaju se od baznih bojila kisela. Sulfonske grupe koje se nalaze u o-položaju prema centralnom ugljikovom atomu povećavaju postojanost prema [[Alkalije|alkalijama]]. Bojeni [[lak]]ovi nastaju od baznih bojila taloženjem s fosformolibdenskom ili fosforvolframskom kiselinom. Trifenilmetanskim bojilima postižu se neobično živahna, briljantna i čista obojenja crvene, ljubičaste, modre i zelene boje, ali su im postojanosti općenito niske, osobito na svjetlu i prema alkalnoj obradi. Zbog toga im upotreba sve više opada u korist postojanih bojila. Bazni predstavnici se najviše upotrebljavaju za bojenje [[svila|svile]] i močenog [[pamuk]]a, a kiseli i močilni za bojenje [[vuna|vune]]. Najveće količine ovih bojila troše se izvan [[tekstil]]ne upotrebe, i to za bojenje [[papir]]a, [[Drvo (materijal)|drveta]], [[šibica]], u proizvodnji [[Grafičke tehnike|grafičkih boja]], za [[Tinta|tinte]], kao boje u [[kozmetika|kozmetici]] i [[Prehrambeni aditivi|prehrambenoj industriji]].<ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Slike ==

{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"
|-
|  style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Rhodamine6G Chloride.JPG|x180px|border]]
|  style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Coherent 899 dye laser.jpg|x180px|border]]
|  style="width:144px; text-align:center;"| [[Image:Fluorescence.JPG|x180px|border]]
|  style="width:144px; text-align:center;"| [[Image:Beer–Lambert law in solution.JPG|x180px|border]]
|-
|align=center|Rodamin 6G [[Kloridi|klorid]] u prahu pomiješan s [[metanol]]om, emitira žutu [[svjetlost]] pod zelenim [[laser]]skim osvjetljenjem. 
|align=center|Laser na bazi rodamina 6G (otopina boje je narančasta tekućina u epruvetama).
|align=center|[[Fluorescencija]] četiri različite tvari pod [[Ultraljubičasto zračenje|UV zrakama]] ([[kinin]], [[fluorescein]], [[rodamin B]] i rodamin 6G). [[Tvar]]i su otopljene u vodi oko 0,0001% otopine.
|align=center|Dokaz [[Lambert-Beerov zakon|Lambert-Beerova zakona]]: zelena [[laser]]ska zraka svjetlosti prolazi kroz [[otopina|otopinu]] [[pigment]]a rodamina 6B. Zraka [[svjetlost]]i postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu.
|}
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Category:Rhodamine 6G}}


[[Kategorija:Pigmenti]]