Vidi kôd stranice Remazol briljantno plava R

{{Infookvir kemijski spoj
| formula                = <chem> C22H16N2Na2O11S3 </chem>
| slika                  = Remazol Brilliant Blue R.svg
| slika_opis             = Kemijska struktura remazol briljantno plave R
| slika1                 = 
| slika_opis1            = 
| IUPAC nomenklatura     = Remazol briljantno plava R
| ostala imena           = Reaktivno plava 19 <br/> Remalan briljantno plavo R
| CAS                    = 2580-78-1
| EC                     = 
| UN                     = 
| RTECS                  = 
| molarna masa           = 626,53 g·mol<sup>−1</sup> 
| molekulska masa        = 
| izgled                 = Crni prah
| gustoća                = 
| tališteK               = 
| tališteC               =   
| vrelišteK              = 
| vrelišteC              = 
| tlak para              = 
| topljivost             = 
| dipolni moment         = 
| slika2                 =
| slika_opis2            = 
| oblik molekule         = 
| izvor znkops           = 
| znakovi opasnosti      = Štetan za zdravlje
| NFPA 704               = 
}}

'''Remazol briljantno plava R''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Remazol Brilliant Blue R''' ili '''RBBR''') je [[Antrakinonska bojila|antrakinonsko bojilo]] koje se koristi u [[Tekstilna industrija|tekstilnoj industriji]].<ref>http://rasayanjournal.co.in/vol-2/issue-2/24.pdf</ref> [[Bojilo]] je štetno po [[zdravlje]] ljudi a može oštetiti vodeni i vegetativni život ako se zagađena voda koristi za [[navodnjavanje]].<ref>{{cite journal |title=Biological decolorization of the synthetic dye RBBR in contaminated soil |doi=10.1023/A:1008937503675 |volume=16 |issue=2 |journal=World Journal of Microbiology and Biotechnology |pages=195–198 |last1=Bhatt |first1=Manish |year=2000}}</ref>

== Reaktivna bojila ==
{{glavni|Reaktivna bojila}}

'''Reaktivna bojila''' su bojila čije se [[molekule]] za vrijeme postupka bojenja vežu [[Kovalentna veza|kovalentnim kemijskim vezama]] s obojenim [[materijal]]om. U tom se postupku stvaraju nove [[Kemijska veza|kemijske veze]] između određenih reaktivnih grupa sadržanih u bojilu i stanovitih grupama bojanog materijala, a nakon završenog bojanja postaju bojila kemijskom dijelom obojenog materijala.

Reaktivna bojila sadrže po pravilu u strukturi svoje molekule, osim reaktivnih grupa, i dio koji nosi te reaktivne grupe, dio koji uvjetuje obojenje ([[kromogen]]) i supstituente koji omogućuju [[topljivost]]. Kromogeni su najčešće iz reda [[Azo-bojila|azo-spojeva]], [[antrakinon]]skih i [[ftalocijanin]]skih spojeva. Supstituenti koji omogućuju topljivost jesu [[Sulfonska kiselina|sulfonske]] ili [[Karboksilne kiseline|karboksilne]] grupe. One treba da omoguće bojenje u [[voda|vodenim]] [[otopina]]ma na 20 do 70°C. Pri tom je poželjno da bojilo nema veliku supstantivnost, kako bi se kemijski nevezani dio bojila mogao lako isprati. Reaktivne grupe treba da budu takve da [[brzina]] njihova reagiranja s materijalom koji se boja bude veća nego brzina reakcije s vodom na temperaturi bojanja.

Prva bojila ovog reda stavila je u promet engleska tvrtka ICI (eng. ''Imperial Chemical Industries'') pod grupnim imenom ''Procion'' (švicarska tvrtka CIBA proizvodi ih pod imenom ''Cibacron''). To su diklortriazinski [[derivat]]i relativno jednostavnih kiselih [[Azo-bojila|monoazo-bojila]] i [[Antrakinonska bojila|antrakinonskih bojila]].

[[datoteka:Synthesis Reactive Blue 19 (2).svg|mini|700px|središte|Metode vezivanja reaktivnih boja na [[vlakno|vlakna]] ("Cell" = [[celuloza]]; "R" = [[kromofor]]).]]

Pripremaju se djelovanjem cijanurklorida ([[Kloridi|klorida]] cijanurne kiseline, triklor-s-triazina) na spomenuta kisela bojila. Primjeri su: ''Procionyellow RS'', koji se dobiva djelovanjem cijanurklorida na monoazo-bojilo β-naftilamin-4,8- disulfonska kiselina → m-toluidin; ''Procionbrilliantred 2BS'', koji nastaje [[kondenzacija|kondenzacijom]] cijanurklorida s monoazo-bojilom ortanilna kiselina → H-kiselina; ''Procionbrilliantblue RS'', koji se dobiva iz cijanurklorida i l-amino-4-(3'-aminoanilino)-antrakinon-2,4'-disulfonske kiseline.

Ako se u cijanurkloridu zamijene dva [[atom]]a [[klor]]a, dobivaju se monoklortriazinska bojila, koja se primjenjuju na višim [[temperatura]]ma bojanja, kao na primjer ''Procionblue HBS'' (dobiven djelovanjem cijanurklorida u vodenoj otopini na 1-amino-4-(4'-aminoanilino)-antrakinon- 2,3'-disulfonat i kondenzacijom nastalog međuprodukta s metanilnom kiselinom) i ''Cibacronbraun 3GR'' (4-aminoazobenzen-3,4'-disulfonska kiselina lamindisulfonska kiselina → 1,6 + 1,7-naftisulfanilna kiselina + cijanurklorid + sulfanilna kiselina).

Triazinskim derivatima slični su i produkti koji sadrže diklor ili triklorpirimidinske ostatke, kao na primjer ''Reactonrot 2B'' (ortanilna kiselina → H-kiselina + 2,4,5,6-tetraklorpirimidin). Ovakva bojila sadržavaju čvršće vezane atome [[klor]]a, koji onda teže reagiraju, pa su bojila otpornija prema [[Hidroliza|hidrolizi]] i njima se može bojati na višim temperaturama. Na taj su način građena i takozvana Drimaren-bojila. Halogenirani heterociklički sistem kao reaktivnu komponentu sadrže i Levafix-E bojila, koja imaju u molekuli posebnu grupu. Kao reaktivna grupa važna je vinilsulfonska grupa —S0<sub>2</sub>—CH=CH<sub>2</sub>, bilo da je u tom obliku uklopljena u sastav molekule bojila, bilo da prilikom procesa bojenja nastaje djelovanjem alkalnih agensa iz β-kloretilsulfonskih grupa (—S0<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>Cl) ili iz [[Esteri|estera]] β-hidroksietilsulfonskih bojila sa [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]] (—S0<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>0S0<sub>3</sub>H). Primjer je ''Remazolbrillantblau R''.
Remalanecht-bojila građena su na isti način na osnovi [[krom]]nih i [[kobalt]]nih [[Metalokompleksna bojila|metalkompleksnih bojila]] tipa 1:2 iz o,o'-dihidroksiazospojeva.

Postoje i mnoge druge kemijske grupe koje su upotrijebljene za stvaranje reaktivnosti bojila; tako na primjer takozvana Levafix-bojila iz reda sulfonamida sadržavaju grupu — S0<sub>2</sub>NHCH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>0S0<sub>3</sub>H; karbonamido-grupu sadržava grupa —NHOCCH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>Cl (Primazin-bojila) i tako dalje.

Za bojanje reaktivnim bojilima razrađen je velik broj posebnih specifičnih postupaka. Postignuta obojenja odlikuju se velikom jasnoćom i izvanrednim postojanostima, u čemu su vrjednija od njih samo [[reduktivna bojila]]. Međutim, reaktivna bojila su jeftinija.<ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Pigmenti]]