Vidi kôd stranice Primulin

{{Infookvir kemijski spoj
| formula                = <chem> C21H15N3O3S3 </chem> (slobodna kiselina)
| slika                  = Primuline.svg
| slika_opis             = Kemijska struktura primulina
| slika1                 = Primuline-3D-balls.png
| slika_opis1            = 
| IUPAC nomenklatura     = Primulin
| ostala imena           = Direktna žuta 7 <br/> Karnotin <br/> C.I. 49010
| CAS                    = 8064-60-6
| EC                     = 
| UN                     = 
| RTECS                  = 
| molarna masa           = 453,557 g·mol<sup>−1</sup> 
| molekulska masa        = 
| izgled                 = 
| gustoća                = 
| tališteK               = 
| tališteC               = > 300 °C
| vrelišteK              = 
| vrelišteC              = 
| tlak para              = 
| topljivost             = 
| dipolni moment         = 
| slika2                 =
| slika_opis2            = 
| oblik molekule         = 
| izvor znkops           = 
| znakovi opasnosti      = 
| NFPA 704               =
}}

'''Primulin''' je [[bojilo]] koja sadrži benzotiazolski prstenasti sustav. Sam primulin poznat je i pod nazivom direktna žuta 7, karnotin ili [[indeks boje|C.I.]] 49010. Primulini se smatraju derivatima dehidrotiotoluidina (aminobenzeniltoluilmerkaptana), koji se dobiva kada se para toluidina zagrijava [[sumpor]]om osamnaest sati na 180 do 190 ° C, a zatim sljedećih šest sati na 200 do 220 ° C.<ref>{{cite journal |title=N/A |author=P. Jacobson |journal=Chemische Berichte |year=1889 |volume=22 |pages=333}} L. Gatterrnann, ibid. p. 1084</ref> Dehidrotiotoluidin nije sam po sebi je bojilo, ali ako se zagrijavanje izvodi na višoj temperaturi u prisutnosti više sumpora, tada se stvara baza koja daje sulfoniranje primarne žute boje.<ref>{{cite journal |title=N/A |author=Arthur George Green |journal=J. Soc. Chem. Ind. |year=1888 |volume=1 |pages=194}}</ref>

Primulinska žuta smjesa je [[natrij]]evih [[soli]] i vjerojatno u kombinaciji sadrži najmanje tri [[tiazol]]na prstena. Riječ je o važnom bojilu za [[pamuk]], ali se može dijazotirati na vlaknu, a zatim razviti s drugim komponentama, dajući niz čvrstih bojila. Primulin je obično dostupan u obliku natrijeve soli. Primulin je [[Fluorescencija|fluorescentan]]. Tioflavin T dobiva se metilacijom dehidrotiotoluidina s [[metanol]]om u prisutnosti [[Klorovodična kiselina|klorovodične kiseline]]. Tioflavin S je rezultat metilacije dehidrotiotoluidina sa sulfonskom kiselinom. Ova [[sulfonska kiselina]] [[oksidacija|oksidacijskim]] praškom za [[Bijeljenje|izbjeljivanje]] ili [[Olovo (element)|olovnim]] [[peroksidi |peroksidom]], u [[Alkalije|alkalnoj]] [[otopina|otopini]] daje [[kloramin]] žutu boju, koja [[pamuk]] boji u prelijepu žutu boju.<ref> EB1911: Primuline, volume=22, page=342. </ref>

== Tiazolska bojila ==
{{glavni|Bojilo}}

'''Tiazolska bojila''' sadrže kao [[kromofor]] tiazolski prsten koji je u položaju 2 vezan na aromatski prsten, a u položaju 4,5 [[kondenzacija|kondenziran]] s aromatskim prstenom. [[Auksokromne skupine|Auksokrom]] im je aminogrupa. Osnovni proizvod za ova bojila, dehidrotio-p-toluidin, dobiva se grijanjem p-toluidina sa sumporom. Dehidrotio-p-toluidin se može upotrijebiti kao diazotacijska komponenta, no tako dobivena bojila svrstavaju se u [[azo-bojila]]. Daljim djelovanjem sumpora na višim [[temperatura]]ma nastaju kondenzacijski produkti koji sadrže više tiazolskih prstena, takozvane primulinske baze. Djelovanjem sredstva za sulfoniranje na te baze nastaju direktna bojila za [[pamuk]], koja se mogu na vlaknu diazotirati i kopulirati s [[amin]]ima i [[fenoli]]ma u azo-bojila. Postignuta obojenja su žuta, narančasta, crvena ili smeđa. Takva se bojila mogu pripremiti i u supstanciji, i onda se ubrajaju u azo-bojila. Prisutnost tiazolskog prstena povećava supstantivnost, pa se on ugrađuje u molekule azo-bojila, metinskih, antrakinonskih, cijaninskih i sumpornih bojila. Tiazolska su bojila otporna prema blagim [[redukcija|reduktivnim]] sredstvima i upotrebljavaju se zbog toga u obojenom [[tisak|tiskanju]] za bojanje [[Jetkanje|jetkanih]] mjesta. Najvažniji je proizvod ove malobrojne grupe bojila primulin, [[indeks boje|C.I.]] 49000.<ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Pigmenti]]