Vidi kôd stranice Potres

[[datoteka:Quake epicenters 1963-98.png|mini|desno|250px|[[Karta]] sa svim [[epicentar|epicentrima]] potresa od 1963. – 1998. godine]]

[[datoteka:Sanfranciscoearthquake1906.jpg|mini|desno|250px|Potresi u [[San Francisco|San Franciscu]] 1906.]]

[[datoteka:2004 Indonesia Tsunami Complete.gif|mini|desno|250px|Širenje [[cunami]]ja nakon [[cunami u Indijskom oceanu 2004.|potresa u Indijskom oceanu 2004.]]]]

[[datoteka:Seismogram.gif|mini|desno|250px|[[Seizmogram]] snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo.]]

[[datoteka:Potres epicentri potresa.jpg|mini|desno|250px|[[Epicentar|Epicentri]] potresa u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].]]

[[datoteka:Potres maksimalni intenzitet.jpg|mini|desno|250px|Najveća jakost (intenzitet) potresa u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].]]

[[datoteka:Slice earth.svg|mini|desno|250px|Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta ([[Mohorovičićev diskontinuitet]]) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet).]]

[[datoteka:EastHanSeismograph.JPG|mini|desno|250px|Rekonstrukcija [[Zhang Heng]]ovog [[seizmograf]]a.]]

'''Potres''' je iznenadna i kratkotrajna [[vibracije|vibracija]] [[tlo|tla]] uzrokovana urušavanjem [[stijena]] (urušni potres), [[magma]]tskom aktivnošću ([[vulkan]]ski potres) ili [[Tektonika ploča|tektonskim poremećajima]] (tektonski potres) u [[litosfera|litosferi]] i dijelom u [[Zemljin plašt|Zemljinu plaštu]]. Proučavanjem potresa bavi se [[seizmologija]], grana [[geofizika|geofizike]]. Mjesto nastanka potresa u dubini [[Zemlja|Zemlje]] naziva se žarište (fokus) ili [[hipocentar]] potresa. Ono može biti neposredno ispod površine pa sve do dubine od 750 [[kilometar]]a (potres s dubljim žarištem do sada nije zabilježen). Ako je hipocentar u dubini do 70 [[kilometar]]a, potres je plitak, srednje duboki hipocentar nalazi se između 70 i 300 kilometara, a duboki hipocentar na više od 300 kilometara ispod Zemljine površine. Potresne vibracije šire se od hipocentra na sve strane progresivnim elastičnim potresnim valovima (potresni valovi). Najbrži su [[Longitudinalan val|longitudinalni valovi]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''undae primae'' ili P-valovi), koji [[oscilacije|osciliraju]] u smjeru širenja, stežući i rastežući [[materijal]] kroz koji prolaze. [[Transverzalni val]]ovi (lat. ''undae secundae'' ili S-valovi) vibriraju okomito na smjer širenja, 1,7 puta su sporiji od P-valova, a šire se samo kroz čvrste stijene. Dugi valovi (lat. ''undae longae'' ili L-valovi) najsporiji su, čine ih kružna i vodoravna komponenta, a djelovanje im je slabo. Potres je najjači u [[epicentar|epicentru]] (mjesto na površini Zemlje neposredno iznad hipocentra) i u njegovoj najbližoj okolici (epicentralno područje). [[Krivulja]] ovisnosti trajanja putovanja potresnoga vala do pojedinoga mjesta u epicentralnoj udaljenosti naziva se [[hodokrona]].

Snaga potresnog udarca ovisi o dubini hipocentra, udaljenosti epicentra, značajkama tla (u čvrstim [[stijena]]ma potres je slabiji nego u nevezanom tlu), prisutnosti [[podzemne vode]], [[čvrstoća|čvrstoći]] [[građevine|građevina]] i drugom. [[Jakost]] potresa (mjera za potres prema ocjeni učinka potresa na ljude, građevine i prirodu) određuje se s pomoću iskustvenih makroseizmičkih ljestvica koje vrijede samo za određena područja. Prvu takvu ljestvicu izradio je [[Giacomo Gastaldi]] 1564. Od tada je izrađen niz ljestvica za određivanje i uspoređivanje jakosti potresa: ljestvica P. B. Egena od 6 stupnjeva (1828.), Michelea Stefana de Rossija i Françoisa Alphonsea Forela od 10 stupnjeva (1883.), F. Omorija od 7 stupnjeva (1900.) i druge. Godine 1917. Međunarodno seizmološko udruženje predložilo je za opću uporabu Mercalli-Cancani-Siebergovu (MCS) ljestvicu od 12 stupnjeva ([[Mercallijeva ljestvica]]). Na njoj se temelji i Medvedev-Sponheuer-Karnikova (MSK) ljestvica iz 1964., također od 12 stupnjeva. Linije koje odjeljuju područja jednake jakosti potresa nazivaju se izoseiste. U instrumentalnoj seizmologiji jakost potresa određuje se na osnovi magnitude (M), veličine koja se izračunava na temelju zapisa [[seizmograf]]a. Ljestvicu magnituda odredio je [[Charles Francis Richter|C. F. Richter]] 1935., pa se ona naziva njegovim imenom. Magnituda ''M'' potresa veličina je razmjerna [[energija|energiji]] ''E'' [[Seizmički val|potresnih valova]] (izraženoj u [[džul]]ima) oslobođenih u žarištu potresa i jednaka je u svim seizmološkim postajama koje bilježe dotični potres. Ona izravno ovisi o energiji ''E'' oslobođenoj u žarištu potresa, prema relaciji: 

:<math> \log E = 4,8 + 1,5 \cdot M </math>

odnosno: 

:<math> M = \frac{2}{3} \cdot (\log E - 4,8) </math>

i omogućuje relativno precizno daljinsko ocjenjivanje učinka potresa, jer je za mnoga područja na Zemlji utvrđen odnos između iznosa magnitude i potresnih razaranja, odnosno MCS-ljestvice.

Na Zemlji se godišnje zabilježi više od milijun podrhtavanja tla, to jest potresa uglavnom nezamjetljivih za [[Osjeti|ljudska osjetila]]. Samo 20 do 30 potresa godišnje uzrokuje ljudske žrtve, gdjekad i stotine tisuća mrtvih. Gotovo 95 % potresa javlja se u dva uska pojasa: cirkumpacifičkom i mediteransko-transazijskome. Prvi se proteže obodom [[Tihi ocean|Tihog oceana]] (takozvani [[Pacifički vatreni krug]]), a drugi od [[Azori|Azora]] preko [[Sredozemno more|Sredozemnoga mora]], [[Mala Azija|Male Azij]]e, [[Kavkaz]]a, [[Armenija|Armenskoga]] gorja, [[Pamir]]a i [[Himalaja|Himalaje]] do [[Indonezija|Indonezije]].

Na području [[Hrvatska|Hrvatske]] ima nekoliko zona veće seizmičke aktivnosti. U priobalnom dijelu takva se zona proteže od hrvatsko-[[Slovenija|slovenske]] granice do područja južno od [[Dubrovnik]]a; u [[Jadransko more|Jadranskome moru]] ističe se područje s više epicentara južno od [[Lastovo|Lastova]]. Druga se zona proteže od slovenske granice zapadno od [[Karlovac|Karlovca]] preko [[Žumberačka gora|Žumberačkoga gorja]] i [[Medvednica|Medvednice]] do Bilogore. Aktivna je i zona od [[Pokuplje|Pokuplja]] prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]] ([[BIH]]). Manje su aktivna seizmička područja slavonske planine [[Psunj]], [[Papuk]], [[Krndija]] i [[Dilj]]. Ostali središnji i istočni dijelovi Hrvatske seizmički su još manje aktivni. Svi potresi na području Hrvatske ubrajaju se u red plitkih potresa.<ref>'''potres''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49792] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Objašnjenje ==
Potres je endogeni proces (potječe iz Zemljine unutrašnjosti) do kojeg dolazi zbog pomicanja [[tektonska ploča|tektonskih ploča]], a za posljedicu ima podrhtavanje [[Zemljina kora|Zemljine kore]] zbog oslobađanja velike količine [[Energija|energije]]. Postoje dvije mjere koje opisuju potres: magnituda i [[jakost]] (intenzitet). Magnituda potresa predstavlja energiju oslobođenu prilikom potresa. Izražava se stupnjevima [[Richterova ljestvica|Richterove ljestvice]], koja ima vrijednosti od 0 do 9. Intenzitet potresa ovisi o više čimbenika kao što su količina oslobođene energije, [[dubina]] [[hipocentar|hipocentra]], udaljenosti [[Epicentar|epicentra]] i građi Zemljine kore. Njegov učinak može se iskazati pomoću [[Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica|Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice]] koja ima 12 stupnjeva, a temelji se na razornosti i posljedicama potresa.

Znanost koja se bavi potresima, naziva se [[seizmologija]]. No unatoč njenom napretku i novim saznanjima, teško je predvidjeti pojavu potresa i njegove posljedice. Sprava koja se koristi za mjerenje i bilježenje potresa, naziva se [[seizmograf]], a zapis koji ostaje, [[seizmogram]]. Kao vrstu potresa treba istaknuti tektonske (90 % slučajeva) – do kojih dolazi tektonskim gibanjem. Takvi su potresi najjači i zahvaćaju veća područja. Zone tektonskih potresa vezane su uz gibanja [[litosfera|litosfernih]] ploča i do njih dolazi zbog [[subdukcija|subdukcije]] ili [[širenje morskog dna|širenja morskog dna]]. Tako imamo još i vulkanske potrese (7 % slučajeva), koji prate erupcije [[vulkan]]a i manjeg su dometa. Najslabiji i najmanjeg su dometa urušni potresi (3 % slučajeva) koji nastaju urušavanjem materijala koji nadsvođuje podzemne šupljine ili odronom kamenja i [[Klizište|klizanjem]] terena. Potres nastaje u unutrašnjosti Zemlje i to mjesto je nazvano žarište ili [[hipocentar]]. Mjesto na površini Zemlje gdje se potres najjače osjetio, zove se [[epicentar]]. Hipocentar može biti plitak, do dubine od 70 kilometara ispod površine Zemlje, najčešće u zonama razmicaja litosfernih ploča. Hipocentri mogu još biti i srednje dubine (od 70 do 300 kilometara ispod površine) te duboki (od 300 do 730 kilometara ispod površine Zemlje), a oni su najčešće u zonama subdukcije. Potres se širi u [[Seizmički val|potresnim valovima]], a linije kojima na karti spajamo mjesta jednake jačine potresa nazivamo izoseiste. Prema načinu i brzini širenja, potresi mogu biti s [[Longitudinalan val|longitudinalnim]] ili primarnim, te sekundarnim ili [[Transverzalni val|transverzalnim valovima]]. Longitudinalni su najbrži i titraju u smjeru širenja, dok transverzalni izazivaju okomito titranje čestica i šire se samo kroz čvrstu građu. Površinski valovi uzrokuju kružno i vodoravno titranje te mogu imati najjači učinak (ovisno o geološkoj građi terena). Potresi s epicentrom na dnu mora mogu izazvati valove kao što su [[cunami]]ji koji mogu dosegnuti visinu i do 30 metara (tsunami koji je pogodio otok Sumatru u Indoneziji). Procjenjuje se da godišnje ima oko 900.000 potresa magnitude do 2,5 (po Richteru), a oni jači su rjeđi i pojavljuju se svakih 5 do 10 godina. Zemlje u kojima se događa najviše potresa su [[Čile]] i [[Japan]] te [[Indonezija]]. Najizrazitija seizmička zona je u [[Pacifički vatreni krug|Pacifičkom vatrenom krugu]] (53 % svih potresa) i u mediteransko-alpsko-himalajskom području (41 %). Mirna ili aseizmička područja su u zonama starih planina i masa ([[Kanadski štit]], [[Ruska ploča]]).

=== Mercallijeva ljestvica ===
{{Glavni|Mercallijeva ljestvica}}

'''Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica (MCS ljestvica)''' češće nazivana samo kao '''Mercallijeva ljestvica''', definira pojave i promjene koje potresi izazivaju kod ljudi i životinja uz ocjenu veličine štete na objektima te sagledavanje promjena u prirodi kao posljedice potresa. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je u službenoj upotrebi od 1964. godine. Naziv je dobila po inicijalima [[seizmologija|seizmologa]] [[Giuseppe Mercalli|Mercalli]], [[Adolfo Cancani|Cancanija]] i [[August Heinrich Sieberg|Sieberga]], koji su je i definirali.<ref>[http://suncokret.pfos.hr/~dsego/ispitna_literatura/Prilozi/Mercallijeva%20ljestvica.pdf suncokret.pfos.hr]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Jug, D., Stipešević, B., Stošić, M., Osijek 2007., pristupljeno 5. veljače 2016.</ref>

{| {{prettytable}}
! align="center" style="background:silver; color:blue"| Stupanj potresa
! style="background:silver; color:blue"| Naziv potresa
! style="background:silver; color:blue"| Učinak potresa
|-
| align="center" | '''1.'''
| '''Nezamjetljiv potres'''
| Bilježe ga jedino [[seizmograf]]i.

|-
| align="center" |'''2.'''
| '''Vrlo lagan potres'''
| U višim katovima stambenih zgrada osjete ga vrlo osjetljivi (senzibilni) ljudi.
|-
| align="center" |'''3.'''
| '''Lagan potres'''
| Podrhtavanje tla kao pri prolazu [[automobil]]a. U unutrašnjosti [[zgrada]] osjeti ga više ljudi.
|-
| align="center" | '''4.'''
| '''Umjeren potres'''
| U [[zgrada]]ma ga osjeti više ljudi, a na otvorenome samo pojedinci. Budi neke spavače. Trese [[vrata]] i [[pokućstvo]]. [[Prozor]]i, staklenina i posude zveče kao pri prolazu teških [[kamion]]a. 
|-
| align="center" | '''5.'''
| '''Prilično jak potres'''
| Osjeti ga više ljudi na otvorenom prostoru. Budi spavače; pojedinci bježe iz kuća. Njišu se predmeti koji slobodno vise, zaustavljaju se [[Mehanički sat|ure njihalice]].  
|- 
| align="center" |'''6.'''
| '''Jak potres'''
| Ljudi bježe iz zgrada. Sa zidova padaju slike, ruše se predmeti, razbija se posuđe, pomiče ili prevrće pokućstvo. Zvone manja crkvena [[Zvono|zvona]]. Lagano se oštećuju pojedine dobro građene kuće. 
|-
| align="center" |'''7.'''
| '''Vrlo jak potres'''
| [[Crijep|Crjepovi]] se lome i kližu s krova, ruše se [[dimnjak|dimnjaci]]. Oštećuje se pokućstvo u zgradama. Ruše se slabije građene zgrade, a na jačima nastaju oštećenja. 
|-
| align="center" |'''8.'''
| '''Razoran potres'''
| Znatno oštećuje do 25 % zgrada. Pojedine se kuće ruše do [[temelj]]a, a velik ih je broj neprikladan za stanovanje. U tlu nastaju pukotine, a na padinama [[Klizište|klizišta]].
|-
| align="center" |'''9.'''
| '''Pustošni potres'''
| Oštećuje 50 % zgrada. Mnoge se zgrade ruše, a većina ih je neupotrebljiva. U tlu se javljaju velike pukotine, a na padinama klizišta i odroni.
|-
| align="center" | '''10.'''
| '''Uništavajući potres'''
| Teško oštećuje 75 % zgrada. Velik broj dobro građenih kuća ruši se do temelja. Ruše se [[most]]ovi, pucaju [[brana|brane]], savijaju željezničke [[tračnice]], oštećuju putevi. Pukotine u tlu široke su nekoliko [[metar|decimetara]]. Urušavaju se [[Špilja|špilje]], pojavljuje se [[Podzemne vode|podzemna voda]]. 
|-
| align="center" |'''11.'''
| '''Katastrofalan potres'''
| Gotovo sve zgrade ruše se do temelja. Iz širokih pukotina u tlu izbija podzemna voda noseći [[mulj]] i [[pijesak]]. Tlo se odronjava, [[stijene]] se otkidaju i ruše. 
|-
| align="center" | '''12.'''
| '''Veliki katastrofalan potres'''
| Sve što je izgrađeno ljudskom rukom ruši se do temelja. [[Reljef]] mijenja izgled, zatrpavaju se [[jezero|jezera]], [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] mijenjaju korito. 
|}

=== Richterova ljestvica ===
{{Glavni|Richterova ljestvica}}

'''Richterova ljestvica''' ili magnitudna ljestvica (ML) definirana je jednim brojem kojim se označava sezmička [[energija]] proizašla iz potresa. Ljestvica se procjenjuje prema [[logaritam]]skom zapisu najveće amplitude zapisane za specifičnom uređaju koji se zove [[Wood-Andersonov seizmograf]]. Omjeri jačine potresa nisu usporedni s brojčanim iznosom (stupnjevima) Richterove ljestvice, tako npr. potres jakosti 4,0 prema Richterovoj ljestvici ima 100 puta veću amplitudu i 1000 puta veću energiju od potresa koji iznosi 2,0 stupnja. Učinkovita granica mjerenja za lokalne magnitude ML je oko 6,8 stupnjeva. Ljestvicu je [[1935.]] godine definirao [[SAD|američki]] seizmolog [[Charles Francis Richter|Charles F. Richter]].<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/502877/Richter-scale Britannica enciklopedija: Richterova ljestvica]</ref>

{| class="wikitable"
!Richterove magnitude
!Opis potresa
!Učinci djelovanja potresa
!Učestalost pojave
|-
|Ispod 2,0
|Mikro
|Mikropotresi, ne osjećaju se.
|Oko 8.000 po danu
|-
|2,0 – 2,9
|rowspan="2"|Manji
|Općenito se ne osjete, ali bilježe ih seizmografi.
|Oko 1.000 po danu
|-
|3,0 – 3,9
|Često se osjete, no rijetko uzrokuju štetu.
|49.000 godišnje (procjena)
|-
|4,0 – 4,9
|Lagani
|Osjetna drmanja pokućanstva, zvukovi trešnje. Značajnija oštećenja rijetka.
|6.200 godišnje (procjena)
|-
|5,0 – 5,9
|Umjereni
|Uzrokuje štetu na slabijim građevinama u ruralnim regijama, moguća manja šteta kod modernih zgrada.
|800 godišnje
|-
|6,0 – 6,9
|Jaki
|Može izazvati štete u naseljenim područjima 160 km od epicentra.
|120 godišnje
|-
|7,0 – 7,9
|Veliki
|Uzrokuje ozbiljnu štetu na velikom području.
|18 godišnje
|-
|8,0 – 8,9
|rowspan="2"|Razarajući
|Može prouzrokovati golemu štetu i po tisuću kilometara od epicentra.
|1 godišnje
|-
|9,0 – 9,9
|Katastrofalni potres koji uništava većinu objekata u krugu od nekoliko tisuća kilometara.<br />
|1 u 20 godina
|-
|10,0+
|Epski
|Nikada nisu zabilježeni.<br />
|Ekstremno rijetki (nepoznati)
|}

== Povijest ==
[[Seizmologija]] je relativno mlada [[znanost]], koja se vrlo brzo razvijala tek od početka 20. stoljeća. Riječ seizmologija prvi je sredinom 19. stoljeća upotrijebio irski znanstvenik Robert Mallet (1810. – 1881.), a prvi upotrebljivi [[seizmograf]]i konstruirani su nešto poslije u Italiji, Japanu i Njemačkoj ([[seizmometrija]]). Razvoj teorije rasprostiranja elastičnih valova prethodio je razvoju [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]], pa su glavne vrste [[Seizmički val|potresnih valova]] na [[seizmogram]]ima utvrđene mnogo godina nakon što je njihovo postojanje teorijski predviđeno. Godine 1828. prvi je put uzet u obzir [[jakost]] (intenzitet) potresa za označavanje šteta na [[građevine|građevinama]]. U seizmološkoj su se praksi do danas održale različite makroseizmičke ljestvice, koje svrstavaju opažene učinke potresa na gređevine, ljude, životinje, predmete i okolicu u određeni broj stupnjeva, te tako određuju jakost potresa na tome mjestu.

Potkraj 19. stoljeća bila su osnovana prva nacionalna seizmološka društva i takozvana povjerenstva (1878. u [[Švicarska|Švicarskoj]], 1880. u [[Japan]]u i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]), a 1905. bila je osnovana Međunarodna udruga za seizmologiju, koja je 1951. prerasla u današnju Međunarodnu udrugu za seizmologiju i fiziku unutrašnjosti Zemlje, a Hrvatska je njezin član od osamostaljenja. U svijetu je 1920-ih radilo oko 150 seizmoloških postaja, te je bio osnovan Međunarodni seizmološki centar, koji i danas prikuplja podatke sa seizmoloških [[opservatorij]]a širom svijeta. U europsko-mediteranskoj zoni od 1975. djeluje regionalna seizmološka organizacija. U 1950-ima u svijetu je djelovalo oko 700 seizmoloških postaja. Danas ima više od 8.500 međunarodno registriranih postaja.

Nagli razvoj [[Računalo|računala]] u drugoj polovini 20. stoljeća omogućio je rješavanje složenih numeričkih problema povezanih s teorijom širenja i modeliranja elastičnih valova u heterogenom i anizotropnom sredstvu, ali i znatan napredak u razvoju seizmografa, koji se danas temelje isključivo na [[Digitalizacija|digitalnom prikupljanju podataka]]. Seizmologija razmatra pojave koje se mjere u iznimno velikim rasponima; najmanji pomaci tla koji se mjere reda su veličine 10<sup>–8</sup> [[metar]]a, dok pomaci kod velikih potresa prelaze desetak metara, a period im je od tisućinke sekunde približno do 1 sat. Tipični seizmografi danas prikupljaju između 60 i 600 podataka svake sekunde u neprekinutom radu, pa godišnje svaka postaja prikupi prosječno oko 12 [[Bajt|Gb]] podataka.

U Hrvatskoj se seizmologija počela brzo razvijati nakon [[Potres u Zagrebu 1880.|velikoga potresa u Zagrebu 1880.]], kada je [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti]] osnovala takozvani Potresni odbor, u radu kojega se posebno isticao [[Mijo Kišpatić]]. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeća proučavanjem potresa sve se više bavio [[Andrija Mohorovičić]], koji se smatra utemeljiteljem suvremene seizmologije u Hrvatskoj. On je 1906. u zgradi na Griču br. 3 osnovao [[zagreb]]ačku seizmološku postaju, nabavio najbolje seizmografe i opservatorijske ure, uspostavio službu točnoga vremena, te je time osnovao zagrebačku seizmološku školu i postavio čvrste temelje za njezin uspješan razvoj. Zahvaljujući takvoj tradiciji, [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu]] jedan je od rijetkih u svijetu na kojem se studij seizmologije može započeti već na dodiplomskoj razini, a njegovu Geofizičkom zavodu, kojemu je Mohorovičić bio na čelu 30 godina, povjerena je i zadaća uspostave Seizmološke službe Republike Hrvatske, koja se brine o osnovnoj mreži seizmografa i prikuplja podatke o seizmičnosti Hrvatske. U Hrvatskoj se seizmolozi još bave istraživanjem kvantifikacije potresa, potresne ugroženosti i opasnosti, pojačavanja seizmičkih valova, [[Anizotropija|anizotropije]] brzina, građe [[Zemljina kora|Zemljine kore]] i drugim. Osnovni podatci o svim poznatim potresima na našem području čuvaju se u Hrvatskom katalogu potresa, u kojem se za više od 27.000 potresa u razdoblju od 373. pr. Kr. do 2006. navode lokacija, vrijeme, intenzitet i magnituda, što su najvažniji parametri za procjenu potresne opasnosti, koja je nužna pri projektiranju građevina.

== Predviđanje potresa ==
Već od davnine ljudi znaju da pojedine [[životinje]] mijenjaju ponašanje uoči potresa, pa kao pretkazivače potresa u [[Meksiko|Meksiku]] drže [[zmije]], a u [[Japan]]u [[akvarij]]ske ribice. Životinje mogu svojim vrlo diferenciranim [[Živčani sustav|živčanim sustavom]] i [[osjeti]]lima uočiti promjene u [[Zemljino magnetsko polje|magnetizmu]], vibracije tla i slične pojave koje prethode potresu, ali samo nekoliko minuta ili nekoliko sati prije izbijanja katastrofe. Međutim, promjene u ponašanju životinja nisu ni tipičan ni pouzdan znak da bi se na temelju njih mogao, na primjer, evakuirati grad ili područje s milijunskim stanovništvom. Znanstvena istraživanja radi prognoziranja potresa provode se u mnogim zemljama, osobito u Japanu, SAD-u i Rusiji, no do danas ni jedan potres nije pretkazan znanstvenim metodama.

== Kronologija značajnih potresa ==
* [[1556.]] – potres u [[Shaanxi]]ju, najsmrtonosniji potres u povijesti čovječanstva za koji se procjenjuje da je odnio 830.000 ljudskih života u [[Kina|Kini]].
* [[1902.]] – na otoku [[Martinik]], u gradu Saint Pierre, stradalo 28.000 osoba od potresa i provale vulkana.
* [[1906.]] – u [[Kalifornija|Kaliforniji]] ([[SAD]]) nastala pukotina ([[rasjed]]) duga 350 kilometara; tlo se pomaknulo 7 metara duž rasjeda. Najveća šteta prouzročena je u [[San Francisco, Kalifornija|San Franciscu]], gdje je nakon potresa nastao požar; smrtno su stradale 452 osobe.
* [[1908.]] – u [[Messina (pokrajina)|Messini]] na [[Sicilija|Siciliji]] ([[Italija]]) katastrofalni potres odnio je 75.000 ljudskih života.
* [[1915.]] – potpuno razrušen talijanski grad [[Avezzano]]; smrtno je stradalo 30.000 ljudi.
* [[1920.]] – više od 180.000 ljudi poginulo je u katastrofalnom potresu koji je pogodio kinesku pokrajinu [[Gansu]].
* [[1923.]] – u [[Tokio|Tokiju]] i [[Yokohama|Yokohami]] razoreno je 123.000 kuća, a 450.000 kuća uništeno je u [[požar]]u koji je izbio nakon potresa; poginulo 145.000 ljudi.
* [[1932.]] – u katastrofalnom potresu koji je nakon 12 godina ponovno pogodio sjevernu Kinu (pokrajina [[Gansu]]) poginulo je 70.000 ljudi.
* [[1935.]] – potres u gradu Quetti ([[Pakistan]]) odnio 60.000 života.
* [[1939.]] – u Erzincanu ([[Turska]]) poginulo 33.000 ljudi.
* [[1939.]] – katastrofalno pomicanje tla, izazvano potresom, u pokrajini Chilhan ([[Čile]]); poginulo 30.000 ljudi.
* [[1960.]] – [[Potres kod Valdivije 1960.|Potres kod Valdivije]] ili Veliki čileanski potres koji se dogodio u nedjelju 22. svibnja je do sada najsnažniji potres ikad zabilježen na Zemlji, a magnituda je bila 9,5 stupnjeva.
* [[1960.]] – za potresa u [[Agadir]]u ([[Maroko]]) smrtno stradalo 12.000 ljudi; grad je bio potpuno razrušen.
* [[1963.]] – u potresu koji je 26. srpnja teško oštetio [[Skoplje]] ([[Makedonija]]) smrtno je stradalo 1070 osoba.
* [[1976.]] – potres u kineskom gradu Tangshanu (u pokrajini [[Hebei]]), najdestruktivniji potres modernih vremena, procjenjuje se da je u njemu stradalo oko 245.000 ljudi.
* [[1977.]] – u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] poginula 1541 osoba (od toga 191 u [[Bukurešt]]u), a 11.275 osoba bilo je ranjeno; razrušeno je 32.897 kuća i 736 industrijskih objekata.
* [[1978.]] – u iranskoj pokrajini [[Horasan (pokrajina)|Horasan]] poginulo je 25.200 ljudi (od toga 15.200 u Tabasu); razrušen je Tabas i stotinjak sela u okolici.
* [[1990.]] – u potresu jakosti 7,7 stupnjeva po Richteru koji je pogodio zapadni [[Iran]] smrtno je stradalo od 40.000 do 50.000 ljudi.
* [[2004.]] – 26. prosinca – [[Potres u Indijskom oceanu 2004.|Potres u Indijskom oceanu]] jedan od najjačih potresa ikad zabilježenih s jačinom od 9 stupnjeva po Richteru s epicentrom na obali Indonezijskog otoka [[Sumatra|Sumatre]] koji je pokrenuo velik [[tsunami]] koji je odnio 300.000 života.
* [[2005.]] – U potresu jakosti 7,6 stupnjeva po Richteru u sjevernom [[Pakistan]]u i sjeverozapadnoj Indiji ([[Kašmir]]) poginulo je 80.000 ljudi, najviše u Pakistanu.
* [[2006.]] – [[26. svibnja]]<ref name="A1">{{cite web |url=https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1029/2007GC001810/ |title=Yogyakarta potres |work=agupubs.onlinelibrary.wiley.com/ |accessdate=2021-01-01 |language=engleski |trans-title=Yogyakarta potres |archive-date=5. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305204632/https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1029/2007GC001810 |url-status=dead }}</ref> – Potres koji je pogodio [[Indonezija|indonezijski]] otok [[Java (otok)|Javu]] i stari kraljevski grad [[Yogyakarta|Yogyakartu]]. Prema dojavi [[SAD|američke]] seizmološke službe, epicentar potresa jakosti 6,4 stupnjeva Richterove ljestvice bio je 37 kilometara jugozapadno od grada Yogyakarta u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]]. Prema prvim pocjenama poginulo je više od 6000 ljudi, preko 20&nbsp;000 ozlijeđenih a preko 1&nbsp;000&nbsp;000 ljudi ostalo beskućnicima. Nakon potresa pojačala se i aktivnost [[stratovulkan]]a [[Merapi]].
*[[2011.]] – [[11. ožujka]] – Japan je pogodio najjači potres u njegovoj povijesti, Magnitude 9,1. 20 tisuća ljudi je poginulo u razornom cunamiju koji također uzrokovao [[Nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima I|nuklearnu nesreću u Fukushimi]]
* [[2015.]] – [[25. travnja]] – U razornom [[potres u Nepalu 2015.|potresu]] u [[Nepal]]u jakosti 7,9 po Richteru, koji je najteže pogodio glavni grad [[Kathmandu]], poginulo je više od 4400 ljudi, a preko 8000 je ranjeno.<ref>[http://www.24sata.hr/svijet/vise-od-4400-mrtvih-milijun-djece-u-nepalu-treba-pomoc-416742 www.24sata.hr], "Više od 4400 mrtvih: Milijun djece u Nepalu treba pomoć", objavljeno i pristupljeno 28. travnja 2015.</ref>
*[[2016.]] – [[16. travnja]]<ref name="A2">{{cite web |url=https://www.humanitarianresponse.info/ru/disaster/eq-2016-000035-ecu/ |title=Potres u Ekvadoru |work=humanitarianresponse.info/ |accessdate=2021-01-02 |language=engleski |trans-title=Potres u Ekvadoru}}</ref> u 18:58 sati po mjesnom vremenu, razorni potres magnitude 7,8 stupnjeva po Richteru pogodio je sjever [[Ekvador]]a u blizini pokrajine [[Esmeraldas]] koji je uzrokovao 671 smrtni slučaj, preko 6200 ozlijeđenih, a 68 000 obitelji je ostalo bez kuća.
*[[2017.]] – [[12. studenoga]]<ref name="A3">{{cite web |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-41972338/ |title=Potres iu Iranu |work=bbc.com/ |accessdate=2021-01-02 |language=engleski |trans-title=Potres iu Iranu}}</ref> u 21:48 po [[Iransko standardno vrijeme|Iranskom standardnom vremenu]] razorni potres magnitude 7,3 stupnjeva po Richteru u [[Iran]]u na granici s [[Irak]]om, 220 km sjeveroistočno od [[Bagdad]]a, ostavljejući 530 poginulih, više od 8100 povrijeđenih i 70 000 beskućnika.
*[[2018.]] – [[28. rujna]]<ref name="A4">{{cite web |url=https://www.ngdc.noaa.gov/hazard/28sep2018.html/ |title=Potres u Sulawesiju |work=ngdc.noaa.gov/ |accessdate=2021-01-02 |language=engleski |trans-title=Potres u Sulawesiju}}</ref> u 18:02 po [[Vremenske zone u Indoneziji|indonezijskom centralnom vremenu]] razorni potres magnitude 7,5 stupnjeva po Richteru je pogodio [[Sulawesi]], [[Indonezija]], koji je uzrokovao 4340 poginulih, više od 10 000 ozlijeđenih, od čega 4612 po život opasnim ozljedama, te 70 000 objekata teško oštećenih.
* [[2019.]] – [[26. studenoga]] dogodio se [[Potres u Albaniji 2019.|potres u Albaniji]] magnitude 6,4 M<sub>W</sub>. Poginula je 51 osoba.
* [[2020.]] – [[22. ožujka]] dogodio se [[Potres u Zagrebu 2020.|potres u Zagrebu]] magnitude 5,3 M<sub>W</sub>. Poginula 1 osoba.
* [[2020.]] – [[30. listopada]] dogodio se [[Potres u Egejskom moru 2020.|potres u Egejskom moru]] magnitude 7,0 M<sub>W</sub>. Poginulo je 118 osoba.
* [[2020.]] – [[29. prosinca]] dogodio se [[Potres kod Petrinje 2020.|potres kod Petrinje]] magnitude 6,4 M<sub>W</sub>. Poginulo je 7 osoba.
* [[2022.]] – [[22. travnja]] dogodio se [[Potres kod Stoca 2022.|potres kod Stoca]] magnitude 5,7 M<sub>W</sub>. Poginulo je 7 osoba.
* [[2023.]] – [[6. veljače]] dogodio se [[Potres u Turskoj i Siriji 2023.|potres u Turskoj i Siriji]] magnitude 7,8 M<sub>W</sub>.
* [[2023.]] – [[8. rujna]] dogodio se [[Potres u Maroku 2023.|potres u Maroku]] magnitude 6,8 M<sub>W</sub>.

== Psihološke posljedice potresa ==
Vrsta kratkoročne psihološke reakcije na potres može se razlikovati od osobe do osobe, ali obično uključuje simptome poput '''početnog stanja zbunjenosti, dezorijentacije, uznemirenosti, neugode, intenzivnog straha, nesigurnosti, neizvjesnosti i bespomoćnosti'''. Neki ljudi osjete ih kao posljedicu potresa, dok ih drugi dožive pri naknadnom praćenju vijesti o potresu. Prema tome, nelagodne osjećaje mogu doživjeti i osobe koje nisu bile prisutne na mjestu potresa, tzv. [[Sekundarna traumatizacija|sekundarna/posredna traumatizacija]].<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://kakosi.ffzg.unizg.hr/2020/03/26/kako-si-potresen-sam/ |title=Što nakon potresa? |author=Kako si? |date=2020-03-26 |accessdate=2020-12-29}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba |url=https://www.udrugaholos.hr/2020/03/30/najcesci-psiholoski-procesi-u-situaciji-potresa/ |title=Najčešći psihološki procesi u situaciji potresa |author=Sanja Mršić Jurina |date=2020-03-30 |accessdate=2020-12-29 |archive-date=5. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305204634/https://www.udrugaholos.hr/2020/03/30/najcesci-psiholoski-procesi-u-situaciji-potresa/ |url-status=dead }}</ref>

Svjedočenje potresu je iskustvo koje uključuje pojavljivanje prijetnje tjelesnom integritetu, može doći do ranjavanja ili smrtnog ishoda. Kod gotovo svih sudionika potres izaziva strah, bespomoćnost i osjećaj užasa. Prema tome, potres je krizna situacija koja kod većine ljudi predstavlja '''[[traumatski događaj]]'''. 

Stresna reakcija se kod većine ljudi uglavnom povlači kroz nekoliko sati ili dana. Kod određenog broja ljudi mogu se kroz nekoliko dana javiti i drugi simptomi u sklopu akutnog stresnog poremećaja. '''[[Akutni stresni poremećaj]]''' traje od nekoliko dana do četiri tjedana. Pri tome su prisutni poremećaji pažnje, koncentracije, orijentacije, disocijativni fenomeni i poremećaji svijesti te anksioznost. Kasnije se mogu pojaviti znakovi pojačane pobuđenosti, smetnje spavanja i razdražljivost. Simptomi se povlače nakon mjesec dana ili se smetnje produljuju i prerastaju u '''[[posttraumatski stresni poremećaj]]''', posebice kod pojedinaca izloženih naknadnim stresorima ili daljnjim traumatskim događajima. Osim posttraumatskog poremećaja mogu se razviti i drugi poremećaji iz kruga '''[[Anksioznost|anksioznih]]''' i '''[[Klinička depresija|depresivnih]]''' poremećaja te '''[[Ovisnost|ovisnosti o psihoaktivnim tvarima]]'''.

Hoće li se kod neke osobe razviti poremećaj te koji ovisi o kompleksnoj kombinaciji različitih čimbenika, a neki od njih su karakter stresnog događaja, prethodno funkcioniranje osobe, načini reagiranja na ranije stresore, ličnost, intelektualne sposobnosti, prisutnost izvora podrške...<ref>{{Citiranje knjige |title=DSM-5 Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje |author=Udruga, A.P. |orig-year=2014 |publisher=Naklada Slap |location=Jastrebarsko}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |title=Psihopatologija |author=Begić, D. |orig-year=2011}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Zhang i Zhang |first=H.C. i Y.Z. |title=Psychological consequences of earthquake disaster survivors |year=1991 |journal=International Journal of Psychology |volume=26 |issue=5 |pages=613-621 <!--accessdate=2020-12-29 -->}}</ref>

Pri samom odvijanju potresa neki ljudi reagiraju sabrano i mirno se sklone na sigurno mjesto, pričekaju dok potres prođe te nakon toga napuste zgradu. Drugi se u situaciji potresa uspaniče ili zamrznu. U svim tim slučajevima radi se o automatskim reakcijama ljudskog tijela na iznenadnu opasnost. Normalno i prirodno je bojati se. [[Strah]] je [[Evolucija|evolucijski]] fenomen, koji u situacijama velikog [[stres]]a pomaže ljudima da reagiraju reakcijom borbe, bijega ili zamrzavanja, koje su često instinktivne i tek kad se nađu u takvoj situaciji, osobe mogu vidjeti koji oblik instinktivne reakcije kod njih dominira.

Nakon prirodne katastrofe, poput potresa, normalno je bojati se vratiti u svoje domove i osjećati se prilično nesigurno. Normalno je i ako stvari još uvijek stoje pokraj vrata spremne za još jedan bijeg i spašavanje žive glave. Normalna je i pojava poriva za plakanjem i plakanje na svaki video na vijestima i društvenim mrežama. Normalno je svakih par minuta u svojoj glavi proživljavati scene potresa, čuti zvukove koji su se tada čuli i ponovno osjetiti jednako žive osjećaje.

Neki ljudi traumatske događaje brže prorade i vrate se uobičajenom životu, dok drugi još danima ili mjesecima u svojim mislima provjeravaju svaki neobičan zvuk koji bi mogao podsjetiti na potres.

U redu je osjećati strah i tjeskobu. Nakon ovakvih katastrofa, '''svi osjećaji su normalni i važno je dati si vremena da ih se proradi'''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.krenizdravo.hr/zdravlje/mentalno_zdravlje/potres-u-zagrebu-sto-smo-to-dozivjeli-kako-se-nositi-s-traumom-i-kako-si-pomoci |title=Potres u Zagrebu – što smo to doživjeli, kako se nositi s traumom i kako si pomoći? |author=Marija Granić |date=2020-03-27 |accessdate=2020-12-29}}</ref>

Nakon potresa dio građana nastavlja živjeti u svojim domovima bez većih materijalnih problema. Drugi dio građana trpi i značajne materijalne posljedice potresa. S obzirom na to da saniranje štete u domovima može trajati duže vrijeme kod ovih građana se mogu javiti dugoročnije posljedice, posebice u vidu osjećaja zabrinutosti, nesigurnosti, potištenosti, pesimističnih projekcija u budućnost, itd.

Istraživanjem „Psihosocijalna podrška u kriznim situacijama velikih razmjera“ [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskog crvenog križa]] obuhvatilo se 450 stanovnika u dvije općine: poplavljenoj općini [[Gunja]] te u nepoplavljenoj, ali ugroženoj općini [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaci]]. Istraživanje je provedeno u studenom 2015. godine (godinu i pol nakon poplave) i listopadu 2016. godine (oko dvije i pol godine nakon poplave). Na individualnoj razini, u obje zajednice između dvije vremenske točke došlo je do smanjenja simptoma posttraumatskog stresa i depresije. Ovaj rezultat pokazuje kako '''i sama ugroza katastrofom može dovesti do izraženijih stresnih reakcija''' (u zajednici koja nije poplavljena) i kako '''s vremenom dolazi do oporavka''' i izravno i neizravno pogođenih ljudi. No, u poplavljenoj zajednici, simptomi posttraumatskog stresa i depresije bili su značajno viši nego u nepoplavljenoj zajednici čak i dvije i pol godine nakon poplave, što se smatra dugoročnim posljedicama.<ref name=":1" />

Zanimljivo, psihološke promjene koje se događaju nakon potresa utječu i na potrošačke navike ljudi. Ističu se dvije tendencije: jedna skupina ljudi razvija potrebu za snabdijevanje veće vlastite sigurnosti kroz povećanu štednju, dok se druga skupina ljudi vodi mišlju „uživaj u životu dok traje“ pri čemu troše više novaca.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Filipski, Jin, Zhang i Chen |first=M., L., X. i K. Z. |title=Living like there’s no tomorrow: The psychological effects of an earthquake on savings and spending behavior |year=2019 |journal=European Economic Review |issue=116 |pages=107-128 <!--accessdate=2020-12-29 -->}}</ref>

=== Kako si pomoći nakon potresa? ===
Studenti [[Psihologija|psihologije]] Filozofskog fakulteta u Zagrebu, okupljeni u inicijativi Kako si? navode nekoliko prijedloga koji se mogu učiniti kako bi se osjećali sigurnije nakon potresa:<ref name=":0" />

'''Moglo bi pomoći:'''

* Opremite torbu s novčanikom, dokumentima, odjećom, lijekovima, vodom i grickalicama. 
* Odredite sigurna mjesta u stanu i sa svojim ukućanima provedite pokusnu vježbu “potres nas ne smije iznenaditi” – na taj će način svi znati kamo treba otići u slučaju potresa. 
* Pratite informacije nadležnih službi: kako se ponašati u slučaju potresa, te izbjegavajmo dezinformacije koje nas mogu činiti još više tjeskobnima. 
* Na kraju nam ostaje vjerovati da je najgore iza nas i da je vjerojatnost pojave novih potresa sve manja. Ove “male potrese” doživimo sa zahvalnošću jer se tako energija oslobađa u malim porcijama, a ne odjednom kao u jačim potresima.

'''Kako odrasli mogu pomoći djeci:'''

* Razgovarajte s djecom/tinejdžerima o njihovim osjećajima i kako su pogođeni.
* Koristite jednostavan rječnik i iskreno odgovarajte.
* Budite spremni diskutirati neke stvari više puta.
* Budite sigurni da ne krive sebe za ono što se dogodilo, krivca nema.
* Učinite sve što možete da djeci budete podrška, puni ljubavi i predvidljivi.
* Potaknite ih na fizičku aktivnost

'''Kako si mogu sam/a pomoći:'''

* Ljudi izražavaju emocije na različite načine nakon ovakvog događaja – neki više šute i tiho se fokusiraju na praktične zadatke, dok su drugi glasniji i žele razgovarati, aktivno traže podršku. U kojem god tipu se pronalazite, ponašajte se u skladu sa sobom, ali ne zaboravite na mrežu podrške oko vas.
* Budite povezani s partnerom, obitelji, susjedima i prijateljima. Dijelite svoje misli i osjećaje s drugima. Razgovarajte.
* Svaki dan napravite barem jednu aktivnost koja vas uveseljava.
* Održavajte ravnotežu između vlastitih, obiteljskih i poslovnih potreba. U redu je reći NE ako trenutačno nemate kapacitet za neke stvari.
* Jedite umjereno i ako je moguće zdravo.
* Budite fizički aktivni.
* Koristite tehnike opuštanja.
* Održavajte dnevnu rutinu koliko je god moguće. Nastojte imati regularan raspored [[Spavanje|spavanja]].
* Pronađite nešto konstruktivno za raditi. Pomozite drugima i ostavite malo svoje probleme sa strane, sagledajte stvari iz druge perspektive. Nemojte puno razmišljati „što ako?“. Činite male korake koji vas drže pozitivnim.
* Smijte se. Prisjetite se dobrih stvari u životu.
* Svaki oporavak zahtijeva vremena – budite strpljivi sami sa sobom. Svatko ima svoj tempo, ne uspoređujte se s drugima
* Potražite [[Psihoterapija|stručnu psihološku podršku]] ako se osjećate preplavljeno i uočavate da situacija nadilazi vaše strategije suočavanja. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] postoji nekoliko telefonskih linija za pružanje besplatne psihološke podrške<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.plavi-telefon.hr/ |title=Plavi telefon |author=Plavi telefon |accessdate=2020-12-29}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.tesa.hr/ |title=Tesa |author=Tesa |accessdate=2020-12-29}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://hrabritelefon.hr/ |title=Hrabri telefon |author=Hrabri telefon |accessdate=2020-12-29}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.facebook.com/PsiholoskaPomocHR/posts/220193533043942 |title=Besplatni brojevi za pružanje psihološke pomoći |author=Psihološka pomoć |date=2020-12-29 |accessdate=2020-12-29}}</ref> te postoje internetske baze za pretraživanje [[psihoterapeut]]a.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.psihelp.hr/ |title=Pretraži psihoterapeute |author=Psi help |accessdate=2020-12-29}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.psiholoskapomoc.hr/portfolio/ |title=Pružatelji pomoći |author=Psihološka pomoć |accessdate=2020-12-29}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://exedra.online/hr/terapeuti/ |title=Exedra online terapeuti |author=Exedra |accessdate=2020-12-29}}</ref> Osim toga savjetodavni i klinički [[Psiholog|psiholozi]] te psihoterapeuti rade u Savjetovalištima za mentalno zdravlje županijskih Zavoda za javno zdravstvo Republike Hrvatske,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hzjz.hr/savjetovaliste-za-mentalno-zdravlje/ |title=Savjetovalište za promicanje mentalnog zdravlja |author=Hrvatski zavod za javno zdravstvo |accessdate=2020-12-30}}</ref> bolnicama, školama, centrima za socijalnu skrb, različitim udrugama i privatnim savjetovalištima.

== Izvori ==

{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==

{{Commonscat|Earthquakes}}

* [http://www.emsc-csem.org/#2 European-Mediterranean Seismological Centre]
* [http://duzs.hr/cpage.aspx?page=event.aspx&PageID=49 Kronologija potresa u Hrvatskoj na stranicama Državne uprave zaštite i spašavanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070520100803/http://www.duzs.hr/cpage.aspx?page=event.aspx&PageID=49 |date=20. svibnja 2007. }}
* [http://www.daz.hr/flashback_5.htm Veliki potres u Zagrebu 9. studenoga 1880. na stranicama Državnog arhiva u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070314232316/http://www.daz.hr/flashback_5.htm |date=14. ožujka 2007. }}
*[https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/smjernice-za-roditelje-potres-kako-si-mozemo-pomoci/ Psihološke smjernice za roditelje: potres - kako si možemo pomoći] Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

{{Popisi potresa}}

[[Kategorija:Potresi| ]]