Vidi kôd stranice Padalica

{{preusmjerava|Padalica|zvijezde padalice|[[Meteor]]}}

[[datoteka:Schütte 01 (fcm).jpg|mini|desno|250px|Padalica za [[građevinski materijal]].]]

[[datoteka:Prenosilo 25.png|mini|desno|250px|[[Sila|Sile]] na ravnoj kliznici.]]

[[datoteka:Prenosilo 26.png|mini|desno|250px|Zavojna kliznica (lijevo) i stepenasta padalica (desno).]]

[[datoteka:Hinterhermsdorf, Walderlebniszentrum Waldhusche - Nachbau einer Holzriese (Husche) (01-2).JPG|mini|desno|250px|Kliznica za drvene trupce.]]

[[datoteka:Prenosilo 27.png|mini|desno|250px|Pneumatska kliznica: 1. dovod zraka, 2. mjesto ulaza materijala, 3. zračni kanal, 4. žlijeb kliznice, 5. porozni pod, 7. materijal koji se prenosi, 7. mjesto izlaza materijala, 8. odvod zraka.]]

'''Padalica''' je okomita ili kosa [[cijev]] kroz koju pada neosjetljivi sipki [[materijal]] na [[skladište|skladišta]], u [[brod]]ove i slično. Često su padalice izvedene teleskopski da bi se mogle prilagoditi [[Slobodni pad|visini padanja]]. Za velike visine u cijev se umeću [[Lim (kovina)|limovi]] za skretanje, koji smanjuju [[brzina|brzinu]] padanja, oštećenje materijala i trošenje (habanje) cijevi. Tako nastaju stepenaste padalice koje se upotrebljavaju u [[rudnik|rudnicima]] i za visine padanja veće od 600 [[metar]]a.

== Gravitacijska prenosila ==
Na gravitacijskim prenosilima materijal se [[gibanje|giba]] niz [[kosina|kosinu]] djelovanjem [[Sila teža|sile teže]]. Ona se veoma jednostavno grade i zahtijevaju veoma male troškove [[održavanje|održavanja]] jer nemaju vlastitog [[pogon]]skog uređaja, pa se zbog toga često upotrebljavaju. Gravitacijska prenosila često se uvrštavaju između dvaju prenosila stalne dobave s pogonom, kao vezni članak u prijenosu. Nadalje, služe kao slagači robe na strojeve, te za strmo i okomito ubacivanje sipkog materijala i komadne robe. 

=== Kliznica ===
{{Glavni|Kliznica}}

'''Kliznice''' su gravitacijska prenosila izrađena od [[Drvo (materijal)|drva]], umjetnog materijala, čeličnih limova ili limova od lakih metala. Klizne plohe kliznica često se oblažu specijalnim materijalima da bi se smanjilo trošenje (habanje) i [[trenje]]. Nagib kliznice ovisi o svojstvima materijala koji se prenosi. Nagib mora osigurati takvo klizanje materijala niz kosinu da bi [[brzina]] ''v'' na kraju kliznice ne postane prevelika. Gornja granica brzine iznosi od 1,5 do 2 [[Metar u sekundi|m/s]]. Da bi se [[roba]] pokrenula, kut nagiba kliznice mora biti od 5° do 10° veći od kuta trenja mirovanja. Ako je djelić materijala [[težina|težine]] ''G'', što kliže niz kliznicu s [[kut]]om nagiba ''β'', imao na početku brzinu ''v<sub>0</sub>'', porast [[kinetička energija|kinetičke energije]] tog djelića na kraju kliznice iznosi:

:<math> \Delta E_k = \frac{G}{g} \cdot \frac{v^2 - v_0^2}{2} </math>

gdje je: ''g'' - [[ubrzanje sile teže]] (oko 9,81 m/s²). Djelić se ubrzava niz kliznicu zbog djelovanja sile ''G∙sinβ''. Tom se gibanju suprotstavlja sila trenja između djelića i kliznice ''μ∙G∙cosβ'', gdje je: ''μ'' - [[koeficijent trenja]]. Rad tih dviju sila na kliznici duljine ''l'' jednak je porastu kinetičke energije tog djelića materijala, pa je:

:<math> \frac{G}{g} \cdot \frac{v^2 - v_0^2}{2} = G \cdot (\sin \beta - \mu \cdot \cos \beta) \cdot l </math>

Sa 

:<math> l = \frac{h}{\sin \beta} </math>

dobiva se nagib kliznice:

:<math> \tan \beta = \frac{2 \cdot g \cdot h \cdot \mu}{2 \cdot g \cdot h - v^2 + v_0^2} </math>

i brzina ''v'' na kraju kliznice:

:<math> v = \sqrt{2 \cdot g \cdot h \cdot (1 - \mu \cdot \cot \beta) + v_0^2} </math>

Srednje vrijednosti kutova nagiba kliznica navedene su u sljedećoj tablici:

{| class="wikitable"
|+ Kutovi nagiba kliznice
|-
! scope="col" | Vrsta materijala
! scope="col" | [[Kut]]ovi nagiba kliznica
|-
| [[Vreća|Vreće]] 
| od 25° do 30°
|-
| [[Kameni ugljen]] 
| od 20° do 30°
|-
| [[Koks]]
| 28°
|-
| [[Žitarice]] (zrno) 
| od 30° do 35° 
|-
| [[Rudača]], [[šljunak]]
| od 40° do 50°
|-
| [[Kuhinjska sol]]  
| 50°
|-
| Smeđi [[ugljen]] (rovni)	 
| 60°
|-
| [[Brašno]], [[pepeo]]		
| od 60° do 80°
|}

Klizne plohe ravnih kliznica oblikuju se kao žljebovi pravokutnog ili polukružnog oblika. Za prašinasti materijal upotrebljavaju se zatvoreni žljebovi ili cijevi. 

Ako nema dovoljno mjesta da se postave ravne kliznice, grade se zavojne kliznice sa žlijebom što se ovija kao [[zavojnica]] oko okomite osi. Unutrašnji rub žlijeba pričvršćen je na središnji stup, ili je vanjski rub žlijeba pričvršćen na unutrašnju stijenu cijevi velikog promjera. Zavojne kliznice vanjskog promjera od 1 do 1,5 m imaju [[maseni protok]] od 200 do 500 [[tona|t]]/[[sat|h]] sipkog materijala (na primjer ugljena, pijeska, šljunka). U usporedbi s ravnim kliznicama zavojne kliznice imaju prednost u tome što je [[ubrzanje]] materijala manje zbog povećanja trenja djelovanjem [[centrifugalna sila|centrifugalne sile]]).

=== Pneumatska kliznica ===
'''Pneumatske kliznice''' veoma su prikladne za prijenos prašinastih i sitnozrnatih materijala, kao na primjer [[cement]]a, [[gips]]a, [[šećer]]a, brašna i ugljene prašine. Takve kliznice prenose materijal kao da je u stanju sličnom tekućem stanju. [[Zrak]] pod [[tlak]]om od 102 do 105 k[[Pa]] struji iz zračnog kanala kroz porozni pod u materijal koji treba prenositi. Kad tlak zraka premaši tlak kojim materijal djeluje na pod, mirujući materijal prelazi u takozvani vrtložni sloj. Između djelića materijala, nošenih strujom [[zrak]]a, smanjuje se [[trenje]] na veoma malu vrijednost, pa se materijal ponaša slično tekućini. Kaže se da je materijal fluidiziran. Kliznica ima mali nagib, obično od 1 do 6° (do 15°), pa fluidiziran sipki materijal teče niz kosinu zbog djelovanja sile teže. Žlijeb kliznice može biti otvoren ili zatvoren, već prema vrsti materijala koji se prijenosi. Pneumatske kliznice sa žlijebom širine od 125 do 630 mm imaju [[volumni protok]] od 7 do 720 m<sup>3</sup>/h. [[Snaga]] [[motor]]a [[kompresor]]a iznosi oko 0,8 [[vat|kW]] po metru duljine prijenosnog (transportnog) puta. Prednosti su pneumatskih kliznica prema mehaničkim prenosilima stalne dobave: jednostavna i jeftina [[konstrukcija]], velika pogonska pouzdanost i mala potrošnja energije. Nedostatak im je što za prijenos materijala trebaju određenu visinu.<ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Prenosila i dizala'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}


[[Kategorija:Strojevi]]
[[Kategorija:Građevinarstvo]]
[[Kategorija:Metaloprerađivačka industrija]]