Vidi kôd stranice Osovina

[[datoteka:Rollingstock axle.jpg|mini|desno|250px|Osovina [[vlak]]a.]]

[[datoteka:0 Series Shinkansen Wheel-06.jpg|mini|desno|250px|Osovina vlaka mreže vlakova velikih brzinâ u [[Japan]]u, [[Shinkansen]].]]

[[datoteka:Vratilo 1.png|mini|desno|250px|Simetrična osovina s dva potporna rukavca (osnaca): ''F'' – opterećenje na [[savijanje]], ''l'' – dužina rukavaca, ''d'' – promjer rukavca, crtkano – idealni oblik predstavlja kubna [[parabola]].]]

[[datoteka:2008-04-23 Axle splines.jpg|mini|desno|250px|[[Žlijebljeni spoj]] na pogonskoj osovini.]]

[[datoteka:Cardan Shaft.jpg|mini|desno|250px|[[Vratilo]] ili pogonska osovina s dva [[Kardanski prijenos|kardanska zgloba]] na krajevima i [[Žlijebljeni spoj|žlijebljenim spojem]] u sredini.]]

[[datoteka:Vratilo 6.png|mini|desno|250px|Zaobljena mjesta promjene presjeka osovine i vratila: ''ρ'' – [[polumjer]] zaobljenja na vratilu, ''R'' – polumjer zaobljenja dijela koji se ugrađuje ili montira (''ρ'' < ''R'').]]

[[datoteka:Universal joints shaft.jpg|mini|desno|250px|Kamionsko vratilo ili pogonska osovina.]]

[[datoteka:Forks, Washington Shay Locomotive 1.JPG|mini|desno|250px|Pogonska osovina na [[Lokomotiva|lokomotivi]].]]

[[datoteka:Dsb-1.jpg|mini|desno|250px|Pogonska osovina [[bicikl]]a.]]

[[datoteka:Multi spindle lathe 2.JPG|mini|desno|250px|[[Tokarilica]] s više osovina.]]

[[datoteka:Ljubljana (8629147956).jpg|250px|mini|desno|[[Ljubljanski drveni kotač]] je najstariji [[Drvo (materijal)|drveni]] [[kotač]] s osovinom na svijetu (oko 5150 godina).]]

[[datoteka:Cshaft.gif|250px|mini|desno| [[Koljenasto vratilo]] (crveno), [[Klip stroja|klipovi]] (sivo) unutar svojih [[cilindar]]a (plavo), te [[zamašnjak]] (crno) kao dijelovi [[stapaj|stapnog]] mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje.]]

[[datoteka:Cardan-joint_spline-shaft_topview_transparent_animated.gif|mini|desno|250px|[[Kardanski prijenos|Kardansko vratilo]].]]

[[datoteka:Nockenwelle ani.gif|mini|desno|250px|[[Bregasto vratilo]] s izbočinama jajolika oblika (greben) za periodično otvaranje ventila (usisni i ispušni ventil).]]

[[datoteka:Simple beam deflection.svg|mini|desno|250px| Prikaz elastične linije i [[progib]]a jednostavno opterećene [[Greda (konstrukcija)|grede]].]]

'''Osovina''' je [[strojni dio]] (element) duguljasta, najčešće [[cilindar|cilindrična]] oblika, koji nosi [[kotač]]e, [[Remenski prijenos|remenice]], [[zupčanik]]e,  [[poluga|poluge]], [[ležaj]]eve ili slično, a koji se [[Kružno gibanje|okreću ili rotiraju]] (ili se njišu) oko njega ili zajedno s njim. Za razliku od [[vratilo|vratila]], osovina ne prenosi [[okretni moment]] pa je [[opterećenje|opterećena]] samo na [[savijanje]], a ne i na [[uvijanje]] (torziju). Po obliku poprečnoga presjeka, razlikuju se cilindrična, kvadratna, oslabljena i šuplja osovina, a postoje i osovine posebnoga oblika. Dio osovine koji leži u ležaju naziva se [[Rukavac (strojarstvo)|rukavac]].<ref> '''osovina''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=45742] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

Osovina može povezivati razne strojne dijelove kao na primjer [[kotač]] ili [[ležaj]] kod pogonskog podvozja [[vlak]]a. Dakle, osovina može i mirovati (ostali strojni dijelovi na njoj rotiraju), dok vratilo uvijek rotira jer prenosi zakretni moment, dakle vratila se uvijek kreću i uvijek obavljaju neki [[mehanički rad]], dok se osovine mogu i ne moraju pokretati i nose na sebi neke dijelove koji se vrte. Osovine sa središnjim uzdužnim provrtima nazivaju se šuplje osovine. Osovine su pretežno ravne i cilindrične, a mogu biti izvedene kao glatke ili stupnjevane. Kratka osovina naziva se još i '''osovinica''' (na primjer osovinica [[Klip stroja|klipa]]) i [[svornjak|svornjaci]]). Uobičajeno je umjesto naziva vratilo primijeniti naziv osovina kad god je iz samog opisa jasno da se radi o dijelu opterećenom na uvijanje, na primjer osovina [[reduktor]]a, [[Koljenasto vratilo|koljenasta osovina]], [[Kardanski prijenos|kardanska]] osovina, osovina [[Kormilarski stroj|kormila]], osovina [[motor]]a ([[turbina|turbine]], [[pumpa|pumpe]]), ili općenito [[pogonska osovina]].

Za prijenos snage između pokretnih pogonskih i radnih agregata upotrebljava se i [[Savitljivo vratilo|savitljiva vratila]] (za pogon [[Brojilo|brojila]], mjerila brzine vozila i [[brzina vrtnje|brzine vrtnje]], [[bušilica]] i drugih [[alat]]a). Sastoje se od višeslojne žičane jezgre, koja se vodi u savitljivoj metalnoj cijevi.

Radi smanjenja [[težina|težine]], osovine i vratila mogu biti šuplji, s uzdužnim provrtom, što poskupljuje izradu. Pri tome je korist od smanjenja [[težina|težine]] veća nego šteta od smanjenja [[čvrstoća|čvrstoće]] i krutosti. Na primjer vratilo s promjerom provrta 0,5•''d'' je lakše 25 %, a momenti otpora se smanjuju samo oko 5 %.<ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170228170156/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf |date=28. veljače 2017. }} "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref>

[[Opterećenje|Opterećenja]] osovina na [[savijanje]] potječu od njihove vlastite [[težina|težine]], težine drugih strojnih dijelova koji su na njima ugrađeni, djelovanja vanjskih [[sila]], a kod vratila još i od djelovanja obodnih sila koje stvaraju momente uvijanja i istovremeno pritišću vratilo. Prema njihovoj geometrijskoj središnjici vratila se dijele na ravna i koljenasta. [[Koljenasto vratilo|Koljenasta vratila]] su vrlo važni dijelovi [[parni stroj|parnih strojeva]], [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora s unutrašnjim izgaranjem]], [[kompresor]]a i tako dalje.<ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Elementi strojeva (strojni dijelovi)'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

[[datoteka:Vratilo 4.png|mini|središte|700px|Nesimetrično vodoravno prijenosno (transmisijsko) vratilo s dva potporna rukavca (crtkano idealni oblik).]]

== Rukavci ==
{{Glavni|Rukavac (strojarstvo)}}

Rukavci su dijelovi osovina i vratila koji se vrte u [[klizni ležaj|kliznim]] ili [[valjni ležaj|valjnim ležajima]] (ili se ležajevi vrte na osovinama). Oni mogu biti različito oblikovani, a prije svega moraju imati glatku površinu koja se postiže finim [[tokarenje]]m, [[brušenje]]m ili [[poliranje]]m. Za ostale dijelove osovine ili vratila obično nije potrebna tako fina [[strojna obrada]]. Kod sjedala ležaja [[polumjer]] prijelaza vratila mora biti manji od zaobljenja rubova ležajeva, kako bi se ležaj mogao potisnuti do odgovarajućeg naslona. Često su na mjestima ležajeva predviđeni i odgovarajući žljebovi za krajeve alata koji omogućuju lakšu obradu rukavaca osovina ili vratila, te istovremeno osiguravaju dobro namještanje ležajeva uz odgovarajući naslon. Osovine i vratila imaju obično dva rukavca, to jest ležaja, a dugačka i jače opterećena vratila više njih, na primjer [[koljenasto vratilo]] [[motor]]a. Osovine i vratila su rijetko jednakog promjera po čitavoj duljini. Najčešće su stupnjevani, to jest pojedini dijelovi imaju različite promjere.

Osovine i vratila naslanjaju se na ležaje s pomoću rukavaca (osnaca, čepova). Ako je osovina okomita, njen donji rukavac naziva se upornim ili petnim rukavcem. Osovine i vratila imaju [[cilindar|cilindrični]] oblik, ali im promjeri na različitim presjecima ne moraju biti jednaki, već se mogu mijenjati prema veličini [[opterećenje|opterećenja]] na tim mjestima. Razlog je takvoj konstrukciji štednja [[materijal]]a i ograničavanje [[težina|težine]]. Kako na mjestima promjene promjera dolazi do koncentracije [[naprezanje|naprezanja]] materijala osovina i vratila, i to tim većeg što je prijelaz oštriji, ona moraju biti prikladno zaobljena.  

[[datoteka:Vratilo 5.png|mini|središte|700px|Okomito vratilo [[mehanizam|mehanizma]] za okretanje [[dizalica|dizalice]].]]

== Materijali osovina ==
Pri izboru [[materijal]]a za osovine i vratila potrebno je, osim karakteristika [[čvrstoća|čvrstoće]], uzeti u obzir i otpornost materijala na koncentraciju [[naprezanje|naprezanja]], te otpornost na [[korozija|koroziju]]. Posebno je svojstveno za čelike visoke [[Vlačna čvrstoća|čvrstoće]] da su osjetljivi na koncentraciju [[Naprezanje|naprezanja]] koja nastaje uz prijelaze s jednog na drugi promjer, uz žljebove za [[Pero (strojni dio)|pera]] i [[Klin (strojni dio)|klinove]], žljebove za [[uskočnik]]e i slično. Za izradu osovina i vratila upotrebljavaju se konstrukcijski [[čelik|čelici]], poboljšani čelici i čelici za cementiranje. 

Sve osovine i vratila, a naročito ako su vučene i hladno vučene, a nisu [[toplinska obrada|normalizirane]], imaju zaostala [[Naprezanje|naprezanja]]: veliki [[tlak]] na površinskom sloju, a niski vlak u jezgri. Poslije [[rezanje|rezanja]], a naročito poslije izrade utora za [[Klin (strojni dio)|klin]], ravnoteža zaostalih naprezanja se naruši, i osovina se savine bez djelovanja vanjskog opterećenja. Ovaj [[progib]] iznosi čak oko 1 [[metar|mm]] za osovinu [[promjer]]a ∅ 50 [[metar|mm]] na duljini utora od 1000 mm. Zato je obvezna završna obrada nakon rezanja utora za [[Pero (strojni dio)|pero]] ili [[Klin (strojni dio)|klin]]. Obično [[brušenje]] samo [[dosjed]]nih ploha zadovoljava. Rukavci, prijelazi, [[dosjed]]i, mjesta za brtvenice i slično, fino se tokare ili bruse, odnosno komprimiraju, [[Lepanje|lepuju]] ili obrađuju [[superfiniš]] postupkom. Ova završna obrada se bezuvjetno radi poslije [[Toplinska obrada|toplinske obrade]].

Zbog naglih promjena presjeka uzrokovanih prijelazima s manjega na veći [[promjer]] i obrnuto, utorima za [[uskočnik]]e, rupama i tako dalje, osovine i vratila u pravilu trpe veliku koncentraciju naprezanja. Pri [[Titranje|titrajućem]] (cikličkom) opterećenju ovo može dovesti do [[lom materijala|loma materijala]] zbog [[Umor materijala|umora materijala]]. Odgovarajućim oblikovanjem, posebno oko kritičnih mjesta, ova opasnost se može znatno ili potpuno ukloniti.<ref>[http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120131031429/http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf |date=31. siječnja 2012. }} "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref>

Glavni konstrukcijski materijali osovina i vratila jesu [[Ugljični čelik|ugljični]] i [[Legirani čelik|legirani čelici]]. Čelik za te strojne dijelove legira se s [[krom]]om, [[Nikal|niklom]], [[molibden]]om i [[mangan]]om. Već prema zahtjevima koje moraju zadovoljavati, osovine i vratila najprije se obrađuju tokarenjem, a njihovi rukavci poslije toga brušenjem i ponekad poliranjem. Prema potrebi osovine i vratila obrađuju se (prije brušenja i poliranja) još i toplinskokemijskim postupcima (na primjer [[kaljenje]]m, [[Cementiranje čelika|cementiranjem]], [[Nitriranje (metalurgija)|nitriranjem]]). Pri tome materijal treba da bude odabran tako, da se osovini (vratilu) osigura potrebna [[Dinamička izdržljivost|dinamička čvrstoća]] i otpornost rukavaca prema izlizavanju u ležajevima. U posebnim slučajevima osovine i vratila mogu se napraviti od [[Čelični lijev|čeličnog lijeva]] ili od modificiranog [[Lijevano željezo|lijevanog željeza]], koje se odlikuje visokom čvrstoćom i bolje prigušuje [[vibracije]] nego čelični materijal. Upotreba legiranih čelika isplati se kod titrajnih naprezanja (izmjeničnog savijanja) samo onda, ako ne postoji djelovanje zareza, jer su čelici visokih mehaničkih svojstava veoma osjetljivi na takva djelovanja. Za izbor materijala može biti mjerodavna otpornost na [[korozija|koroziju]].

== Opterećenja osovina i vratila ==
Većina osovina i vratila mogu se u praksi smatrati nosačima na dva ili više ležaja, klizna ili valjna. Vanjske [[sila|sile]] koje djeluju na dijelove smještene na osovini ili vratilu ([[zupčanik]]e, remenice, [[Lanac|lančanike]], [[Kolotura|koloture]] itd.) uzrokuju reakcijske sile u ležajima koje skupa s vanjskim silama uzrokuju momente savijanja u poprečnim presjecima. Sile, a time i momenti savijanja, općenito djeluju u dvije okomite ravnine. Momenti savijanja stvaraju u tim dvjema ravninama rezultirajući moment savijanja, koji u osovini ili vratilu uzrokuje naprezanje na savijanje.

U mirujućim osovinama [[dinamika|dinamičko]] opterećenje na savijanje je promjenjivo zbog promjenjivih vanjskih sila. Naprezanje na savijanje je tada najčešće istosmjerno promjenjivo, pa se za mjerodavnu karakteristiku [[Vlačna čvrstoća|čvrstoće]] uzima istosmjerna trajna '''dinamička čvrstoća materijala'''. U rotirajućim osovinama naprezanja na savijanje su naizmjenično promjenjiva, pa se za mjerodavnu karakteristiku čvrstoće uzima '''trajna dinamička čvrstoća''' materijala za simetrični ciklus savijanja. Dakle, u oba slučaja se, kao i inače pri dimenzioniranju, ne računaju precizno dinamičke čvrstoće osovine, nego se računa samo s dinamičkim čvrstoćama materijala, ali se zato povećava potrebni '''stupanj sigurnosti'''.

=== Progib osovina ili vratila ===
Zbog momenta savijanja osovina ili vratilo elastično se deformira (savije), pa osna linija poprimi zakrivljen oblik. Ova deformirana geometrijska linija naziva se '''elastična linija savijanja''', a sama deformacija [[progib]]. Kutna deformacija elastične linije, tj. derivacija njezine jednadžbe u smjeru osi, naziva se '''nagib'''. Progib uzrokuje ekscentričnu rotaciju dijelova na osovinama ili vratilima (zupčanici, remenice, lančanici), što negativno utječe na funkciju čitavog [[strojevi|stroja]] (npr. odstupanja u zahvatu [[zupčanik]]a). Nagib mijenja i položaj rukavca u ležajima, što uzrokuje njihovo nejednoliko opterećenje i time veće trošenje, tj. manju trajnost. Zbog toga se veličine progiba i nagiba ograničavaju dopuštenim vrijednostima koje se određuju iskustveno.

Dopuštene vrijednosti progiba: 
* kod grubih pogona (prijenosna vratila, poljoprivredni strojevi): f<sub>max</sub> ≤ 0,5 mm / m duljine, 
* u općem [[strojarstvo|strojarstvu]]: f<sub>max</sub> ≤ 0,3 mm / m duljine,
* kod alatnih strojeva, zupčanika: f<sub>max</sub> ≤ 0,2 mm / m duljine,
* kod [[elektromotor]]a preporuča se da progib bude manji od 1/10 zračnosti između statora i [[Rotor (elektrotehnika)|rotora]].

Duga vratila, na primjer prijenosna (transmisiona) za [[mehanički prijenos]], deformiraju se znatno već pri razmjerno malom momentu uvijanja (torziji). Ova promjena oblika izazvana [[deformacija|deformacijom]] dovodi zbog [[elastičnost]]i vratila do nepoželjnih torzionih [[titranje|titraja]] strojnih dijelova ugrađenih (montiranih) na vratilu (djelovanje kao kod ravnih [[Torzijska opruga|torzijskih opruga]]). Zato se ograničuje [[kut]] zakretanja prema iskustvu na veličinu 0,25°/m.

=== Kritični broja okretaja osovina i vratila ===
{{Glavni|Kritični broj okretaja}}

Zbog [[Opterećenje|opterećenja]] vlastitom [[težina|težinom]] i težinom na njima učvršćenih dijelova [[rotacija|rotirajuće]] osovine i vratila [[titranje|titraju]] u okomitoj ravnini. Pri tome može nastupiti mehanička [[rezonancija]] i zbog nje toliko povećanje [[amplituda|amplitude]] da može doći do [[Lom materijala|loma osovine]]. 

Mehanička [[rezonancija]] nastaje kod takozvanog kritičnog broja okretaja ''n<sub>k</sub>'', kod kojeg se [[frekvencija]] promjene vanjskih [[sila]] podudara s frekvencijom vlastitog titranja sustava osovine (vratila) i na noj učvršćenih dijelova. Osim toga mehanička rezonancija može nastupiti i kad je frekvencija promjene vanjskih sila jednaka višekratniku frekvencije vlastitog titranja tog sustava. 

Kritični broj okretaja ''n<sub>k</sub>'', odnosno kritična kutna brzina ''ω<sub>k</sub>'', može se u najjednostavnijem slučaju, smatrajući osovinu, odnosno vratilo nosačem koji leži na dva uporišta, odrediti s pomoću njenog [[progib]]a ''f'' izazvanog djelovanjem [[centrifugalna sila|centrifugalne sile]]. Progib ''f'' povećava se s [[kutna brzina|kutnom brzinom]], odnosno s [[broj okretaja|brojem okretaja]], a kritična je ona kutna brzina ''ω<sub>k</sub>'', pri kojoj se on povećava neograničeno. Kritični broj okretaja u minuti kao funkcija progiba ''f'' određen je izrazom:

:<math> n_k \approx 300 \cdot K \cdot \sqrt{\frac{1}{f}} </math>

gdje je vrijednost koeficijenata ''K'' između 0,9 i 1,3, već prema načinu uležištenja osovine (vratila). Prema tome je broj okretaja osovine to veći, što je progib manji. Za proračun progiba se uzimaju samo progibi zbog vlastitih težina, a ne recimo progib koji nastaje zbog zatezanja [[Remenski prijenos|remena i remenice]]. Kritični broj okretaja je neovisan o tome da li se osovina ili vratilo nalaze u vodoravnom, okomitom ili kosom položaju. 

Približavanje kritičnom broju okretaja ispoljava se u jakim [[vibracije|vibracijama]] vratila, te pri dužem radu pod takvim uvjetima lom materijala je neizbježan. Zato se osovine i vratila nastoje projektirati tako da izračunati kritični broj okretaja ''n<sub>k</sub>'' leži uz dovoljnu sigurnost iznad ili ispod stvarne pogonske brzine vrtnje. 

==== Fleksijska kritična brzina vrtnje ====
Osovine i vratila tvore, skupa s [[masa]]ma pričvršćenim na njima, elastični [[opruga|opružni]] sustav. Zbog vanjskih opterećenja osovine i vratila elastično se deformiraju i [[Titranje|titraju]] ([[Vibracije|vibriraju]]) vlastitom [[Frekvencija|frekvencijom]]. Pri vrtnji dolazi, zbog neuravnoteženosti masa, do dodatnih impulsa [[Centrifugalna sila|centrifugalnih sila]] koje su ovisne o brzini vrtnje i masi dijelova smještenih na osovini ili vratilu. Dodatni impulsi centrifugalnih sila posljedica su neizbježnog odstupanja prilikom izrade zbog kojih se položaj [[Težište|težišta]] na osovini ili vratilu smještenih rotirajućih masa ne podudara s teoretskim položajem na liniji savijanja. Ako se pogonska brzina vrtnje podudara s vlastitom frekvencijom vibriranja osovine ili vratila i na njima smještenih masa, dolazi do [[Rezonancija|rezonancije]]. U tom slučaju [[amplituda]] vibriranja skokovito se poveća, što može dovesti do [[lom materijala|loma osovine]] ili vratila. Brzina vrtnje, kod koje dolazi do rezonancije, naziva se '''fleksijska kritična brzina vrtnje'''.<ref> "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref>

Općenito, duge i tanke osovine i vratila imaju nisku, a kratke i debele visoku fleksijsku kritičnu brzinu vrtnje. Ako je savojna kritična brzina vrtnje manja od brzine vrtnje osovine ili vratila tijekom rada, prilikom pokretanja i zaustavljanja stroja mora se osigurati što brži prijelaz preko kritičnog područja. Tako će osovina ili vratilo vrlo kratko vrijeme raditi u kritičnom području, pa će utjecaj rezonancije biti zanemariv.

Radna brzina vrtnje osovina i vratila u strojevima ne smije biti blizu kritične brzine vrtnje n<sub>k</sub>. [[Strojevi]] trebaju raditi u podrezonantnom području n < 0,8•n<sub>k</sub>, ili nadrezonantnom području n > 1,2•n<sub>k</sub>. Najčešće sustav radi u podrezonantnom području pa je poželjno da n<sub>k</sub> bude što viši. To se postiže: 
* malim razmakom ležaja kako bi progib bio manji, 
* balansiranjem sustava kako bi se smanjilo djelovanje [[Centrifugalna sila|centrifugalne sile]] i 
* minimiziranjem [[težina|težine]] kako bi progib bio manji.

=== Idealna osovina ===
Teoretski se svi presjeci mogu tako dimenzionirati da u njima vlada jednako [[naprezanje]] na [[savijanje]]. Tako konstruirana osovina ili vratilo bila bi [[paraboloid]]. Potrebno je, međutim, dobiti proizvodno i funkcionalno pogodan oblik sastavljen od [[cilindar]]a i [[stožac]]a tako da to ne dovodi do podrezivanja paraboloida. [[Kovanje|Pretkovanim]] osovinama i vratilima jednakih naprezanja na savijanje ušteđuju se materijal i obrada.

== Izrada osovina ==
Osovine i vratila promjera do 80 [[metar|mm]] mogu se dobiti provlačenjem (izvlačenjem) čeličnih šipki na hladno, pri čemu se postižu [[Tolerancija dužinskih mjera|tolerancije]] od h8 do h11, tako da naknadno tokarenje više nije potrebno. Promjeri do 150 mm izrađuju se od čeličnih šipki okruglog presjeka izvlačenjem na toplo, valjanjem na toplo ili tokarenjem. Deblje i složenije osovine i vratila izrađuju se kovanjem, prešanjem ili lijevanjem. 

Rukavci, prijelazi s manjeg na veći promjer i bočni oslonci se prema postavljenim zahtjevima fino tokare, bruse, poliraju ili tlače. Preporuča se da promjeri osovina ili vratila u mm budu [[standard]]ni ili zaokruženi brojevi. Završeci vratila promjera do 28 mm izrađuju se s [[Mjerna tolerancija|tolerancijom]] j6, od 28 do 50 s k6, a veći s m6. Često su završeci izrađeni kao [[Žlijebljeni spoj|ožljebljeni]]. Promjeri rukavaca su određeni promjerom ležaja. Oblik ostalog dijela osovine ili vratila je osim [[čvrstoća|čvrstoćom]] i krutošću određen drugim konstrukcijskim zahtjevima, načinom ugradnje, izmjerama brtvi, [[uskočnik]]a itd. Osovine i vratila za brzine vrtnje iznad 1500 okretaja/min moraju biti kruta, kruto uležištena i izbalansirana. 

== Izvori ==
{{izvori|30em}}


[[Kategorija:Strojarstvo]]