Vidi kôd stranice Orerij

[[Datoteka:Orrery_small.jpg|mini|desno|300px|Mali orerij koji prikazuje Zemlju i unutarnje planete]]
'''Orerij''' je mehanički [[model Sunčevog sustava]] koji ilustrira ili predviđa relativne položaje i kretanja [[Planet|planeta]] i [[Prirodni satelit|mjeseca]], obično prema [[Heliocentrični sustav|heliocentričnom modelu]]. Također može predstavljati relativne veličine tih tijela; međutim, budući da točno skaliranje često nije praktično zbog stvarnih velikih razlika u omjerima, umjesto toga može se koristiti prigušena aproksimacija. Iako su Grci imali [[Planetarij|planetarije]], prvi orerij koji je bio planetarij modernog doba proizveden je 1713. godine, a jedan je predstavljen [[Charles Boyle, 4. grof od Orreryja|Charlesu Boyleu, 4. grofu od Orreryja]] – otuda i naziv. Obično ih pokreće [[satni mehanizam]] s globusom koji predstavlja [[Sunce]] u središtu i s planetom na kraju svakog kraka.

== Povijest ==
=== Drevne verzije ===
[[Datoteka:NAMA_Machine_d'Anticythère_1.jpg|mini|lijevo|250px|[[Mehanizam iz Antikitere]], glavni fragment, c. 205 do 87. pr. Kr]]
[[Mehanizam iz Antikitere]], otkriven 1901. u olupini kod grčkog otoka [[Antikitera|Antikitere]] u Sredozemnom moru, pokazao je [[dnevno kretanje]] [[Sunce|Sunca]], [[Mjesec|Mjeseca]] i pet [[Planet|planeta]] poznatih [[Stara Grčka|starim Grcima]]. Datirano je između 205. i 87. pr. Kr.<ref>{{Citiranje časopisa|last=de Solla|first=Price, Derek|author-link=Derek J. de Solla Price|year=1974|title=Gears from the Greeks. The Antikythera Mechanism: A Calendar Computer from ca. 80 BC|journal=Transactions of the American Philosophical Society|volume=64|issue=7|pages=1–70 (page 19)|doi=10.2307/1006146|jstor=1006146}}</ref><ref name="Carman Evans">{{Citiranje časopisa|last=Carman|first=Christián C.|last2=Evans|first2=James|date=15 November 2014|title=On the epoch of the Antikythera mechanism and its eclipse predictor|journal=Archive for History of Exact Sciences|volume=68|issue=6|pages=693–774|doi=10.1007/s00407-014-0145-5|hdl-access=free}}</ref><ref name="NYT-20141124-JM">{{Citiranje novina|last=Markoff|first=John|date=24 November 2014|title=On the Trail of an Ancient Mystery – Solving the Riddles of an Early Astronomical Calculator|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2014/11/25/science/solving-the-riddles-of-an-early-astronomical-calculator.html|access-date=25 November 2014}}</ref> Mehanizam se smatra jednim od prvih orerija.<ref name="HMSO">{{Citiranje knjige|last=Calvert|first=H. R.|title=Astronomy: Globes Orreries and other Models|date=1967|publisher=H.M.S.O|location=London|asin=B001A9C9SQ}}</ref> Bio je [[Geocentrični sustav|geocentričan]] i koristio se kao mehanički kalkulator za izračunavanje astronomskih položaja.

[[Ciceron]], rimski filozof i političar koji je pisao u prvom stoljeću prije Krista, ima reference koje opisuju planetarne mehaničke modele. Prema njemu, grčki polihistor [[Tales]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Cicero|first=Marcus|url=http://www.thelatinlibrary.com/cicero/repub1.shtml|title=de Re Publica I|language=la|quote=dicebat enim Gallus sphaerae illius alterius solidae atque plenae vetus esse inventum, et eam a Thalete Milesio primum esse tornatam, post autem ab Eudoxo Cnidio, discipulo ut ferebat Platonis, eandem illam astris quae caelo inhaererent esse descriptam;}}</ref> i [[Posejdonije|Posidonije]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Cicero|first=Marcus|url=https://www.gutenberg.org/ebooks/14988|title=De Natura Deorum|pages=253|language=|translator-last=Yonge|translator-first=Charles|trans-title=Treatises On The Nature Of The Gods|quote=But if that sphere which was lately made by our friend Posidonius, the regular revolutions of which show the course of the sun, moon, and five wandering stars, as it is every day and night performed, were carried into Scythia or Britain, who, in those barbarous countries, would doubt that that sphere had been made so perfect by the exertion of reason?}}</ref> konstruirali su uređaj koji modelira nebesko gibanje.

[[Datoteka:Carlo_G_Croce_Astrarium.jpg|mini|desno|250px|Carlo G Croce, rekonstrukcija [[Astrarij Giovannija Dondija dell'Orologio|Dondijeva Astrarija]], izvorno izgrađenog između 1348. i 1364. u [[Padova|Padovi]]]]
=== Rane verzije ===
Godine 1348. [[Giovanni Dondi dell'Orologio|Giovanni Dondi]] izgradio je prvi poznati mehanizam sustava na temelju satnog mehanizma. Prikazuje [[Ekliptički koordinatni sustav|ekliptički položaj]] Mjeseca, Sunca, [[Merkur|Merkura]], [[Venera|Venere]], [[Mars|Marsa]], [[Jupiter|Jupitera]] i [[Saturn|Saturna]] prema kompliciranim [[Geocentrični sustav|geocentričnim]] Ptolemejevim planetarnim teorijama.<ref>{{Citiranje knjige|last=King|first=Henry C.|url=https://archive.org/details/gearedtostarsevo00king/page/28|title=Geared to the stars : the evolution of planetariums, orreries, and astronomical clocks|last2=Millburn|first2=John R.|date=1978|publisher=[[University of Toronto Press]]|isbn=0-8020-2312-6|location=Toronto|pages=[https://archive.org/details/gearedtostarsevo00king/page/28 28–41]|url-access=registration}}</ref><ref name="Lloyd">{{Citiranje knjige|last=Lloyd|first=H. Alan|title=Some Outstanding Clocks Over Seven Hundred Years|date=1958|publisher=Leonard Hill Books Limited|location=London|pages=9–24}}</ref> Sam sat je izgubljen, ali Dondi je ostavio potpuni opis njegovih astronomskih [[Zupčanik|zupčanika]].

Još 1650. P. Schirleus je izgradio geocentrični [[planetarij]] sa Suncem kao planetom, a Merkur i Venera koji kruže oko Sunca kao njegovi [[Prirodni satelit|mjeseci]].<ref name="EE">{{Citiranje knjige|last=Brewster|first=David|title=The Edinburgh Encyclopedia|date=1830|publisher=William Blackwood et al.|volume=16|location=Edinburgh|pages=624|chapter=Planetary Machines|chapter-url=https://books.google.com/books?id=q2tTt_NNr2YC&pg=PA646}}</ref>

[[Datoteka:Astronomical_clock_(Venus-Mercury_side),_Eberhard_Baldewein_et_al,_Marburg-Kassel,_1563-1568_-_Mathematisch-Physikalischer_Salon,_Dresden_-_DSC08057.jpg|mini|lijevo|250px|Astronomski sat (strana Venera-Merkur) Eberharda Baldeweina, 1563. &#x2013; 1568. Izložba u [[Mathematisch-Physikalischer Salon|Mathematisch-Physikalischer Salonu]] u [[Dresden|Dresdenu, Njemačka]].]]
[[Datoteka:Frederiksborg_slot_-_Museum_20090818_28.JPG|mini|desno|250px|Orerij unutar Sphaera Copernicana, projektirao Joseph od Gottorpa, a izgradio Andreas Bösch, 1653.]]
Na dvoru [[William IV., Landgrof od Hesse-Kassela|Williama IV., Landgrofa od Hesse-Kassela,]] izgrađena su dva komplicirana astronomska sata 1561. i 1563.–1568. Oni koriste četiri strane za prikaz ekliptičkih položaja Sunca, Merkura, Venere, Marsa, Jupitera, Saturna, Mjeseca, Sunca i Zmaja (Mjesečevi čvorovi) prema [[Klaudije Ptolemej|Ptolomeju]], kalendaru, izlasku i zalasku Sunca i automatiziranom [[nebeska sfera]] s animiranim simbolom Sunca koji po prvi put na nebeskoj kugli prikazuje stvarni položaj Sunca, uključujući i [[Jednadžba vremena|jednadžbu vremena]].<ref name="Lloyd2">Lloyd (1958), pp. 46–57.</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Poulle|first=Emmanuel|title=Die Planetenlaufuhr : ein Meisterwerk der Astronomie und Technik der Renaissance geschaffen von Eberhard Baldewein 1563 - 1568|last2=Sändig|first2=Helmut|last3=Schardin|first3=Joachim|last4=Hasselmeyer|first4=Lothar|date=2008|publisher=Dt. Gesellschaft für Chronometrie|isbn=978-3-89870-548-6|edition=1ª|location=Stuttgart|ref=Poulle|author-link=Emmanuel Poulle}}</ref> Satovi su sada izloženi u [[Kassel|Kasselu]] u Astronomisch-Physikalisches Kabinett iu [[Dresden|Dresdenu]] u [[Mathematisch-Physikalischer Salon|Mathematisch-Physikalischer Salonu]].

U ''[[De revolutionibus orbium coelestium]]'', objavljenom u Nürnbergu 1543. godine, [[Nikola Kopernik]] osporio je zapadno učenje o geocentričnom svemiru u kojem se Sunce svakodnevno okreće oko [[Zemlja|Zemlje]]. Primijetio je da su neki grčki filozofi, poput [[Aristarh sa Samosa|Aristarha sa Samosa,]] predložili heliocentrični svemir. Ovo je pojednostavilo prividna epiciklička gibanja planeta, čineći izvedivim predstavljanje putanja planeta kao jednostavne kružnice. To se može modelirati korištenjem zupčanika. Poboljšani instrumenti [[Tycho Brahe|Tycha Brahea]] izvršili su precizna promatranja neba (1576. – 1601.), a iz toga [[Johannes Kepler|je Johannes Kepler]] (1621.) zaključio da planeti kruže oko Sunca po [[Elipsa|elipsama]]. Godine 1687. [[Isaac Newton]] je objasnio uzrok eliptičkog gibanja u svojoj [[Newtonov zakon gravitacije|teoriji gravitacije]].<ref name="Ronan">{{Citiranje knjige|last=Ronan|first=Colin|title=The Practical Astronomer|date=1992|publisher=Bloomsbury Books|isbn=1-85471-047-8|location=London|pages=108–112|orig-year=First published 1981}}</ref>

=== Moderni oreriji===
Postoji orerij koji su izgradili proizvođači satova [[George Graham (satar)|George Graham]] i [[Thomas Tompion]] datirana c. 1710. u [[Muzej povijesti znanosti, Oxford|Muzeju povijesti znanosti u Oxfordu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Orrery, by Thomas Tompion and George Graham, London, c. 1710|url=http://www.mhs.ox.ac.uk/object/inv/97810|access-date=29 June 2021}}</ref> Graham je dao prvi model, odnosno njegov dizajn, slavnom proizvođaču instrumenata Johnu Rowleyu iz Londona da napravi kopiju za [[Eugen Savojski|princa Eugena Savojskog]]. Rowley je dobio narudžbu da napravi još jednu kopiju za svog zaštitnika [[Charles Boyle, 4. grof od Orreryja|Charlesa Boylea, 4. grofa od Orreryja]], po čemu je uređaj dobio ime na engleskom.<ref>{{OED|orrery}}</ref><ref name="ley1965022">{{Cite magazine|last=Ley|first=Willy|date=February 1965|title=Forerunners of the Planetarium|pages=87–98|magazine=Galaxy Science Fiction|department=For Your Information|url=https://archive.org/stream/Galaxy_v23n02_1964-12#page/n93/mode/2up}}</ref> Ovaj model je predstavljen Charlesovom sinu Johnu, kasnijem [[John Boyle, 5. grof od Corka|5. grofu od Corka i 5. grofu od Orreryja]]. Nezavisno od toga, [[Christiaan Huygens]] objavio je 1703. pojedinosti o heliocentričnom planetarnom stroju koji je napravio dok je živio u Parizu između 1665. i 1681. godine. Izračunao je zupčanike potrebne za predstavljanje godine od 365.242 dana i to je upotrijebio za izradu ciklusa glavnih planeta.<ref name="EE">{{Citiranje knjige|last=Brewster|first=David|title=The Edinburgh Encyclopedia|date=1830|publisher=William Blackwood et al.|volume=16|location=Edinburgh|pages=624|chapter=Planetary Machines|chapter-url=https://books.google.com/books?id=q2tTt_NNr2YC&pg=PA646}}</ref>

[[Datoteka:Wright_of_Derby,_The_Orrery.jpg|mini|lijevo|250px|''[[Filozof objašnjava orerij]]'' (oko 1766.) [[Joseph Wright iz Derbyja|Josepha Wrighta iz Derbyja]]]]
[[Datoteka:Two_Orreries_(Derby_Museum_&_Art_Gallery).webm|mini|desno|250px|Moderna radna rekonstrukcija velikog orerija u [[Muzej i umjetnička galerija Derby|muzeju i umjetničkoj galeriji Derby]], Engleska)]]
Slika [[Joseph Wright iz Derbyja|Josepha Wrighta]] ''[[Filozof objašnjava orerij]]'' ( c. 1766 ), koji se nalazi u [[Muzej i umjetnička galerija Derby|muzeju i umjetničkoj galeriji Derby]], prikazuje skupinu koja sluša predavanje [[Prirodna filozofija|filozofa prirode]]. Sunce u mjedenom orariju daje jedino svjetlo u sobi. Orerij prikazan na slici ima prstenove, koji mu daju izgled sličan [[Armilarna sfera|armilnoj sferi]]. Demonstracija je stoga uspjela prikazati [[Pomrčina|pomrčine]].<ref>{{Citiranje weba|title=Revolutionary Players|url=http://www.search.revolutionaryplayers.org.uk/engine/resource/exhibition/standard/child.asp?txtKeywords=&lstContext=&lstResourceType=&lstExhibitionType=&chkPurchaseVisible=&txtDateFrom=&txtDateTo=&x1=&y1=&x2=&y2=&scale=&theme=&album=&resource=5230&viewpage=%2Fengine%2Fresource%2Fexhibition%2Fstandard%2Fdefault%2Easp&originator=&page=&records=&direction=&pointer=&text=&exhibition=1652&offset=0|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110724091137/http://www.search.revolutionaryplayers.org.uk/engine/resource/exhibition/standard/child.asp?txtKeywords=&lstContext=&lstResourceType=&lstExhibitionType=&chkPurchaseVisible=&txtDateFrom=&txtDateTo=&x1=&y1=&x2=&y2=&scale=&theme=&album=&resource=5230&viewpage=%2Fengine%2Fresource%2Fexhibition%2Fstandard%2Fdefault.asp&originator=&page=&records=&direction=&pointer=&text=&exhibition=1652&offset=0|archive-date=2011-07-24|access-date=2010-02-09|publisher=Search.revolutionaryplayers.org.uk}}</ref>

Da to stavimo u kronološki kontekst, 1762. [[pomorski kronometar]] [[John Harrison|Johna Harrisona]] prvi je omogućio točno mjerenje [[Zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]. Godine 1766. astronom [[Johann Daniel Titius]] prvi je pokazao da se srednja udaljenost svakog planeta od Sunca može prikazati sljedećom progresijom:

<math>\frac{4+0}{10},\frac{4+3}{10},\frac{4+6}{10},\frac{4+12}{10},\frac{4+24}{10},...</math>

To jest, 0,4, 0,7, 1,0, 1,6, 2,8,&nbsp;... Brojevi se odnose na [[Astronomska jedinica|astronomske jedinice]], srednju udaljenost između Sunca i Zemlje, koja iznosi 1,496 × 10<sup>8</sup> km. Derbijski orerij ne pokazuje srednju udaljenost, ali pokazuje relativna planetarna kretanja.

[[Datoteka:Planetarium_Eise_Eisinga_in_Franeker.jpg|mini|lijevo|250px|Orerij koji je sagradio [[Eise Eisinga]] od 1774. do 1781. u svojoj dnevnoj sobi, najstariji funkcionalni planetarij na svijetu]]
Planetarij Eisinga gradio je od 1774. do 1781. [[Eise Eisinga]] u svom domu u [[Franeker|Franekeru]] u Nizozemskoj. Prikazuje planete preko širine stropa sobe i radi gotovo neprekidno otkad je stvoren.<ref>{{Citiranje weba|title=Welcome - Planetarium Friesland|url=http://www.planetarium-friesland.nl/en|website=www.planetarium-friesland.nl}}</ref> Ovaj orerij je planetarij u oba smisla riječi: složeni stroj koji prikazuje orbite planeta i kazalište za prikaz kretanja planeta. Kuću Eisinga kupila je nizozemska kraljevska obitelj koja mu je dala mirovinu.
[[Datoteka:Planetarium_in_Putnam_Gallery_2,_2009-11-24.jpg|mini|desno|300px|Orerij Benjamina Martina iz 1766., korišten na Harvardu]]
Godine 1764. Benjamin Martin osmislio je novu vrstu planetarnog modela, u kojem su se planeti nosili na mjedenim krakovima koji su vodili iz niza koncentričnih ili koaksijalnih cijevi. S ovom konstrukcijom bilo je teško natjerati planete da kruže i natjerati mjesece da se okreću oko planeta. Martin je predložio da se konvencionalni orerij sastoji od tri dijela: planetarija u kojem se planeti okreću oko Sunca, [[telurion]] (također ''telur'' ili ''telur'') koji pokazuje nagnutu os Zemlje i kako se ona okreće oko Sunca, i lunarij koji pokazao je ekscentrične rotacije Mjeseca oko Zemlje. U jednom ili drugom slučaju, ova tri pokreta mogla bi se montirati na zajednički stol, odvojeno koristeći središnje vreteno kao glavni pokretač.<ref name="HMSO">{{Citiranje knjige|last=Calvert|first=H. R.|title=Astronomy: Globes Orreries and other Models|date=1967|publisher=H.M.S.O|location=London|asin=B001A9C9SQ}}</ref>

== Obrazloženje ==
Svi oreriji su ''planetariji''. Termin ''orerij'' postoji tek od 1714. godine. ''Veliki orerij'' je onaj koji uključuje [[Sunčev sustav|vanjske planete]] poznate u vrijeme njegove izgradnje. Riječ planetarij promijenila je značenje i sada se obično odnosi na polusferne dvorane u kojima se slike noćnog neba projiciraju na površinu iznad glave. Planetariji (oreriji) mogu varirati u veličini od ručnog do veličine sobe. Orerij se koristi za demonstraciju kretanja planeta, dok se mehanički uređaj koji se koristi za predviđanje pomrčina i [[Tranzit (astronomija)|tranzita]] naziva [[astrarij]].

Orerij bi trebao uključivati Sunce, Zemlju i Mjesec (plus po izboru druge planete). Model koji uključuje samo Zemlju, Mjesec i Sunce naziva se [[telurion]] ili telur, a onaj koji uključuje samo Zemlju i Mjesec je [[lunarij]]. [[Jovilab]] je model Jupitera i njegovih mjeseca.<ref name="OU_S100_22">{{Citiranje knjige|last=Pentz|first=M.J.|title=The Earth, Its Shape, Internal Structure and Composition|date=1971|publisher=[[Open University Press]]|isbn=978-0-335-02034-8|volume=OU_S100_22|location=Bletchley}}</ref>

{| class="wikitable" 
!Planet
! Prosječna udaljenost od Sunca ([[Astronomska jedinica|AU]])
! Promjer (u promjerima Zemlje)
! Masa (u [[Zemljina masa|Zemljinim masama]])
! Gustoća (g/cm<sup>3</sup>)
! Broj mjeseca
! Orbitalni period (godine)
! Nagib prema ekliptici (stupnjevi)
! Aksijalni nagib (stupnjevi)
! Period rotacije ([[Ophodno vrijeme]])
|-
| [[Merkur]]
| 0,39
| 0,38
| 0,05
| 5.5
| 0
| 0,24
| 7,0°
| 0°
| 59 dana
|-
| [[Venera]]
| 0,72
| 0,95
| 0,82
| 5.3
| 0
| 0,62
| 3,4°
| 177°
| -243 dana
|-
| [[Zemlja]]
| 1,00
| 1,00
| 1,00
| 5.5
| 1
| 1,00
| 0°
| 23°
| 23.9 sati
|-
| [[Mars]]
| 1.52
| 0,53
| 0,11
| 3.9
| 2
| 1.88
| 1,9°
| 25°
| 24,5 sati
|-
| [[Jupiter]]
| 5.20
| 11.21
| 317.9
| 1.3
| 95
| 11.9
| 1,3°
| 3°
| 10 sati
|-
| [[Saturn]]
| 9.54
| 9.45
| 95.2
| 0.7
| 146
| 29.5
| 2,5°
| 27°
| 11 sati
|-
| [[Uran]]
| 19.2
| 4.01
| 14.5
| 1.3
| 27
| 84
| 0,8°
| 98°
| -17 sati
|-
| [[Neptun]]
| 30.1
| 3.88
| 17.1
| 1.6
| 14
| 165
| 1,8°
| 28°
| 16 sati
|}
Planetarij će pokazati [[Ophodno vrijeme|orbitalni period]] svakog planeta i ''brzinu rotacije'', kao što je prikazano u gornjoj tablici. Telurion će pokazati Zemlju s Mjesecom koji se okreće oko Sunca. Koristit će kut ''nagiba ekvatora'' iz gornje tablice da pokaže kako se rotira oko vlastite osi. Prikazat će Zemljin Mjesec kako rotira oko Zemlje.<ref name="Adler">{{Citiranje weba|date=2010|title=Adler Planetarium:Research Collections|url=http://64.107.216.64/research/collections/instruments/orreries.shtml|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120127045601/http://64.107.216.64/research/collections/instruments/orreries.shtml|archive-date=27 January 2012|access-date=22 June 2011|publisher=Adler Planetarium.|location=1300 South Lake Shore Drive • Chicago IL 60605}}</ref> Lunarium je dizajniran da prikaže [[Orbita Mjeseca|složena kretanja Mjeseca]] dok se okreće oko Zemlje.

oreriji se obično ne grade prema [[Maketa u mjerilu|mjerilu]]. Ljudski orerij, gdje se ljudi kreću kao planeti, također su izgrađeni, ali većina je privremena. U [[Zvjezdarnica Armagh|zvjezdarnici Armagh]] u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] postoji stalni ljudski orerij koja ima šest drevnih planeta, [[Cerera (patuljasti planet)|Ceres]] i komete [[Halleyjev komet|Halley]] i [[Enckeov komet|Encke]]. Uran i dalje su također prikazani, ali na prilično ograničen način.<ref name="Armagh Observatory">{{Citiranje weba|title=Human Orrery|url=https://www.armagh.space/planetarium/attractions/human-orrery|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230402022124/https://www.armagh.space/planetarium/attractions/human-orrery|archive-date=2023-04-02|website=[[Armagh Observatory and Planetarium]]}}</ref> Drugi je u Sky's the Limit Observatory and Nature Center u [[Twentynine Palms (Kalifornija)|Twentynine Palms, California]] ; to je ljudski orerij u vjernom mjerilu (20 milijardi na jedan), i položaju (precizan unutar četiri dana). Prva četiri planeta su relativno blizu jedan drugome, ali sljedeća četiri zahtijevaju određenu količinu pješačenja da bi ih se posjetilo.<ref>{{Citiranje weba|title=Orrery|url=https://www.skysthelimit29.org/orrery.html|website=Sky's The Limit Observatory & Nature Center}}</ref> Popis svih stalnih ljudskih domova pokrenula je francuska grupa F-HOU s novim naporima da prouči njihov utjecaj na obrazovanje u školama.<ref name="Site des planétaires humains">{{Citiranje weba|title=The Human Orrery|url=http://planetaire.over-blog.com/en|website=planetaire.over-blog.com}}</ref> Dostupna je karta poznatih ljudskih orerija.<ref name="Carte des planétaires humains">{{Citiranje weba|title=Emmanuel Rollinde's "Planetaires Humains - Human Orreries" List|url=https://www.google.com/maps/@2.5507389,-77.2359853,3z/data=!3m1!4b1!4m3!11m2!2sk4G9ui5ZqmKbfaYxNOVoKuqmMKqjow!3e3|website=Emmanuel Rollinde's "Planetaires Humains - Human Orreries" List}}</ref>

Normalan mehanički sat mogao bi se upotrijebiti za izradu krajnje jednostavnog orerija sa Suncem u središtu, Zemljom na kazaljci za minute i Jupiterom na kazaljki za sat; Zemlja bi napravila 12 krugova oko Sunca za svaki 1 krug Jupitera. Jupiterova stvarna godina duga je 11,86 zemaljskih godina, tako da bi ovaj primjer brzo izgubio točnost. Pravi orerij bio bi točniji i uključivao bi više planeta, a možda bi i planete rotirao.

== Projekcijski oreriji ==
Mnogi planetarij (zgrade) imaju [[Projektor za planetarij|projekcijski orerij]] koji na kupolu planetarija projicira Sunce s točkama ili malim slikama planeta. Oni su obično ograničeni na planete od Merkura do Saturna, iako neki uključuju Uran. Izvori svjetla za planete projiciraju se na zrcala koja su povezana s motorom koji pokreće slike na kupoli. Obično će Zemlja kružiti oko Sunca u jednoj minuti, dok će drugi planeti završiti orbitu u vremenskim razdobljima proporcionalnima njihovom stvarnom kretanju. Tako će Veneri, kojoj treba 224,7 dana da obiđe Sunce, trebati 37 sekundi da dovrši orbitu na oreriju, a Jupiteru će trebati 11 minuta i 52 sekunde.

Neki planetariji su to iskoristili da koriste orerije za simulaciju planeta i njihovih mjeseca. Tako Merkur obiđe Sunce za 0,24 zemaljske godine, dok [[Fobos (mjesec)|Fobos]] i [[Deimos (mjesec)|Deimos]] obiđu Mars u sličnom vremenskom omjeru 4:1. Operateri planetarija u želji da to pokažu stavili su crvenu kapu na Sunce (kako bi podsjećalo na Mars) i isključili sve planete osim Merkura i Zemlje. Slične aproksimacije mogu se koristiti za prikaz [[Pluton|Plutona]] i njegovih pet mjeseca.

== Značajni primjeri ==
[[Datoteka:Thinktank_Birmingham_-_object_1956S00682.00001(1).jpg|mini|desno|300px|Orerij koji je napravio [[Robert Brettell Bate]], c. 1812. Sada u Thinktanku, Muzej znanosti u Birminghamu.]]
Postolar [[John Fulton (izrađivač instrumenata)|John Fulton]] iz Fenwicka, Ayrshire, izgradio je tri između 1823. i 1833. godine. Posljednji se nalazi u [[Umjetnička galerija i muzej Kelvingrove|umjetničkoj galeriji i muzeju Kelvingrove]] u Glasgowu.

Planetarij Eisinga koji je sagradio Eise Eisinga u svojoj dnevnoj sobi, u malom gradu Franeker u [[Frizija|Friziji]], zapravo je orerij. Izgrađen je između 1774. i 1781. godine. Baza modela je okrenuta prema dolje od stropa prostorije, s većinom mehaničkih radova u prostoru iznad stropa. Pokreće ga sat s njihalom, koji ima 9 utega ili jezerca. Planeti se kreću oko modela u stvarnom vremenu.<ref name="Sixma">{{Citiranje časopisa|last=Sixma|first=H|date=November 1934|title=The Franeker Planetarium|url=http://articles.adsabs.harvard.edu/cgi-bin/nph-iarticle_query?bibcode=1934PA.....42..489S&db_key=AST&page_ind=0&plate_select=NO&data_type=GIF&type=SCREEN_GIF&classic=YES|journal=Popular Astronomy|publisher=SAO/NASA ADS|volume=XLII|issue=9|pages=489–495|bibcode=1934PA.....42..489S|access-date=2011-06-22}}</ref>

Inovativni koncept je da ljudi igraju ulogu planeta koji se kreću i drugih objekata Sunčevog sustava. Takav model, nazvan ljudski orrery, postavljen je na zvjezdarnici Armagh.<ref name="Armagh Observatory"/>

== U popularnoj kulturi ==
* Konstrukcijski sustav [[Meccano]] je popularan alat za konstruiranje vrlo preciznih orerija. Model 391, prvi Meccano orerij, opisan je u Priručniku za meccano iz lipnja 1918.<ref>{{Citiranje weba|title=Analysis of Meccano Manuals - Manual Models Listings|url=https://www.meccanoindex.co.uk/Mmanuals/Mmodels.php?page=2&Smotor=&Tsearch=&Soutfit=&Sdate=&M_era=16&Srow=37&Edate=&id=1493837531|website=www.meccanoindex.co.uk}}</ref><ref name="Meccano">{{Citiranje časopisa|last=Whiting|first=Michael|date=2007|title=Orrery Developments:The Use of Meccano in Constructing Planetaria|url=http://www.sis.org.uk/bulletin/94/meccano.pdf|journal=Bulletin of the Scientific Instrument Society|issue=94|pages=26–30|citeseerx=10.1.1.694.9199|archive-url=https://web.archive.org/web/20141221065757/http://www.sis.org.uk/bulletin/94/meccano.pdf|archive-date=21 December 2014|access-date=2017-05-03}}</ref>
* U ''[[Mesija Dine]]'', [[Nastavak|nastavku]] ''[[Dina (roman)|Dine]]'' iz 1969., postoji opis stolnog orerija koji predstavlja dva mjeseca izmišljenog planeta [[Arrakis]] i njegovo sunce.
* U pozadini filma ''[[Tamni kristal|The Dark Crystal]]'' iz 1982., UrSkek TekTih napravio je ogromni automatski orerij, uz pomoć svog kolege UrSkeka ShodYoda, za Aughru, u zvjezdarnici na vrhu planine gdje ona živi.
* U [[Tarzan (1999.)|verziji Tarzana iz 1999.]], [[Tarzan|naslovni lik]] proučava orerij s planetima na njemu.
* U znanstvenofantastičnom filmu ''[[Planet tame|Pitch Black]]'' iz 2000. orerij je korišten za demonstraciju nadolazeće [[Pomrčina|pomrčine]] planeta.
* U povijesnom romanu ''Soba napravljena od lišća'' iz 2020. [[Kate Grenville]], improvizirana soba izrađena od otpadaka koju je u ranoj koloniji [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]] pronašao prvi astronom kolonije, [[William Dawes (časnik britanskih marinaca)|William Dawes]], služi kao metafora za želju ljudske ljubavi općenito, a posebice razvoj fiktivnog odnosa [[Elizabeth Macarthur]] i Dawesa. 

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* [http://space.jpl.nasa.gov/ JPL-ov simulator Sunčevog sustava]
* [http://www.longnow.org/projects/clock/orrery/ Zaklada Long Now Orrery]
* [https://web.archive.org/web/20100406030718/http://www.library.upenn.edu/exhibits/pennhistory/orrery/orrery.html Sveučilište Pennsylvania Orrery]

[[Kategorija:Astronomski instrumenti]]
[[Kategorija:Modeli Sunčevog sustava]]