Vidi kôd stranice Opća teorija relativnosti

{{Opća teorija relativnosti}}

'''Opća relativnost''' ili '''opća teorija relativnosti''' (OTR) [[fizika]]lna je teorija koju je [[Albert Einstein]] objavio u članku ''Osnove opće teorije relativnosti'' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie''), 20. ožujka 1916. godine u ''[[Annalen der Physik]]''.<ref>Albert Einstein: ''Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie''. U: ''Annalen der Physik''. 49, 1916., S.&nbsp;769–822 ([http://www.physik.uni-augsburg.de/annalen/history/papers/1916_49_769-822.pdf Faksimil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060823125203/http://www.physik.uni-augsburg.de/annalen/history/papers/1916_49_769-822.pdf |date=23. kolovoza 2006. }}, PDF)</ref> Ova teorija predstavlja relativističko poopćenje [[Isaac Newton|Newtonove]] teorije [[gravitacija|gravitacije]] koju je [[Albert Einstein]] objavio u članku ''Osnove opće teorije relativnosti'' 1915. godine u ''[[Annalen der Physik]]''.Albert Einstein: ''Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie''. U: ''Annalen der Physik''. 49, 1916., S. 769–822 ([http://www.physik.uni-augsburg.de/annalen/history/papers/1916_49_769-822.pdf Faksimil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060823125203/http://www.physik.uni-augsburg.de/annalen/history/papers/1916_49_769-822.pdf |date=23. kolovoza 2006. }}, PDF)O'Connor, J.J. and E.F. Robertson (1996), "[http://www-history.mcs.st-and.ac.uk/HistTopics/General_relativity.html General relativity]". ''[http://www-history.mcs.st-and.ac.uk/Indexes/Math_Physics.html Mathematical Physics index]'', [http://www.st-andrews.ac.uk/maths/ School of Mathematics and Statistics], [http://www.st-andrews.ac.uk/ University of St. Andrews], Scotland, May, 1996. Retrieved 2015-02-04. Teorija predstavlja relativističko poopćenje [[specijalna relativnost|specijalne relativnosti]] i [[Isaac Newton|Newtonove]] teorije [[gravitacija|gravitacije]]. Ona pruža ujedinjeni opis gravitacije kao geometrijskog svojstva [[prostor]]a i [[Vrijeme u fizici|vremena]], ili [[prostor-vreme]]na. Specifično, [[zakrivljenost]] prostor-vremena je direktno povezana s [[energija|energijom]] i [[moment]]om neovisno od toga koja [[materija]] i [[radijacija]] su prisutne. Odnos je specificiran u [[Einsteinove jednadžbe polja|Einsteinovim jednadžbama polja]], sistemu [[parcijalna diferencijalna jednadžba|parcijalnih diferencijalnih jednadžbi]].

Neka od predviđanja opće relativnosti se znatno razlikuju od klasično fizičkih stavova, posebno u pogledu protoka vremena, geometrije prostora, kretanja tijela pri [[slobodni pad|slobodnom padu]], i prostiranja svjetlosti. Primjeri tih razlika obuhvaćaju [[Gravitacijska dilacija vremena|gravitacijsku dilaciju vremena]], [[Gravitacijske leće]], [[gravitacijski crveni pomak]] svjetlosti, i [[Šapirov efekt|gravitacijsko vremensko kašnjenje]]. Predviđanja teorije opće relativnosti su do sad bila [[testovi opće relativnosti|potvrđena]] u svim opažanjima i eksperimentima. Iako opća relativnost nije jedina [[Alternative općoj relativnosti|relativistička teorija gravitacije]], ona je [[Occamova oštrica|najjednostavnija teorija]] koja je konzistentna s eksperimentalnim podacima. Međutim, pitanja bez odgovora ostaju, najfundamentalnije od kojih je usuglašavanje opće relativnosti sa zakonima [[kvantna fizika|kvantne fizike]] kojim bi se proizvela kompletna i usuglašena teorija [[kvantna gravitacija|kvantne gravitacije]].

Einsteinova teorija ima važne astrofizičke implikacije. Na primjer, iz nje proistječe mogućnost postojanja [[crna rupa|crnih rupa]] — prostornih regija u kojima su prostor i vrijeme zakrivljeni na takav način da ništa, čak ni svjetlost, ne može pobjeći — kao krajnjeg stadija masivnih [[zvijezda]]. Postoji obilje dokaza da je intenzivna [[radijacija]] koju emitiraju pojedine vrste astronomskih objekata uzrokovana crnim rupama; na primjer, [[mikrokvazar]]i i [[aktivna galaktika jezgra]] su rezultat prisustva [[Zvjezdana crna rupa|zvjezdanih crnih rupa]] i crnih rupa [[Supermasivna crna rupa|daleko masivnijeg tipa]], respektivno. Savijanje svjetlosti djelovanjem gravitacije može dovesti do fenomena [[gravitacijska leća|gravitacijske leće]], zbog kojeg su višestruke slike istog udaljenog astronomskog objekta vidljive na nebu. Opća relativnost također predviđa postojanje [[gravitacijski val|gravitacijskih valova]], koji su indirektno uočeni; direktna mjerenja su cilj projekata kao što su [[LIGO]] ({{eng oznaka}} Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory) i NASA/ESA ({{eng oznaka}} [[Laser Interferometer Space Antenna]]) i raznih [[Nizovi za pulsarske vremenske proračune|nizova za pulsarske vremenske proračune]]. Pored toga, opća relativnost je osnova današnjih [[Fizička kozmologija|kozmoloških]] modela konzistentno [[Širenje svemira|ekspandirajućeg svemira]].

== Povijest ==

== Postulati i struktura teorije ==
[[Datoteka:Spacetime curvature.png|mini|300px|Dvodimenzionalna analogija zakrivljenosti prostorvremena]]
Za razliku od klasičnog, Newtonovog opisa gravitacije kao sile koja se javlja među masivnim tijelima na pozadini apsolutnog prostor-vremena, u OTR ulogu gravitacije uzima samo prostor-vrijeme. Njega sada opisujemo pomoću metričkog tenzora (<math>g_{\mu \nu}</math>) koji je rješenje [[Einsteinove jednadžbe polja|Einsteinovih jednadžbi polja]]:

<math>R_{\mu \nu} - \tfrac{1}{2}R \, g_{\mu \nu} +  \Lambda g_{\mu \nu} = \frac{8 \pi G }{c^4} T_{\mu \nu}</math>

gdje je <math>R_{\mu \nu}</math> Riccijev tenzor, <math>R</math> Riccijev skalar, a <math>T_{\mu \nu}</math> tenzor energije-impulsa. Konstante u jednadžbi su <math>c</math>, brzina svjetlosti i <math>G</math>, gravitacijska konstanta. Utjecaj gravitacije na čestice definiran je zakrivljenošću prostor-vremena (tj. njegovom geometrijom) koju definiraju [[masa|mase]] i sva fizikalna [[Polje_(fizika)|polja]] (osim gravitacijskog).

== Rezultati ==

== Provjere opće teorije relativnosti ==

== Zaključak ==

==Vanjske poveznice==
*[http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/ Web courseware Povijest fizike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120802174002/http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/ |date=2. kolovoza 2012. }} 

=== Izvori ===
{{izvori}}

{{Mrva-fiz}}
[[Kategorija:Relativnost]]
[[Kategorija:Opća teorija relativnosti| ]]