Vidi kôd stranice Oenin

{{Infookvir kemijski spoj
| formula                = <chem> C23H25012Cl </chem>
| slika                  = Malvidin-3-glucoside.svg
| slika_opis             = Kemijska struktura oenina
| slika1                 = 
| slika_opis1            = 
| IUPAC nomenklatura     = (2S, 3R, 4S, 5S, 6R) -2- [5,7-dihidroksi <br/> -2-(4-hidroksi-3,5-dimetoksifenil) <br/> chromenylium-3-il] oksi-6- (hidroksimetil) <br/> oksan-3,4,5-triol 
| ostala imena           = Oenin <br/> Malvidin-3-glukozid
| CAS                    = 7228-78-6
| EC                     = 
| UN                     = 
| RTECS                  = 
| molarna masa           = 528,89 g·mol<sup>−1</sup> 
| molekulska masa        = 
| izgled                 = Tamnosmeđi prah
| gustoća                = 
| tališteK               = 
| tališteC               = 
| vrelišteK              = 
| vrelišteC              = 
| tlak para              = 
| topljivost             = 
| dipolni moment         = 
| slika2                 =
| slika_opis2            = 
| oblik molekule         = 
| izvor znkops           = 
| znakovi opasnosti      = 
| NFPA 704               = 
}}

'''Oenin''' je [[prirodna bojila|prirodno bojilo]], C<sub>23</sub>H<sub>25</sub>0<sub>12</sub>Cl, koje [[kristalizacija|kristalizira]] u crvenim [[prizma]]ma sa zelenim sjajem. Topljiv je u nižim [[alkoholi]]ma, u [[voda|vodi]] (smeđecrvena do ljubičastocrvena [[boja]]) i u 2 %-tnoj [[Kloridi|kloridnoj kiselini]]. Nalazi se u ljusci tamnih vrsta [[Grožđe|grožđa]], u plodu [[Borovnica|borovnice]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Vaccinium myrtillus'') i u [[cvijet]]u ružičastog ili velikog [[sljez]]a (lat. ''Malva alcea''). Upotrebljava se za bojenje nedovoljno obojenih crnih [[vino|vina]], [[Bezalkoholno piće|bezalkoholnih pića]] i [[Slatkiši|slatkiša]].<ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Prirodna bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Prirodna bojila ==
{{glavni|Prirodna bojila}}

'''Prirodna bojila''' su obojeni [[organski spoj]]evi koji se nalaze u [[stanica]]ma [[biljke|biljaka]] i [[životinje|životinja]], te u [[mikroorganizmi]]ma. Prirodna bojila mogu se u njima nalaziti u slobodnom obliku ([[kurkumin]]) ili u spoju sa [[šećeri|šećerom]] i [[Bjelančevine|bjelančevinama]]. Neka su [[bojilo|bojila]] ([[indigo]], antikni [[purpur]]) bezbojna, pa se od njih dobiva obojen spoj [[oksidacija|oksidacijom]], [[fermentacija|fermentacijom]] ili [[fotokemija|fotokemijskim postupkom]]. 

=== Heterociklička prirodna bojila ===
Prema kemijskoj konstituciji heterociklička prirodna bojila mogu se svrstati u dvije skupine: bojila s [[kisik]]ovim [[atom]]ima i bojila s [[dušik]]ovim atomima u prstenima. Od bojila koja danas imaju neko praktično značenje u prvoj su skupini: [[brazilein]], [[hematein]], oenin i santalin, dok su u drugoj skupini: antikni [[purpur]], [[indigo]] i [[klorofil]].

=== Slike ===

{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"
|-
|  style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Close up grapes.jpg|x180px|border]]
|  style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Merlot Grape.jpg|x180px|border]]
|  style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:BilberriesBig.jpg|x180px|border]]
|  style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Malvaceae - Malva alcea-2.JPG|x180px|border]]
|-
|align=center|Oenin se nalazi u ljusci tamnih vrsta [[Grožđe|grožđa]].
|align=center|[[Merlot]] (na slici).
|align=center|Plodovi [[borovnica|borovnice]] (lat. ''Vaccinium myrtillus''). 
|align=center|[[Cvijet|Cvjetovi]] ružičastog ili velikog [[sljez]]a (lat. ''Malva alcea'').
|}
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Pigmenti]]