Vidi kôd stranice Nasirudin Tusi

{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Nasirudin Tusi
| slika             = Nasir_al-Din_Tusi.jpg
| slika_širina      = 300 px
| naslov            = Iranska markica izdata povodom 700 godina od smrti Nasirudina Tusija
| datum_rođenja     = [[18. veljače]], [[1201.]]
| mjesto_rođenja    = [[Tus, Iran|Tus]], [[Veliki Horasan|Horasan]], [[Iran]]
| datum_smrti       = [[26. lipnja]] [[1274.]]
| mjesto_smrti      = [[Kazimejn]], [[Irak]]
| prebivalište      = 
| državljanstvo     = 
| narodnost         = 
| etnicitet         = [[Perzijanac]] 
| polje             =  [[Matematika u srednjovjekovnom islamu|matematika]]<br>[[Islamska filozofija|filozofija]]<br>[[Islamska astronomija|astronomija]]<br>[[Fizika u srednjovjekovnom islamu|fizika]]<br>[[Medicina u srednjovjekovnom islamu|medicina]]<br>[[Znanost u srednjovjekovnom islamskom svijetu|opća znanost]]
| radna_institucija = 
| alma_mater        = 
| doktorski_mentor  = 
| poznat_po         = [[Zij-i Ilkhani]]
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           = 
| web_stranica      =
| fusnote           = 
}}
'''Nasirudin Tusi''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: محمد بن محمد بن حسن طوسی), punog imena '''Muhammad ibn Muhammad ibn al-Hasan al-Tūsī''', bio je [[Perzijanci|perzijski]] [[polihistor]], [[arhitekt]], [[filozof]], [[liječnik]], [[znanstvenik]] i [[teolog]].<ref>{{cite book |last1=Bennison |first1=Amira K. |title=The great caliphs : the golden age of the 'Abbasid Empire |url=https://archive.org/details/greatcaliphsgold00benn |year=2009 |publisher=Yale University Press |location=New Haven |isbn=978-0-300-15227-2 |page=[https://archive.org/details/greatcaliphsgold00benn/page/n214 204] |quote=Hulegu killed the last ‘Abbasid caliph but also patronized the foundation of a new observatory at Maragha in Azerbayjan at the instigation of the Persian Shi‘i polymath Nasir al-Din Tusi.}}</ref><ref>{{cite book |last1=Goldschmidt |first1=Arthur |last2=Boum |first2=Aomar |title=A Concise History of the Middle East |url=https://books.google.com/books?id=hSOdBAAAQBAJ |year=2015 |publisher=Avalon Publishing |isbn=978-0-8133-4963-3 |quote=Hulegu, contrite at the damage he had wrought, patronized the great Persian scholar, Nasiruddin Tusi (died 1274), who saved the lives of many other scientists and artists, accumulated a library of 400000 volumes, and built an astronomical ...}}</ref><ref>{{cite book |author1=Bar Hebraeus |authorlink1=Bar Hebraeus |last2=Joosse |first2=Nanne Pieter George |title=A Syriac Encyclopaedia of Aristotelian Philosophy: Barhebraeus (13th C.), Butyrum Sapientiae, Books of Ethics, Economy, and Politics : a Critical Edition, with Introduction, Translation, Commentary, and Glossaries |url=https://books.google.com/books?id=eYV3AAAAMAAJ |year=2004 |publisher=Brill |isbn=978-90-04-14133-9 |page=11 |quote=the Persian scholar Naṣīr al-Dīn al-Ṭūsī}}</ref><ref>{{cite book |author=Seyyed Hossein Nasr |title=Islamic Philosophy from Its Origin to the Present: Philosophy in the Land of Prophecy |url=https://books.google.com/books?id=0k5iy4RvAwcC |year=2006 |publisher=State University of New York Press |isbn=978-0-7914-6800-5 |page=167 |quote=In fact it was common among Persian Islamic philosophers to write few quatrains on the side often in the spirit of some of the poems of Khayyam singing about the impermanence of the world and its transience and similar themes. One needs to only recall the names of Ibn Sina, Suhrawardi, Nasir al-Din Tusi and Mulla Sadra, who wrote poems along with extensive prose works.}}</ref><ref>Rodney Collomb, "The rise and fall of the Arab Empire and the founding of Western pre-eminence", Published by Spellmount, 2006. pg 127: "Khawaja Nasr ed-Din Tusi, the Persian, Khorasani, former chief scholar and scientist of"</ref><ref>Seyyed Hossein Nasr, Islamic Philosophy from Its Origin to the Present: Philosophy in the Land of Prophecy, SUNY Press, 2006, {{ISBN|0-7914-6799-6}}. page 199</ref><ref>Seyyed H. Badakhchani. Contemplation and Action: The Spiritual Autobiography of a Muslim Scholar: Nasir al-Din Tusi (In Association With the Institute of Ismaili Studies. I. B. Tauris (December 3, 1999). {{ISBN|1-86064-523-2}}. page.1: ""Nasir al-Din Abu Ja`far Muhammad b. Muhammad b. Hasan Tusi:, the renowned Persian astronomer, philosopher and theologian"</ref><ref>{{cite book |last1=Glick |first1=Thomas F. |authorlink1=Thomas F. Glick |last2=Livesey |first2=Steven John |last3=Wallis |first3=Faith |authorlink3=Faith Wallis |title=Medieval Science, Technology, and Medicine: An Encyclopedia |url=https://books.google.com/books?id=SaJlbWK_-FcC |year=2005 |publisher=Psychology Press |isbn=978-0-415-96930-7 |quote=drawn by the Persian cosmographer al-Tusi.}}</ref><ref>{{cite book |last=Laet |first=Sigfried J. de |title=History of Humanity: From the seventh to the sixteenth century |url=https://books.google.com/books?id=PvlthkbFU1UC |year=1994 |publisher=UNESCO |isbn=978-92-3-102813-7 |page=908 |quote=the Persian astronomer and philosopher Nasir al-Din Tusi.}}</ref><ref>{{cite book |last=Mirchandani |first=Vinnie |title=The New Polymath: Profiles in Compound-Technology Innovations |url=https://books.google.com/books?id=v7bP_KlooLwC&pg=PA300 |year=2010 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-470-76845-7 |page=300 |quote=Nasir. al-Din. al-Tusi: Stay. Humble. Nasir al-Din al-Tusi, the Persian polymath, talked about humility: “Anyone who does not know and does not know that he does not know is stuck forever in double ...}}</ref> Često se smatra tvorcem [[Trigonometrija|trigonometrije]] kao samostalne matematičke discipline.<ref>{{Cite web |url=http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Biographies/Al-Tusi_Nasir.html |title=Al-Tusi_Nasir biography |website=www-history.mcs.st-andrews.ac.uk |access-date=2018-08-05 |quote=One of al-Tusi's most important mathematical contributions was the creation of trigonometry as a mathematical discipline in its own right rather than as just a tool for astronomical applications. In Treatise on the quadrilateral al-Tusi gave the first extant exposition of the whole system of plane and spherical trigonometry. This work is really the first in history on trigonometry as an independent branch of pure mathematics and the first in which all six cases for a right-angled spherical triangle are set forth.}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.cambridge.org/core/books/the-cambridge-history-of-science/islamic-mathematics/4BF4D143150C0013552902EE270AF9C2 |title=the cambridge history of science}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.iranicaonline.org/articles/tusi-nasir-al-din-bio |title=ṬUSI, NAṢIR-AL-DIN i. Biography – Encyclopaedia Iranica |last=electricpulp.com |website=www.iranicaonline.org |language=en |access-date=2018-08-05 |quote=His major contribution in mathematics (Nasr, 1996, pp. 208-14) is said to be in trigonometry, which for the first time was compiled by him as a new discipline in its own right. Spherical trigonometry also owes its development to his efforts, and this includes the concept of the six fundamental formulas for the solution of spherical right-angled triangles.}}</ref> Muslimanski učenjak [[Ibn Haldun]] ([[1332.]] – [[1406.]]) smatrao je Tusija najvećim od kasnijih perzijskih učenjaka.<ref name="Khaldun">James Winston Morris, "An Arab Machiavelli? Rhetoric, Philosophy and Politics in Ibn Khaldun’s Critique of Sufism", Harvard Middle Eastern and Islamic Review 8 (2009), pp 242–291. [http://escholarship.bc.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1032&context=james_morris] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100620223200/http://escholarship.bc.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1032&context=james_morris |date=20. lipnja 2010. }} excerpt from page 286 (footnote 39): "Ibn Khaldun’s own personal opinion is no doubt summarized in his pointed remark (Q 3: 274) that Tusi was better than any other later Iranian scholar". Original Arabic: Muqaddimat Ibn Khaldūn : dirāsah usūlīyah tārīkhīyah / li-Aḥmad Ṣubḥī Manṣūr-al-Qāhirah : Markaz Ibn Khaldūn : Dār al-Amīn, 1998. {{ISBN|977-19-6070-9}}. Excerpt from Ibn Khaldun is found in the section: الفصل الثالث و الأربعون: في أن حملة العلم في الإسلام أكثرهم العجم (On how the majority who carried knowledge forward in Islam were Persians) In this section, see the sentence where he mentions Tusi as more knowledgeable than other later Persian ('Ajam) scholars:. و أما غيره من العجم فلم نر لهم من بعد الإمام ابن الخطيب و نصير الدين الطوسي كلاما يعول على نهايته في الإصابة. فاعتير ذلك و تأمله تر عجبا في أحوال الخليقة. و الله يخلق ما بشاء لا شريك له الملك و له الحمد و هو على كل شيء قدير و حسبنا الله و نعم الوكيل و الحمد لله.</ref>

== Životopis ==

[[Datoteka:Tusi_manus.jpg|right|thumb|Tusijev traktat o [[astrolab]]u, [[Isfahan]] 1505.]]
Nasirudin Tusi rođen je [[18. veljače]] [[1201.]] godine u gradu [[Tus, Iran|Tusu]], u srednjovjekovnom [[Veliki Horasan|Horasanu]], današnjem sjeveroistočnom dijelu [[Iran]]a. Obrazovanje je započeo u ranoj mladosti. U [[Hamadan]]u i Tusu proučavao je [[Kuran]], [[hadis]], [[Džaferije|džaferijsku]] pravnu filozofiju, logiku, filozofiju, matematiku, medicinu i astronomiju.<ref name="Dabashi">Dabashi, Hamid. "Khwajah Nasir al-Din Tusi: The philosopher/vizier and the intellectual climate of his times". Routledge History of World Philosophies. Vol I. History of Islamic Philosophy. Seyyed Hossein Nasr and Oliver Leaman (eds.) London: Routledge. 1996. p. 529</ref>

Rođen je u [[Šijizam|šijitskoj]] obitelji, a u mladosti je izgubio oca. Ispunivši želju svog oca, mladi je Muhamed ozbiljno shvatio učenje i stipendiju i putovao nadaleko, kako bi pohađao predavanja poznatih učenjaka i stekao znanje. U mladosti se preselio u [[Nišapur]], grad koji je u to vrijeme bio znanstveni centar, a nalazio se oko 75&nbsp;km zapadno od Tusa. Tu je proučavao filozofiju kod učenjaka Feridudina Damada Nišaburija i matematiku kod Muhameda Hasiba.<ref name="HistMuslimPhil">Siddiqi, Bakhtyar Husain. "Nasir al-Din Tusi". A History of Islamic Philosophy. Vol 1. M. M. Sharif (ed.). Wiesbaden:: Otto Harrossowitz. 1963. p. 565</ref> U tom razdoblju u Nišapuru je upoznao i [[Feriduddin Attar|Feriduddina Attara]], poznatog [[sufizam|sufiju]] kojeg su kasnije ubili Mongoli, a pohađao je predavanja [[Kutbudin Misri|Kutbudina Misrija]].

U [[Mosul]]u je studirao matematiku i astronomiju s Kemal el-Din Junusom, učenikom [[Šarafudin Tusi|Šarafudina Tusije]].<ref name="MacT">[http://www-history.mcs.st-and.ac.uk/Biographies/Al-Tusi_Sharaf.html Sharaf al-Din al-Muzaffar al-Tusi biography - MacTutor History of Mathematics]</ref>

Dok su vojske [[Džingis-kan]]a harale njegovom domovinom, Tusi je bio u službi [[Nizari|nizarske]] [[Ismailizam|ismailijske]] države i dao značajan doprinos znanosti u to vrijeme kada je država bila pred slomom pred nadolazećim snagama [[Mongolsko Carstvo|Mongolskog Carstva]].<ref>Peter Willey, ''The Eagle's Nest: Ismaili Castles in Iran and Syria'', (I.B. Tauris, 2005), 172.</ref> Zarobljen je nakon što su Mongoli izvršili invaziju [[alamut]]ske regije.<ref>[[Michael Axworthy]], ''A History of Iran: Empire of the Mind'', (Basic Books, 2008), 104.</ref>

== Radovi ==
Tusi je napisao oko 150 djela, od kojih je 25 na [[perzijski jezik|perzijskom]], a preostala na [[arapski jezik|arapskom jeziku]], a postoji i jedan [[traktat]] na perzijskom, arapskom i [[turski jezik|turskom jeziku]].

Neki od njegovih najvažnijih radova su:

* ''Kitāb al-Shakl al-qattāʴ'' – knjiga o kompletnom [[četverokut|četveroukutu]]. Peti svezak je sažetak trigonometrije,
* ''Al-Tadhkirah fi'ilm al-hay'ah'' – memoar o astronomiji. Mnogo komentara bilo je napisano o ovom djelu nazvanom ''Sharh al-Tadhkirah'' (Komentar al-Tadhkirah) – komentare su napisali [[El-Bircendi]] i [[Nazam Nišapuri]],
* ''Akhlaq-i Nasiri'' – djelo o etici,
* ''al-Risalah al-Asturlabiyah – traktat o [[astrolab]]iji,
* ''Zij-i Ilkhani'' (ilhanidske tablice) – glavni astronomski traktat, završen 1272. godine.
* ''Sharh al-Isharat'' – komentar [[Avicena|Ibn Sininog]] ''El-Išareta'',
* ''Awsaf al-Ashraf'' – kratak mistično-etički rad na perzijskom jeziku,
* ''Tajrīd al-Iʿtiqād'' – sažetak vjerovanja, komentar šiitskih nauka,
* ''Talkhis al-Muhassal'' – sažetak sažetaka,

== Postignuća ==

Tusi je tijekom boravka u Nišapuru stekao reputaciju izuzetnog učenjaka. Tusijevo prozno pisanje, koje broji preko 150 djela, predstavlja jednu od najvećih zbirki jednog islamskog autora. Osim pisanje na arapskom i perzijskom jeziku Nasirudin Tusi bavio se i vjerskim (''islamskim'') temama i nereligijskim ili svjetovnim temama (''drevne znanosti''). Njegovi radovi uključuju i konačne verzije arapskog prijevoda djela [[Euklid]]a, [[Arhimed]]a, [[Klaudije Ptolemej|Ptolemeja]], [[Autolik]]a i [[Teodozije iz Bitinije|Teodozija iz Bitinije]].

=== Astronomija ===
{{glavni|Zij-i Ilkhani|Tusijev par}}

Tusi je uvjerio [[Hulagu-kan]]a da izgradi zvjezdarnicu za uspostavljanje točnih astronomskih tablica za bolja astrološka predviđanja. Od [[1259.]] godine, izgrađen je [[zvjezdarnica u Maragi]] u [[Azerbajdžan]]u, južno od rijeke [[Araks]] i zapadno od [[Maraga|Marage]], prijestolnice [[Ilhanidsko Carstvo|Ilhanidskog Carstva]].

Na osnovu zapažanja u ovom, tada najnaprednijoj zvjezdarnici, Tusi je sastavio vrlo precizne tablice kretanja planeta kao što je prikazano u njegovoj knjizi ''Zij-i Ilkhani'' (Ilhanidske tablice). Ova knjiga sadrži astronomske tablice za računanje položaja planeta i imena zvijezda. Smatra se da je njegov model za planetarni sustav bio najnapredniji u to doba, pa se naširoko koristio sve do razvoja [[Heliocentrični sistem|heliocentričnog modela]] u doba [[Nikola Kopernik|Nikole Kopernika]]. Tijekom razdoblja od Ptolemeja do Kopernika, neki ga smatraju jednim od najistaknutijih astronoma tog vremena. 

Za svoje planetarne modele izumio je geometrijsku tehniku pod nazivom [[Tusijev par]], koji generira linearno kretanje kao zbroj dva kružna pokreta. On je koristio ovu tehniku da zamijeni problematični ekvivalent Ptolemeja za mnoge planete, ali nije uspio pronaći rješenje za [[Merkur]], što je kasnije riješio [[Ibn eš Šatir]] kao i [[Ali Kušći]]. Tusijev par kasnije je upotrebljen u geocentričnom modelu Ibn eš-Šatira i heliocentričnom modelu Nikole Kopernika. Također je izračunao vrijednost za godišnju precesiju [[Ravnodnevnica|ravnodnevnice]] i pridonio izgradnji i upotrebi nekih astronomskih instrumenata, uključujući astrolabe.

Tusi je kritizirao Ptolomejevu upotrebu opservacijskih dokaza kako bi pokazao da je [[Zemlja (planet)|Zemlja]] u stanju mirovanja, napominjući da takvi dokazi nisu presudni. Iako to ne znači da je bio zagovornik mobilnosti zemlje, kao što je bio zagovornik i njegov komentator iz 16. stoljeća [[El-Bircendi]], Tusi je tvrdio da se nepokretnost Zemlje može dokazati, samo fizičkim principima koji su pronađeni u prirodnoj filozofiji. Tusijeve kritike Ptolemeja bile su slične argumentima koje je Kopernik kasnije ([[1543.]] godine) koristio za obranu teze [[Zemljina rotacija|rotacije Zemlje]].

O stvarnoj biti [[Mliječna staza|Mliječne staze]], Ṭusi u svojem Tadhkirahu piše: „Mliječna staza, tj. [[Galaksija]], sastoji se od vrlo velikog broja malih zvijezda čvrsto povezanih u [[Galaktički skupovi|skup]], koje zbog svoje koncentracije i male veličine izgledaju kao zamućene mrlje. Zbog toga sliče mlijeku koje se nalazi u boji. Tri stoljeća kasnije dokazano je da se Mliječna staza sastoji od mnoštva zvijezda kada je [[1610.]] godine [[Galileo Galilei]] koristio [[teleskop]] za proučavanje Mliječne staze i otkrio da se zaista sastoji od ogromnog broja slabašnih zvijezda.

=== Logika ===
Nasirudin Tusi bio je zastupnik Ibn Sinine logike i napisao je sljedeći komentar njegove teorije apsolutnih [[Propozicija|propozicije]]:

{{Citat|Ono što ga je potaknulo na to je da je u asortorističkom [[Silogizam|silogističkom]] Aristotelu i drugima ponekad korištena [[kontradikcija|kontradiktornost]] apsolutnih prijedloga pod pretpostavkom da su apsolutni; i zato su mnogi odlučili da apsolutnost proturječi apsolutnom. Kad je Ibn Sina pokazao da to nije u redu želio je razviti metodu konstrukcije tih Aristotelovih primjera.}}

=== Matematika ===
[[Datoteka:Stamps of Azerbaijan, 2009-861.jpg|thumb|upright|Poštanska markica izdata u [[Azerbejdžan]]u 2009. godine u čast Tusija]]
Tusi je bio prvi koji je napisao djelo o trigonometriji nezavisno od astronomije.<ref name="britannica">{{cite encyclopedia |title=trigonometry |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/605281/trigonometry |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |accessdate=2011-04-25}}</ref> 
U svom ''Traktatu o četverokutu'' Tusi je dao opsežno izlaganje [[Sferna trigonometrija|sferne trigonometrije]], nezavisno od astronomije.<ref>* Katz, Victor J. (1993). ''A History of Mathematics: An Introduction'', p259. [[Addison Wesley]]. {{ISBN|0-673-38039-4}}.</ref>
Upravo je u djelima Tusija trigonometrija postigla status nezavisne grane matematike koja se razlikovala od astronomije, a s kojom je toliko dugo bila povezana. Bio je prvi koji je nabrojao šest različitih slučajeva pravog trokuta u sfernoj trigonometriji.<ref>http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Biographies/Al-Tusi_Nasir.html,"One{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} of al-Tusi's most important mathematical contributions was the creation of trigonometry as a mathematical discipline in its own right rather than as just a tool for astronomical applications. In Treatise on the quadrilateral al-Tusi gave the first extant exposition of the whole system of plane and spherical trigonometry. This work is really the first in history on trigonometry as an independent branch of pure mathematics and the first in which all six cases for a right-angled spherical triangle are set forth"/</ref>

Ovaj rad nastavak je ranijih radova grčkih matematičara, poput [[Menelaj Aleksandrijski|Menelaja iz Aleksandrije]], koji je napisao knjigu o sfernoj trigonometriji pod nazivom ''Sphaerica'' kao i ranijih muslimanskih matematičari [[Abu al-Wafa' Buzjani|Abu al-Wafe]] i [[Ibn Muaz Džajani]]ja.

U svom djelu ''Na sektorskoj slici'' pojavljuje se poznata [[sinusni poučak]] kojom se uspostavljaju određene relacije unutar trokuta.<ref name="Berggren-518">{{cite book |first=J. Lennart |last=Berggren |title=The Mathematics of Egypt, Mesopotamia, China, India, and Islam: A Sourcebook |chapter=Mathematics in Medieval Islam |publisher=Princeton University Press |year=2007 |isbn=978-0-691-11485-9 |page=518}}</ref>

:<math> \frac{a}{\sin A} = \frac{b}{\sin B} = \frac{c}{\sin C} </math>

Također je formulirao i sinusni poučak u [[Sferna trigonometrija|sfernoj trigonometriji]],<ref>''Also the 'sine law' (of geometry and trigonometry, applicable to spherical trigonometry) is attributed, among others, to Alkhujandi. (The three others are Abul Wafa Bozjani, Nasiruddin Tusi, and Abu Nasr Mansur).'' Razvi, Syed Abbas Hasan (1991) ''A history of science, technology, and culture in Central Asia, Volume 1'' University of Peshawar, Peshawar, Pakistan, page 358, {{OCLC|26317600}}</ref><ref>Bijli suggests that three mathematicians are in contention for the honor, Alkhujandi, Abdul-Wafa and Mansur, leaving out Nasiruddin Tusi. Bijli, Shah Muhammad and Delli, Idarah-i Adabiyāt-i (2004) ''Early Muslims and their contribution to science: ninth to fourteenth century'' Idarah-i Adabiyat-i Delli, Delhi, India, page 44, {{OCLC|66527483}}</ref> definirao [[Tangensni poučaka|tangensni poučak]] za sferne trokute i pružio dokaze za te zakone.<ref name="Berggren-518"/>

=== Biologija ===
U svom djelu ''Akhlaq-i Nasiri'', Tusi je pisao o nekoliko bioloških tema. Branio je verziju Aristotelove ''[[Veliki lanac postojanja|scale naturae]]'', u koju je čovjeka stavio iznad životinja, biljaka, minerala i elemenata. Opisao je ''[[trave]] koje rastu bez sjetve ili uzgoja jednostavnim stapanjem elemenata'' kao najbliže mineralima. Među biljkama [[datulja|datulju]] je smatrao najrazvijenijom, jer ''njoj edostaje samo jedna stvar kojom bi mogla dostići stadij životinje, a to je da se otkine iz zemlje i krene u potragu za hranjivim tvarima''.

Najnižu razinu među životinjama, koje su bliske području biljaka, prema Tusiju su one životinje koje se šire poput trave, a nesposobne su za parenje, npr. [[gliste]] i određene vrste [[insekat]]a. Životinje ''koje dostignu fazu savršenstva odlikuju se potpuno razvijenim oružjem'', poput rogova, zuba i kandži. Tusi je te organe opisao kao prilagodbe životnom stilu svake vrste, na način koji predviđa prirodnu teologiju. Također je napisao i sljedeće:

{{Citat|Najplemenitija vrsta je ona vrsta čija je razdražljivost i percepcija takva da prihvaća disciplinu i pouku: time joj pripisuje savršenost koja u njoj nije prvobitno bila stvorena. Takvi su školovani [[konj]] i istrenirani [[sokol]]. Kako ovaj stupanj znanja više raste u njemu, to više nadilazi svoj rang, sve dok ne dođe do točke u kojoj je samo puko promatranje akcije dovoljno za uputu, na taj način, kad nešto vide, oni to slično izvode [[mimikrija|mimikrijom]], bez prethodne obuke. Ovo je najviši stupanj životinje i prvi stupanj u rangu do čovjeka s kojim je u neposrednoj blizini.}}

Tusi je u ovom odlomku opisao različite vrste učenja, prepoznavajući promatračko učenje kao najnapredniji oblik i ispravno ga pripisujući određenim životinjama.

Čini se da je Tusi čovjekovu pripadnost, u svijetu živih bića, shvatio kao pripadnost životinjama, budući da je izjavio da je ''životinjska duša [koja sadrži sposobnosti percepcije i kretanja ...] ograničena na jedinke životinjske vrste'', i to tako što posjeduje ''ljudsku dušu, [...] čovječanstvo se razlikuje i partikularizira među ostalim životinjama.<ref>Nasir ad-Din Tusi (1964) ''The Nasirean Ethics'' (translator: G.M. Wickens). London: Allen & Unwin, p.&nbsp;42 (emphasis added).</ref>

Neki učenjaci tumače Tusijeve biološke zapise kao sugestije da se držao neke [[evolucija|evolucijske teorije]].<ref>{{cite journal |last=Alakbarli |first=Farid |date=Summer 2001 |title=A 13th-Century Darwin? Tusi's Views on Evolution |url=http://azer.com/aiweb/categories/magazine/92_folder/92_articles/92_tusi.html |journal=[[Azerbaijan International]] |volume=9 |issue=2 |pages=48–49}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Shoja |first1=M.M. |last2=Tubbs |first2=R.S. |year=2007 |title=The history of anatomy in Persia |journal=[[Journal of Anatomy]] |volume=210 |pages=359–378 |doi=10.1111/j.1469-7580.2007.00711.x |pmc=2100290 |pmid=17428200}}</ref> Međutim, Tusi nikad nije izričito izjavio da vjeruje da će se vrste mijenjati s vremenom.

=== Kemija ===
Tusi je doprino kemiji formulacijom ranog [[Zakon očuvanja mase|zakona o očuvanju mase]].<ref>{{cite journal |last1=Alakbarli |first1=Farid |title=A 13th-Century Darwin? Tusi's Views ojn Evolution |journal=Azerbaijan International |year=2001 |volume=9 |issue=2 (Summer 2001) |pages=48–49 |url=https://azer.com/aiweb/categories/magazine/92_folder/92_articles/92_tusi.html |accessdate=2018-01-27 |quote=While this reasoning may seem backward to today's Western mind, some of Tusi's theories did have merit. For instance, Tusi believed that a body of matter is able to change, but is not able to entirely disappear. He wrote: 'A body of matter cannot disappear completely. It only changes its form, condition, composition, color and other properties and turns into a different complex or elementary matter'.}}</ref>

== Utjecaj i ostavština ==
Krater ''[[Nasirudin (krater)|Nasirudin]]'' promjera 60 km koji se nalazi na južnoj polutci [[Mjesec]]a nazvan je po njemu. [[Mali planet]] 10269 Tusi kojeg je [[SSSR|sovjetski]] astronom [[Nikolaj Stepanovič Černih]] otkrio 1979. godine nazvana je po ovom učenjaku.<ref>{{cite web |url=http://adsabs.harvard.edu/full/2003ASPC..289..157B |title=2003ASPC..289..157B Page 157 |publisher=Adsabs.harvard.edu |accessdate=2013-02-27}}</ref><ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?q=10269+tusi&hl=lt |title=10269 tusi - Mano biblioteka - Google knygos |publisher=Books.google.com |accessdate=2013-02-27}}</ref> Po njemu su nazvani i [[tehnološko sveučilište K. N. Tusi]], najstarije tehnološko sveučilište u Iranu i zvjezdarnica u [[Šemah]]u, [[Azerbajdžan]]. U veljači [[2013.]] gidube, [[Google (tražilica)|Google]] je 812. godišnjicu od Tusijevog rođenja obilježio s [[Google Doodle|doodleom]], pri čemu je na početnim stranicama ovog pretraživača Tusi nazvan ''al-farsi'' (perzijanac).<ref name="google-doodle">{{cite web |title=Nasir al-Din al-Tusi's 812th Birthday |url=https://www.google.com/doodles/nasir-al-din-al-tusis-812th-birthday |publisher=Google |accessdate=2013-02-19}}</ref><ref name="BBC Persian">{{cite news |title=In Persian نگاه عربی به خواجه نصیرالدین طوسی در گوگل |url=http://www.bbc.co.uk/persian/science/2013/02/130219_l42_khaje_nasir_google.shtml |accessdate=2013-02-19 |date=2013-02-19}}</ref>

== Izvori ==
{{reflist|30em}}

== Daljnje čitanje ==
*Ṭūsī, Muḥammad Ibn Muḥammad Ibn al-Ḥasan". ''[[Dictionary of Scientific Biography]]''. New York: Charles Scribner's Sons. 1970–1980. ISBN 978-0-684-10114-9.
*O'Connor, John J.; Robertson, Edmund F., [https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Al-Tusi_Nasir/ ''"Nasir al-Din Tusi"]'', [[MacTutor History of Mathematics archive]], [[University of St Andrews]].
*Encyclopædia Iranica, "AḴLĀQ-E NĀṢERĪ", G.M. Wickens [https://web.archive.org/web/20110318022941/http://www.iranicaonline.org/articles/aklaq-e-naseri-by-kaa-nasir-al-din-tusi-the-principal-treatise-in-persian-on-ethics-economics-and-politics-f]
*Encyclopædia Iranica, "AWṢĀF AL-AŠRĀF", G.M. Wickens [http://www.iranicaonline.org/articles/awsaf-al-asraf-a-short-mystical-ethical-work-in-persian-by-nasir-al-din-tusi-written-late-in-life-ca]
*Encyclopædia Iranica, "Nasir al-Din al-Tusi" George Saliba [http://www.iranicaonline.org/articles/tusi-nasir-al-din]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Nasir al-Din Tusi}}
*{{cite encyclopedia |editor=Thomas Hockey |display-editors=etal |last=Ragep |first=F. Jamil |title=Ṭūsī: Abū Jaʿfar Muḥammad ibn Muḥammad ibn al‐Ḥasan Naṣīr al‐Dīn al‐Ṭūsī |encyclopedia=The Biographical Encyclopedia of Astronomers |publisher=Springer |year=2007 |location=New York |pages=1153–5 |url=http://islamsci.mcgill.ca/RASI/BEA/Tusi_BEA.htm |isbn=978-0-387-31022-0}} ([http://islamsci.mcgill.ca/RASI/BEA/Tusi_BEA.pdf PDF version])
*{{cite encyclopedia |last=Nasr |first=Seyyed Hossein |title=Al-Ṭūsī, Muḥammad Ibn Muḥammad Ibn Al-Ḥasan Usually Known as Naṣir Al-Dīn |url=http://www.encyclopedia.com/doc/1G2-2830904400.html |encyclopedia=[[Dictionary of Scientific Biography |Complete Dictionary of Scientific Biography]] |publisher=Encyclopedia.com |origyear=1970-80 |year=2008}}
*[http://arquivo.pt/wayback/20160523195613/http://islamicinsights.com/index.php?option=com_content&task=view&id=316 Biography by Islamic Insights]
*[http://www.muslimphilosophy.com/ip/rep/H036.htm Biography by Islamic Philosophy Online]
*[http://www.iep.utm.edu/t/tusi.htm Biography by The Internet Encyclopedia of Philosophy]
*Kerry Magruder, [http://ouhos.org History of Science Online: Islamic and Early Medieval Science], University of Oklahoma
*[https://web.archive.org/web/20160304174549/http://islamonline.com/cgi-bin/news_service/profile_story.asp?service_id=996 Islam Online.]
*{{cite web |url=http://www.britannica.com/eb/article-9073899 |title=Nasir al-Din al-Tusi (Persian scholar) – Encyclopædia Britannica |publisher=britannica.com |accessdate=2014-01-16}}
*[http://www.wilbourhall.org/index.html#rekha The Rekhaganita]. An 18th century Sanskrit translation of Nasir al-Din al-Tusi's recension of Euclid's'' Elements''.
*[http://www.saudiaramcoworld.com/issue/200703/rediscovering.arabic.science.htm Richard Covington, ''Rediscovering Arabic Science'', 2007, Saudi Aramco World] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141030100805/http://www.saudiaramcoworld.com/issue/200703/rediscovering.arabic.science.htm |date=30. listopada 2014. }}

{{GLAVNIRASPORED:Tusi, Nasirudin}}

[[Kategorija:Iranski znanstvenici]]
[[Kategorija:Arhitekti]]
[[Kategorija:Astronomi]]
[[Kategorija:Perzijski filozofi]]
[[Kategorija:Matematičari]]
[[Kategorija:Islamski teolozi]]