Vidi kôd stranice Magnetski učinak električne struje

[[Datoteka:MagnUčin1.jpg|desno|120px]]
[[Datoteka:MagnUčin2.jpg|desno|140px]]
'''Magnetski učinak električne struje''' je pojava da se oko strujnog toka (dakle i oko [[vodič]]a kojim teče [[električna struja]]) stvara [[magnetsko polje]]. Ono oblikuje koncentrične [[magnetske silnice]] oko vodiča. Pri tome smjerom silnica zovemo smjer, u koji će se pod utjecajem strujnog toka postaviti kraj magnetske igle, koji normalno pokazuje na sjever (N - {{en|north}}). Smjer magnetskih silnica određuje se po pravilu desnog vijka, prema gornjim slikama. Ako vrh zamišljenog desnog vijka usmjerimo u smjeru dogovornog toka struje (od + prema - polu izvora), onda se smjer magnetskih silnica podudara sa smjerom u kome treba okretati zamišljeni desni vijak da bi se on "uvrtao" u smjeru toka struje.

Sljedećom slikom prikazana je žičana petlja. Primjenjujući pravilo desnog vijka na strujni tok kroz petlju, vidimo da ona stvara neku vrstu "magnetskog lista". U slučaju po slici, s donje strane petlje stvara se sjeverni (N), a s gornje južni pol (S).

Smotamo li vodič u [[zavojnica|zavojnicu]] prema predzadnjoj slici, magnetske silnice će obuhvaćati sve zavoje, te prema pravilu desnog vijka primijenjenog na bilo koji komadić žice izlaziti iz sredine zavojnice na gornjoj, a u nju ulaziti na donjoj strani. Drugim riječima, zavojnica se ponaša kao magnet s polovima na krajevima zavojnice. Budući da ga stvara strujni tok, takav magnet zovemo [[elektromagnet]]om.

Određivanje polariteta elektromagneta olakšava [[pravilo desne ruke]] (po zadnjoj slici), koje glasi:

:''Ako omotamo prste šake tako da prsti pokazuju smjer kruženja struje u zavojnici, palac će pokazivati smjer sjevernog pola elektromagnetskog polja koje stvara zavojnica.''

Unutar zavojnice formirani snop magnetskih silnica stvara tzv. [[magnetski tok]]. Ako je magnetsko djelovanje polova jače ispoljeno, jači je i magnetski tok. On raste s jakošću struje kroz zavojnicu, s brojem zavoja zavojnice, presjekom "jezgre" magneta, a smanjuje se s porastom duljine jezgre. Vrlo je važno kojom je materijom ispunjena šupljina unutar zavojnice, što se uzima u obzir faktorom tzv. [[magnetska vodljivost|magnetske vodljivosti]] ''µ''.

Jakost magnetskog toka daje izraz:
:<math>\Phi =\frac{I\omega s\mu}{L}</math>

Pri tome se ''Iω'' izražava u amperzavojima.

Budući da [[željezo]] bolje provodi magnetski tok od zraka, u cilju pojačanja djelovanja elektromagneta, u šupljinu zavojnice umeće se željezna jezgra. Opisan je elektromagnet koji koristi [[istosmjerna struja|istosmjernu struju]]. No mnogi uređaji koji koriste magnetski efekt, napajaju se s [[izmjenična struja|izmjeničnom strujom]]. Takva struja stvara tzv. [[vrtložne struje]] u željeznoj jezgri, koje stvaraju znatne gubitke energije nepotrebno zagrijavajući jezgru. Zbog toga se u uređajima s izmjeničnim napajanjem jezgre izvode iz paketa međusobno izoliranih limova posebnog sastava s povećanim sadržajem silicija (tzv. [[transformatorski lim]]) ili iz specijalnim postupkom prešane željezne prašine miješane s izolirajućim prahom (tzv. sinterirane/očvrsnute jezgre), čime se uvelike smanjuju pojave vrtložnih struja.

== Poveznice ==

* [[istosmjerna struja]]
* [[elektromagnet]]

[[Kategorija:Elektrotehnika]]