Vidi kôd stranice Lymanova serija

[[Datoteka:LymanSeries.svg|mini|desno|400px|Lymanova serija]]
[[Datoteka:Hydrogen transitions.svg|mini|desno|400px|Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik]]
'''Lymanova serija''', u [[fizika|fizici]] i [[kemija|kemiji]], je serija [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastih]] [[Spektar (fizika)|emisionih linija]], koje nastaju prijelazom [[elektron]]a iz energetskih razina n ≥ 2 na n = 1. Linije u seriji se nazivaju [[Grčko pismo|grčkim slovima]] po redoslijedu, od Lyman-alfa (od n = 2 na n = 1), Lyman-beta (od n = 3 na n = 1), Lyman-gama (od n = 4 na n = 1) itd. Tu seriju je otkrio Theodore Lyman 1906.

==Povijest==
Povijesno, objašnjenje nastanka [[Vodikove spektralne linije|vodikovih spektralnih linija]] je bio veliki problem u fizici u 19. stoljeću. Prvo je 1885. otkrivena [[Balmerova serija]] i utvrđena je Balmerova formula za vidljivi dio spektra vodika. Na osnovu toga, [[Johannes Rydberg]] je uspio odrediti [[Rydbergova formula|Rydbergovu formulu]] za sve spektralne linije vodikovog atoma. 
==Lymanova serija==
Jedan od oblika Rydbergove formule za Lymanovu seriju je:

:<math> {1 \over \lambda} = R \left( 1 - {1 \over n^2} \right) \qquad \left( R = 1.0974 \times 10^7 \mbox{m}^{-1} \right)</math>

gdje je ''n'' – prirodni broj jednak ili veći od 2 (n = 2,3,4,...). [[Valna duljina|Valne duljine]] (nm) Lymanove serije se nalazi u ultraljubičastom dijelu spektra:

{| class="wikitable"
! <math>n</math>
|align="center"|2
|align="center"|3
|align="center"|4
|align="center"|5
|align="center"|6
|align="center"|7
|align="center"|8
|align="center"|9
|align="center"|10
|align="center"|11
|align="center"|<math>\infty</math>
|-
! Valne duljine (nm)
|121,5
|102,5
|97,2
|94,9
|93,7
|93,0
|92,6
|92,3
|92.0
|91,9
|91,12 (Lyman limit)
|}

==Objašnjenje==
1913. [[Niels Bohr]] je stvorio [[Bohrov model atoma]], koji je uspio objasniti spektralne linije u Rydbergovoj formuli. Bohr je otkrio da elektroni u atomu vodika moraju imati točno određene, [[kvant]]izirane, energetske razine, po sljedećoj formuli:

:<math> E_n = - {{m e^4} \over {2 \left( 4 \pi \varepsilon_0 \hbar \right)^2}} {1 \over n^2} = - {13.6 \over n^2} [\mbox{eV}]. </math>

Prema Bohrovoj pretpostavci, kada elektron skoči s početne energetske razine (''E<sub>i</sub>'') na konačnu energetsku razinu (''E<sub>f</sub>''), atom emitira [[foton]] s valnom duljinom:

:<math> \lambda = {{h c} \over {E_i - E_f}}. </math>

Ako energetske razine izražavamo u [[elektronvolt]]ima, a valnu duljinu u [[Angstrom]]ima:

:<math> \lambda = {12430 \over {E_i - E_f}}. </math>

Za vodikov atom vrijedi:

:<math> {1 \over \lambda} = {{E i-E f} \over 12430} = \left( {12430 \over 13.6} \right)^{-1} \left({1 \over m^2} - {1 \over n^2} \right) = R \left({1 \over m^2} - {1 \over n^2} \right) </math>

gdje je: R – [[Rydbergova konstanta]]. Za Lymanovu seriju m = 1:

:<math> {1 \over \lambda} = R \left( 1 - {1 \over n^2} \right) </math>

== Vidi ==
* [[Lyman-alfa emiter]] (LAE)

== Izvori ==
*[https://web.archive.org/web/20031025053308/http://homepage.mac.com/dtrapp/ePhysics.f/labII__10.html] Lyman discovers series
* C.R. Nave (2006). "HyperPhysics" [http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/Hbase/hyde.html#c4 ''Hydrogen Spectrum'']. Georgia State University, 2008.
* "Quantum Physics" Eisberg and Resnick, publisher=John Wiley and Sons, 1985.
* [http://physics.nist.gov/cuu/Constants/codata.pdf] "CODATA Recommended Values of the Fundamental Physical Constants: 2006", Committee on Data for Science and Technology (CODATA), publisher=NIST

[[Kategorija:Kvantna mehanika]]
[[Kategorija:Fizikalna kemija]]