Vidi kôd stranice Louis de Broglie

{{Znanstvenik
| ime                     = Louis de Broglie
| slika                   = Broglie Big.jpg
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = [[16. kolovoza]] [[1892.]]
| mjesto_rođenja          = [[Dieppe]], [[Gornja Normandija]], [[Francuska]]
| datum_smrti             = [[19. ožujka]] [[1987.]]
| mjesto_smrti            = [[Louveciennes]], [[Île-de-France]], [[Francuska]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = 
| narodnost               = [[Francuzi|Francuz]]
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Fizika]], [[kvantna mehanika]]
| radna_institucija       = Sveučilište u Parizu ([[Sorbona]])
| alma_mater              = Sveučilište u Parizu ([[Sorbona]])
| doktorski_mentor        = [[Paul Langevin]]
| doktorski_studenti      = [[Jean-Pierre Vigier]]
| poznat_po               = [[Val]]na priroda [[elektron]]a <br /> [[De Broglieva valna duljina]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1929.]])<br>Nagrada Alberta I. ([[1932.]])<br>Medalja Max Planck ([[1938.]])<br>Nagrada Kalinga ([[1952.]])
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}

'''Louis de Broglie''' ili punim imenom '''Louis-Victor-Pierre-Raymond, 7. vojvoda de Broglie''' ([[Dieppe]], [[16. kolovoza]] [[1892.]] – [[Louveciennes]], [[19. ožujka]] [[1987.]]), francuski [[fizičar]]. Predavao na [[Sorbona|Sorbonnei]] od 1932. Godine 1923. prvi iznio zamisao da, na razini [[atom]]a, čestice tvari u [[gibanje|gibanju]], primjerice [[elektron]]i, osim [[Elementarna čestica|čestičnih]] svojstava imaju i [[val]]na svojstva. Na temelju [[Analogija|analogije]] sa [[svjetlost|svjetlošću]] postulirao je de Broglievu relaciju: čestici s [[Količina gibanja|količinom gibanja]] ''p'' pridružena je [[valna duljina]] ''λ'', koja je obrnuto proporcionalna količini gibanja ''p'', a [[koeficijent]] razmjernosti ili proporcionalnosti [[Planckova konstanta|Planckova je konstanta]] ''h'':

:<math>\lambda = \frac{h}{p} </math>

Ta se veličina naziva [[de Broglieva valna duljina|de Broglievom valnom duljinom]]. De Broglieva predodžba da elektron u gibanju ima valna svojstva pružila je mogućnost da se objasni zašto su u atomu moguća samo neka gibanja elektrona. De Broglievu [[doktor]]sku disertaciju o ''valovima materije'' uočio je [[Albert Einstein|Einstein]], koji je prihvatio tu zamisao, a [[Erwin Schrödinger|Schrödinger]] je postavio [[Diferencijalne jednadžbe|diferencijalnu jednadžbu]] za valove pridružene česticama, koja je poslije postala osnovna jednadžba gibanja u [[kvantna fizika|kvantnoj fizici]]. Godine 1927. [[Clinton Joseph Davisson]] i [[Lester Germer]] dokazali su [[pokus]]om da snop elektrona zaista pokazuje [[ogib]] ili difrakciju svojstvenu valovima kojih valna duljina odgovara de Broglievoj relaciji. Broglie je 1929. dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] za otkriće [[Dualizam (fizika)|dualne prirode]] [[elektron]]a.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=9660 |title=Broglie, Louis Victor de |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> Bio je član i povremeni tajnik [[Francuska akademija|Francuske akademije znanosti]].
[[datoteka:Electron diffraction Laue-zone tilt-series.gif|mini|desno|300px| [[Ogib]] ili difrakcija [[elektron]]a je pokazala da se elektroni ponašaju i kao [[čestica|čestice]] i kao [[val]]ovi ([[Dualizam (fizika)|dualizam]]).]]
[[Datoteka:Photoelectric effect in a solid - diagram.svg|alt=|mini|300x300px|[[Fotoelektrični učinak]] također pokazuje [[dualizam]]: ulazni [[foton]]i dolaze s lijeve strane i udaraju [[metal]]nu ploču (na dnu), izbijaju [[elektron]]e, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu.]]

== Životopis ==
Louis de Broglie rođen je u [[plemić]]koj obitelji [[16. kolovoza]] [[1892.]] Njegova obitelj nosila je titulu vojvode. Godine [[1910.]] diplomira povijest, no poslije toga se okreće matematici i fizici, koje diplomira [[1913.]] U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] ([[1914.]] – [[1918.]]) služi kao vojnik na razvoju [[Radiokomunikacije|radiokomunikacija]]. Poslije rata nastavio je s izučavanjima opće fizike. Kada mu [[1960.]] umire brat [[Maurice de Broglie|Maurice]], također fizičar, Louis postaje 7. vojvoda de Broglie. Za života se nije ženio, a nakon što [[19. ožujka]] [[1987.]] umire u [[Louveciennes]]u u 94. godini života, njegov rođak Victor-François nastavlja lozu de Broglieovih postavši 8. vojvoda de Broglie.

== Doprinosi ==

=== Dualna priroda elektrona ===
{{Glavni|Dualizam}}

Louis de Broglie je u svojoj [[doktor]]skoj disertaciji iz [[1924.]] uveo hipotezu o [[elektron]]skim [[val]]ovima, odnosno pretpostavio da elektronima u kretanju treba pridružiti i valna svojstva. Prije njega, zahvaljujući [[Einstein]]ovom objašnjenju [[fotoelektrični efekt|fotoelektričnog učinka]] i [[Max Planck|Planckovom]] objašnjenju [[Zračenje|zračenja]] [[Crno tijelo|apsolutno crnog tijela]], ukazala se nužnost da se zrakama svjetlosti ([[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskom zračenje]]) pridruže i čestična svojstva. De Broglie je stoga postavio obrnuto pitanje: ''"Ako svjetlost osim valnih posjeduje i čestična svojstva, treba li česticama tvari, kao što su, primjerice, elektroni, osim čestičnih pridružiti i valna svojstva?"''

Ovu njegovu pretpostavku o valnim svojstvima čestica znanstvena je javnost u prvi mah primila s nevjericom, pa čak i podsmjehom.{{Potrebna provjera}} Međutim, njegovu teoriju su potvrdili [[Lester Germer]] i [[Clinton Joseph Davisson]] [[1927.]] u [[pokus]]u kojim je dokazan [[ogib]] ili [[difrakcija]] elektrona na [[kristali]]ma. Difrakcijska slika je bila dokaz valne prirode elektrona. Za rad na valnoj mehanici i za otkriće valne prirode elektrona de Broglie je dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1929.]] Jedna od primjena njegovog otkrića je [[elektronski mikroskop]], koji ima mnogo veću [[rezolucija|rezoluciju]] od optičkih [[mikroskop]]a jer je valna duljina elektrona mnogo kraća od valne duljine svjetlosti. De Broglieova hipoteza postala je tako jedan od osnovnih postulata nove valne ili [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]], ali također uvela u fiziku i problem takozvanog valno-čestičnog dualizma. Kao primjer ove pojave danas se najčešće navodi pokus ogiba elektrona na dvostrukom prorezu.

Interesantno je primijetiti da u svojim kasnijim istraživanjima de Broglie nije došao ni do jednog rezultata koji bi bio bar približno jednak ovom izuzetnom otkriću.

=== De Broglieva valna duljina ===
Prva de Broglieova [[jednadžba]] povezuje [[valna duljina|valnu duljinu]] s [[Količina gibanja|količinom gibanja]] čestice:

:<math>\lambda = \frac{h}{p} = \frac {h}{\gamma mv} = \frac {h}{mv} \sqrt{1 - \frac{v^2}{c^2}}</math>.

Ovdje je ''λ'' čestična [[valna duljina]], ''h'' [[Planckova konstanta]], ''p'' količina gibanja čestice, ''m'' [[masa]] čestice, ''v'' [[brzina]] čestice, ''γ'' [[Lorentzov faktor]] i ''c'' [[brzina svjetlosti]] u [[vakuum]]u. Što su veće masa ili brzina čestice tim je kraća njena valna duljina.

=== Kasniji rad ===
De Broglieov rad na dualnoj prirodi materije je bio ključan za otkriće i razvoj [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]]. Međutim kvantna ili valna mehanika se zasnivala na [[Schrödingerova jednadžba|valnim funkcijama]], čiji je kvadrat predstavljao vjerojatnost pronalaska elektrona u određenoj točki prostora. De Broglieu se, kao ni [[Albert Einstein|Einsteinu]] i [[Erwin Schrödinger|Schrödingeru]], nije sviđala nedeterministička priroda novostvorene kvantne mehanike. Zbog toga je radio na pokušajima da razvije kauzalno objašnjenje kvantne mehanike. Radio je i na [[Paul Dirac|Dirac]]ovoj elektronskoj teoriji, novoj teoriji svjetlosti, općoj teoriji čestica sa [[spin]]om i primjeni valne mehanike na [[nuklearna fizika|nuklearnu fiziku]].

== Napomena o izgovoru ==
U francuskom jeziku de Broglie se izgovara kao [də bʁœj], slično izgovoru prezimena De Broy. Radi se zapravo o promjeni izgovora talijanskog prezimena Broglia (Brolja) koje su nosili de Broglieovi preci, a koje je galicizirano [[1654.]]<ref>[http://genealogy.euweb.cz/broglie/broglie3.html Izgovor prezimena]</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

==Vanjske poveznice==
{{commons|Louis de Broglie}}
* „[http://www.academie-francaise.fr/immortels/base/academiciens/fiche.asp?param=580 Besmrtnici: Louis de Broglie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041212175715/http://www.academie-francaise.fr/immortels/base/academiciens/fiche.asp?param=580 |date=12. prosinca 2004. }}“ {{fr}}
* "[http://www.nobel.se/physics/laureates/1929/broglie-bio.html Louis de Broglie – Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040904083428/http://www.nobel.se/physics/laureates/1929/broglie-bio.html |date=4. rujna 2004. }}" {{eng icon}}
*[http://www.harrymaugans.com/2006/05/03/in-search-of-schrodingers-cat/ Louis de Broglie i Schrödingerova mačka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120218212515/http://www.harrymaugans.com/2006/05/03/in-search-of-schrodingers-cat/ |date=18. veljače 2012. }}
*[http://pages.prodigy.net/ptheroff/gotha/broglie.html Paul Theroff (2005.) An Online Gotha: Broglie Genealogy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081222021111/http://pages.prodigy.net/ptheroff/gotha/broglie.html |date=22. prosinca 2008. }}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Broglie, Louis de}}
[[Kategorija:Francuski fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]