Vidi kôd stranice Kondenzirana tvar

[[datoteka:Bose Einstein condensate.png|250px|mini|desno|Podaci o raspodjeli [[brzina|brzine]] (3 prikaza) za [[plin]] [[atom]]a [[rubidij]]a, koji potvrđuju otkriće novog [[Agregatna stanja|agregatnog stanja materije]], Bose – Einsteinovog kondenzata. Lijevo: neposredno prije pojave Bose-Einsteinovog kondenzata. Centar: neposredno nakon pojave kondenzata. Desno: nakon dodatnog [[Isparavanje|isparavanja]], ostavlja se uzorak gotovo čistog [[kondenzacija|kondenzata]].]]

[[datoteka:Bose-Einstein Condensation.ogv|250px|mini|desno|Prikaz Bose – Einsteinove kondenzacije kod niskih temperatura.]]

[[datoteka:MicroChipAtomicTrap00.jpg|250px|mini|desno|[[Integrirani krug]] [[Atomska stupica|atomske stupice]] razvijene u ILS-u (eng. ''Institute for Laser Science'') 2005.]]

'''Kondenzirana tvar''' je tvar nastala [[kondenzacija|kondenzacijom]], tvar u kojoj [[atom]]i i [[molekule]] snažno uzajamno djeluju te se može nalaziti u tekućem ili čvrstom [[agregatno stanje|agregatnom stanju]], a na iznimno niskim temperaturama u [[supravodljivost|supravodljivoj]] ili [[Supratekućina|suprafluidnoj]] fazi. Problemima i teorijom nastajanja kondenzata bavi se fizika kondenzirane tvari, unutar koje se proučavaju neka svojstva [[tekućina]], na primjer prijelazi faza proces naparivanja i svojstva tankih slojeva, epitaksijalni rast kristala i posebno svojstva klastera atoma i molekula i [[niskotemperaturna fizika]]. Temelje te grane fizike postavio je 1916. njemački fizičar [[Wilhelm Nusselt|W. Nusselt]] (1882. – 1957.) svojom teorijom filmske kondenzacije, koju su u potpunosti potvrdili potonji pokusi. Danas se '''fizika kondenzirane tvari''' snažno razvija pa se izdvaja kao posebna grana fizike, iako je bitno vezana uz druge grane, osobito [[termodinamika|termodinamiku]] i fiziku čvrstog stanja.

== Bose-Einsteinova kondenzacija ==
{{glavni|Bose-Einsteinova kondenzacija}}

'''Bose-Einsteinova kondenzacija''' (po [[Satyendra Nath Bose|S. N. Boseu]] i [[Albert Einstein|A. Einsteinu]]) je pojava svojstvena [[bozoni]]ma, pri kojem se velik broj [[čestica]] (atoma) nalazi u istom [[energija|energetskom]] stanju ako je [[temperatura]] sustava dovoljno mala. Prvi je put Bose-Einsteinova kondenzacija postignuta 1995., u grupi profesora [[Carl Wieman|Carla E. Wiemanna]] i [[Eric Allin Cornell|Erica A. Cornella]] (Sveučilište Colorado u Boulderu, SAD), hlađenjem razrijeđenog plina ([[para|pare]]) rubidijevih atoma do ultraniske temperature (manje od 170 · 10<sup>–9</sup> [[Kelvin|K]] iznad [[Apsolutna nula|apsolutne nule]]) u [[atomska stupica|atomskoj stupici]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=8909 |title=Bose-Einsteinova kondenzacija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref>

=== Bose-Einsteinova statistika ===
{{glavni|Bose-Einsteinova statistika}}

'''Bose-Einsteinova statistika''' (po [[Satyendra Nath Bose|S. N. Boseu]] i [[Albert Einstein|A. Einsteinu]]) je [[kvant]]na [[statistika]] što se primjenjuje na [[Bozoni|bozone]], [[čestica|čestice]] kojima je [[spin]] cjelobrojni višekratnik reducirane [[Planckova konstanta|Planckove konstante]]. Raspodjela čestica po [[Energijske razine|energijskim stanjima]] opisuje se matematičkom jednadžbom:

:<math> n_i = \frac {1} {e^{\frac {E_i -\mu} {k \cdot T}} - 1} </math>

gdje je: ''E<sub>i</sub>'' - [[Energijske razine|energija stanja]], ''μ'' - [[kemijski potencijal]] ([[energija]] potrebna da se sustavu pridruži dodatna [[čestica]]), ''k'' - [[Boltzmannova konstanta]] i ''T'' - [[termodinamička temperatura]]. Ispod neke kritične [[temperatura|temperature]] gotovo sve čestice zauzimaju jedno (najniže) [[Energijske razine|energijsko stanje]] (Bose-Einsteinova kondenzacija), a na višim temperaturama čestice gotovo ravnomjerno zaposjedaju sva energetska stanja, da bi na normalnim temperaturama raspodjela poprimila oblik [[Boltzmannova statistika|Boltzmannove raspodjele]]. 

Za razliku od klasične fizike i klasične statističke fizike, u ovom slučaju čestice se ponašaju tako da nije moguće razlučiti dva bozona, ali za razliku od [[fermioni|fermiona]], ne vrijedi [[Paulijev princip]], to jest moguće je da se više (to jest neograničeni broj) čestica istovremeno nalazi u istom [[kvant]]nom stanju. Ovaj izraz svodi se na klasičnu [[Boltzmannova statistika|Maxwell-Boltzmannovu distribuciju]] u slučaju za energije <math>(E_i-\mu) >> k \cdot T </math>.

Bose-Einstenovu statistiku uveo je 1920. fizičar [[Satyendra Nath Bose|S. N. Bose]], u primjeni na [[foton]]e. Izraz je generalizirao i primijenio na [[atom]]e 1924. [[Albert Einstein|A. Einstein]]. S obzirom na to da za bozone ne vrijedi Paulijevo načelo, na niskim temperaturama sve čestice teže da zauzmu najniže energetsko stanje. Ova pojava naziva se Bose-Einsteinova kondenzacija.

=== Atomska stupica ===
{{glavni|Atomska stupica}}

'''Atomska stupica''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''atomic trap'') je uređaj za usporavanje ([[hlađenje]]) [[atom]]a u malom dijelu prostora radi njihova [[Spektroskopija|spektroskopskog]] proučavanja. Osnovna je tehnika Dopplerovo hlađenje, pri kojem se upotrebljava [[laser]]sko svjetlo nešto niže [[frekvencija|frekvencije]] od određenog elektronskog prijelaza u atomu. Takvo svjetlo usmjeri se na brze atome u snopu ili pari. Zbog Dopplerova učinka atom ''vidi'' [[foton]]e kao [[Rezonancija|rezonantne]]. Fotoni se apsorbiraju i tako pobuđeni atom [[Fluorescencija|fluorescira]] emitirajući foton u nasumičnu smjeru. Tako se prenosi [[Kutna količina gibanja|moment količine gibanja]] s fotona na [[atom]], a to uz lavinu fotona uzrokuje usporavanje atoma. Primjenom laserskoga snopa u svih 6 smjerova zadržavaju se atomi u zadanom prostoru (optička molasa). Ako se primijene dodatna [[magnetsko polje|magnetska polja]] i laser, atomi se mogu ohladiti na nekoliko milijuntinki [[Kelvin]]a. Sudari tako ohlađenih atoma omogućuju proučavanje raznih [[Kvantna mehanika|kvantnih učinaka]]. Načela laserskoga zarobljavanja primjenjuju se za proučavanje [[Mikroorganizmi|mikroorganizama]] koji se drže izolirani, a da im se ne naškodi.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

[[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]]