Vidi kôd stranice Kinolin

{{Infookvir kemijski spoj
| formula                = <chem> C9H7N </chem>
| slika                  = Quinoline chemical structure.svg
| slika_opis             = Kemijska struktura kinolina
| slika1                 = Quinoline-3D-balls-2.png
| slika_opis1            = 
| IUPAC nomenklatura     = Kinolin
| ostala imena           = 1-benzopiridin 
| CAS                    = 91-22-5
| EC                     = 202-051-6
| UN                     = 2656
| RTECS                  = VA9275000
| molarna masa           = 129,16 g·mol<sup>−1</sup> 
| molekulska masa        = 
| izgled                 = Bezbojna uljasta tekućina
| gustoća                = 1,093 g/mL
| tališteK               = 
| tališteC               = −15 °C
| vrelišteK              = 
| vrelišteC              = 237 °C
| tlak para              = 
| topljivost             = Slabo topiv u vodi <br/> Topiv u alkoholu, eteru i ugljičnom disulfidu
| dipolni moment         = 
| slika2                 =
| slika_opis2            = 
| oblik molekule         = 
| izvor znkops           = 
| znakovi opasnosti      = Izbjegavati!
| NFPA 704
}}

'''Kinolin''' (kin[in] + [[Latinski jezik|lat]]. ''oleum'': ulje) je tercijarna organska baza, C<sub>9</sub>H<sub>7</sub>N, građena od aneliranih (združenih) prstenova [[benzen]]a i [[piridin]]a (benzopiridin), bezbojna uljasta tekućina karakteristična mirisa. [[Sintetika|Sintetski]] se dobiva od piridina i [[glicerol]]a, a tehnički [[Ekstrakcija|ekstrakcijom]] iz teškouljne [[Frakcijska destilacija|frakcije nakon destilacije]] [[katran]]a [[Kameni ugljen|kamenog ugljena]]. Kinolin je osnovni sastojak nekih kinolinskih [[Alkaloidi|alkaloida]] ([[kinin]], [[kinidin]] i drugo), važna je [[Sirovine|sirovina]] u proizvodnji lijekova, kinolinskih [[bojilo|bojila]] i [[otapalo|otapala]], sastojak [[fungicid]]a i sredstava protiv [[korozija|korozije]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31537 |title=kinolin |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=}}</ref>

== Kinolinsko žutilo ==
{{Glavni|Kinolinsko žutilo}}

'''Kinolinsko žutilo''', '''kinolinsko žuto''' ili '''kinolinska žuta''' je umjetno [[žuta|žuto]] [[bojilo]] ([[indeks boje]] C.I. 47005), [[natrij]]eva [[sol]] disulfonske [[kiseline]], dodatak hrani ili [[prehrambeni aditiv]] označen [[Popis E brojeva|E-brojem]] '''E104'''. [[Istraživanja]] su pokazala da može izazvati [[Alergija|alergiju]] i [[Seboroični dermatitis|dermatitis]], a na njegovo djelovanje posebno su osjetljive osobe koje boluju od alergija i [[Astma|astme]]. U kombinaciji s [[Benzojeva kiselina|benzojevom kiselinom]] (E210) može uzrokovati sindrom hiperaktivnosti kod djece. Odlukom [[Europski parlament|Europskog parlamenta]] koja je od godine 2010. obvezujuća za sve zemlje članice [[Europska unija|Europske unije]], na deklaraciji namirnica kojima je dodano jedno od sljedećih bojila: E102, E104,E110, E122, E124, E129, mora stajati upozorenje: '''"Može uzrokovati poremećaj aktivnosti i pažnje djece". Izbjegavati!'''<ref>'''E104 Kinolinsko žuto, Quinoline Yellow''', [https://e-brojevi.udd.hr/104.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200111141440/http://www.e-brojevi.udd.hr/104.htm |date=11. siječnja 2020. }}, www.e-brojevi.udd.hr, Projekt savjetovalište o E-brojevima, pristupljeno 30. 9. 2020.</ref> Zabranjeno je u [[Japan]]u, [[Australija|Australiji]], [[Norveška|Norveškoj]] i u [[SAD]]-u.<ref>'''Prehrambeni aditivi''', [http://www.zzjzpgz.hr/nzl/106/umetak.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213060220/http://www.zzjzpgz.hr/nzl/106/umetak.htm |date=13. veljače 2021. }}, www.zzjzpgz.hr, Narodni zdravstveni list, pristupljeno 1. 10. 2020.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Quinoline}}

[[Kategorija:Pigmenti]]