Vidi kôd stranice Kandela

[[datoteka:Fotometer.jpg|mini|desno|300px|[[Fotometar]].]]

[[datoteka:Luminosity.png|mini|desno|300px|Funkcija osjetljivosti [[oko|oka]] prikazana je na dijagramu kojemu se na apscisi nalaze [[valna duljina|valne duljine]] približno je simetrična krivulja s oštrim maksimumom jednakim jedinici na valnoj duljini 555 [[metar|nm]] za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0.]]

[[datoteka:Linear visible spectrum.svg|mini|desno|300px|]]

[[datoteka:V-LIGHT A314.JPG|mini|desno|300px|Standardna [[LED]] svjetiljka električne [[snaga|snage]] 7 [[vat|W]] i [[Svjetlosni tok|svjetlosne snage]] 470 [[lumen]]a.]]

[[datoteka:Gluehlampe 01 KMJ.jpg|mini|desno|300px|[[Električna žarulja]] električne [[snaga|snage]] 40 [[vat|W]] i [[Svjetlosni tok|svjetlosne snage]] 325 [[lumen]]a.]]

[[datoteka:Hefnerlampe.png|mini|desno|300px|Hefnerova svjetiljka.]]

'''Kandela''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''candela'': svijeća; oznaka cd) je [[mjerna jedinica]] [[Svjetlosna jakost|svjetlosne jakosti]], osnovna jedinica SI ([[Međunarodni sustav mjernih jedinica]]). Određena je svjetlosnom jakošću izvora, koji u danom smjeru zrači monokromatsko [[Monokromator|zračenje]] [[frekvencija|frekvencije]] 540 T[[Hz]], i kojem je jakost zračenja u tom smjeru (1/683) [[vat|W]]/[[Steradijan|sr]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=30182 |title=kandela |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref>

Jedna kandela je šezdeseti dio jakosti, kojom svijetli 1 [[Četvorni metar|cm<sup>2</sup>]] [[površina|površine]] [[Crno tijelo|crnog tijela]] kod [[talište|tališta]] [[platina|platine]] 2 046 [[kelvin|K]] (1 773 [[°C]]) u okomitom smjeru. Kandela se nekad zvala i nova svijeća (NS). Jedan cm<sup>2</sup> rastaljenog [[torij]]a pri 1 773 °C svijetli jakošću od 60 cd ili NS.

== Stare mjerne jedinice ==
Osim kandele upotrebljavale su se kao jedinice jakosti izvora svjetlosti Hefnerova svijeća (HS) i međunarodna svijeća (IS). Jedinicu jakosti od 1 HS daje [[Električna rasvjeta|svjetiljka]] koju je konstruirao fizičar Friedrich von Hefner-Alteneck. To je [[mjed]]ena posuda od 1/4 litre, napunjena amilacetatom. [[Plamen]] mora gorjeti u mirnom zraku kod normalnog [[tlak]]a od 1 bar. Odnos između navedenih mjernih jedinica je ovaj:

:<math> 1\ \mathrm{cd} = 1\ \mathrm{NS} = 0,98\ \mathrm{IS} = 1,09\ \mathrm{HS}</math>

:<math> 1\ \mathrm{IS} = 1,11\ \mathrm{HS}</math>

Svijeća je dakle naziv nekoliko starih mjernih jedinica svjetlosne jakosti kao na primjer: 
* Hefnerova svijeća, 1 HK = 0,9033 cd (prema Friedrichu von Hefner-Altenecku, njemačkom elektrotehničaru), 
* međunarodna svijeća, IC = 1,019 cd, 
* nova svijeća, kako se od 1937. do 1948. nazivala kandela, 1 NS = 1 cd.<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Svjetlosna jakost ==
{{Glavni|Svjetlosna jakost}}

'''Svjetlosna jakost''' ili '''luminacijski intenzitet''' (oznaka ''I<sub>s</sub>'') je jedna od sedam osnovnih [[fizikalna veličina]] koja opisuje [[snaga|snagu]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] točkastog izvora u području [[frekvencija]] vidljive [[svjetlost]]i. Određuje se kao količnik [[svjetlosni tok|svjetlosnoga toka]] ''Ф<sub>s</sub>'' koji emitira točkasti izvor svjetlosti i [[kut|ugla]] ''ω'', to jest: 

:<math> I_s = \frac{\Phi_s}{\omega} </math>

[[Mjerna jedinica]] svjetlosne jakosti jest kandela (cd).<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59117 |title=svjetlosna jakost (luminacijski intenzitet) |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref>

== Fotometrija ==
{{Glavni|Fotometrija}}

'''Fotometrija''' je grana [[optika|optike]] koja se bavi [[mjerenje]]m svojstava [[svjetlost]]i (svojstava izvora svjetlosti, svjetlosnoga toka i osvjetljenja površina). Povijesna fotometrijska mjerenja obavljana su s pomoću [[Oko|ljudskoga oka]], a suvremena fotometrijska mjerenja, iako koriste [[elektronika|elektroničke]] fotometre, prilagođena su osjetljivosti ljudskoga oka. Obuhvaćaju samo onaj dio [[Spektar (fizika)|spektra elektromagnetskih valova]] koji zamjećuje ljudsko oko, to jest ograničena su na [[valna duljina|valne duljine]] od približno 380 do 780 [[metar|nm]]. Kako ljudsko oko nije jednako osjetljivo na sve valne duljine vidljive svjetlosti, za svaku se valnu duljinu s pomoću fotometrijskoga ekvivalenta i funkcije osjetljivosti vida određuje ekvivalentna vrijednost standardnog promatrača (prema [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|Međunarodnoj organizaciji za normizaciju ISO]]). Mjerenjima svojstava cjelokupnoga [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga spektra]] bavi se [[radiometrija]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20266 |title=fotometrija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref>

=== Fotometrijske veličine i mjerne jedinice ===

{| class="sortable wikitable float-right"
|+ Fotometrijske veličine i mjerne jedinice
|- class="hintergrundfarbe6"
! colspan="2" | Veličina
! colspan="2" | [[Mjerna jedinica]]
! rowspan="2" | Napomena
|-
| naziv || znak || naziv || znak ||  
|-
| [[Svjetlosna energija]] || ''Q<sub>s</sub>'' || lumen sekunda || lm⋅s || naziva se i [[količina svjetlosti]]
|-
| [[Svjetlosni tok]] || ''Φ<sub>s</sub>'' || lumen (cd⋅[[Steradijan|sr]]) || lm || naziva se i [[luminacijski fluks]] ili [[svjetlosna snaga]]
|-
| [[Svjetlosna jakost]] || ''I<sub>s</sub>'' || kandela (lm/sr) || cd || naziva se i [[luminacijski intenzitet]]
|-
| [[Svjetljivost]] || ''L<sub>s</sub>'' || kandela po [[Četvorni metar|četvornom metru]] || cd/m<sup>2</sup> || naziva se i [[luminancija]]
|-
| [[Osvjetljenje]] || ''E<sub>s</sub>'' || [[luks]] (lm/m<sup>2</sup>) || lx || naziva se i [[iluminacija]]
|-
| [[Osvijetljenost]] || ''H<sub>s</sub>'' || luks sekunda || lx⋅s || naziva se i [[svjetlosna izloženost]] ili [[Ekspozicija (razdvojba)|ekspozicija]]
|-
| [[Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti|Svjetlosna učinkovitost]] || ''η'' || lumen po [[vat]]u || lm/W || naziva se i [[luminacijska efektnost]]
|}

=== Objašnjenje ===
[[Količina svjetlosti]] koju točkasti izvor [[svjetlost]]i šalje (emitira) u prostor u svim pravcima u jednoj [[sekunda|sekundi]], naziva se [[svjetlosni tok]] ili [[luminacijski fluks]]. Opkolimo li točkasti izvor svjetlosti jakosti 1 kandele (cd) [[kugla|kuglom]] [[promjer]]a 1 [[metar]] (m), onda je količina svjetlosti što prolazi kroz 1 [[Četvorni metar|m<sup>2</sup>]] kugle [[mjerna jedinica]] za svjetlosni tok i zove se 1 [[lumen]] (lm). [[Prostorni kut]] koji pripada [[ploština|ploštini]] od 1 m<sup>2</sup> je jedinični prostorni kut i zove se [[steradijan]] (sr). Budući da je ploština kugle 4r<sup>2</sup>π, to je ploština jedinične kugle (r = 1 m) jednaka 4π ili 12,57 m<sup>2</sup>. Znači kugla polumjera 1 m ima 12,57 steradijana. Prema tome možemo reći: '''1 lumen je onaj svjetlosni tok koji daje točkasti izvor svjetlosti od 1 kandele u prostorni kut od 1 steradijana'''. 

Ako izvor svjetlosti šalje svjetlost ''t'' sekunda, onda je ukupna količina svjetlosti koju on daje jednaka umnošku vremena:

:<math>Q_s=  \Phi_s \cdot t</math>

Svjetlosna energija mjeri se lumensekundama ili lumen sekundama (lm∙s) ili lumensatima (lm∙ h). Kako izvor svjetlosti jakosti 1 kandela šalje u 1 steradijan tok svjetlosti od 1 lumen, to će kroz ploštinu od 4π = 12,57 m<sup>2</sup> slati svjetlosni tok 12,57 lm. Općenito, izvor svjetlosti jakosti ''I<sub>s</sub>'' (u kandelama) dat će svjetlosni tok (u lumenima):

:<math> \Phi_s=  4 \cdot \pi \cdot I_s </math>

a odatle je svjetlosna jakost (u kandelama): 

:<math> I_s = \frac{4 \cdot \pi}{\Phi_s}\ </math>

=== Primjeri ===

{|class="wikitable" style="width:500px;"
|+ '''Usporedna tablica svjetlosnog toka nekih izvora svjetlosti'''<ref>{{Cite book |title=Introduction to Architectural Science: The Basis of Sustainable Design |last=Szokolay |first=S. V. |edition=Second |year=2008 |page=143 |publisher=Routledge |url=http://books.google.com/books?id=jfISC1m3FqUC&lpg=PA143 |isbn=9780750687041}}</ref><ref>{{Cite book |title=BeLight |volume=3 |year=2010 |pages=10–12 |publisher=Trendforce |url=http://books.google.com/books?id=Mgrd6ecnBnwC&lpg=PA12 |accessdate=<!-- |isbn=9772074075000-->}}</ref><ref>{{Cite book |title=Practical Handbook on Image Processing for Scientific and Technical Applications |last=Jahne |first=Bernd |edition=Second |year=2004 |page=111 |publisher=CRC |url=http://books.google.com/books?id=HcGBWtPF0PUC&lpg=PA111 |isbn=9780849390302}}</ref>
|-
! scope="col" style="text-align: left;"| Izvor
! scope="col" | Svjetlosni tok ([[lumen]])
|-
|align="left"| 37 [[vat|mW]] bijela [[LED]] ([[svijetleća dioda]]) ||align="center"|0,20
|-
|align="left"| 15 mW zeleni [[laser]] (532 [[metar|nm]] [[valna duljina]] ||align="center"|8,4
|-
|align="left"| 1 W bijela LED svjetiljka ||align="center"|25 – 120
|-
|align="left"| Petrolejka ||align="center"|100
|-
|align="left"| 40 W [[električna žarulja]] ||align="center"|325
|-
|align="left"| 7 W bijela LED svjetiljka ||align="center"|450
|-
|align="left"| 18 W [[fluorescentna cijev]] ||align="center"|1 250
|-
|align="left"| 100 W električna žarulja ||align="center"|1 750
|-
|align="left"| 40 W fluorescentna cijev ||align="center"|2 800
|-
|align="left"| 35 W [[elektrolučna svjetiljka]] ([[ksenon]]) ||align="center"| 2 200 – 3 200
|-
|align="left"| 100 W fluorescentna cijev ||align="center"|8 000
|-
|align="left"| 127 W [[natrijska svjetiljka]] ||align="center"|25 000
|-
|align="left"| 400 W halogena žarulja||align="center"|40 000
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

{{SI osnovne}}

[[Kategorija:SI osnovne jedinice]]
[[Kategorija:Fotometrija]]