Vidi kôd stranice Kabelna dizalica

[[datoteka:Bundesarchiv Bild 183-57130-0003, Warnemünde, Warnow-Werft, Trockendock.jpg|mini|desno|300px|Kabelna dizalica iznad Helgenanlageder Warnowwerfta u Warnemündeu ([[Njemačka]]).]]

[[datoteka:Kabelna dizalica 1.png|mini|desno|300px|Kabelna dizalica: 1. upornik, 2. [[vitlo]], 3. nosivo uže, 4. nosač voznog podiznog [[uže]]ta, 5. vozno uže, 6. podizno uže, 7. upornik, 8. [[mehanizam]] za vožnju vitla, 9. mehanizam za dizanje.]]

[[datoteka:Kabelna dizalica 2.png|mini|desno|300px|Raspored radnih užeta kabelne dizalice: 1. uže za vožnju, 2. uže za vožnju, 3. nosivo uže, 4. vitlo, 5. podizno uže, 6. [[nosač]] užeta, 7. uteg za napinjanje užeta.]]

[[datoteka:Kabelna dizalica 3.png|mini|desno|300px|[[Progib]] nosivog užeta kabelne dizalice.]]

[[datoteka:Shasta dam under construction new edit.jpg|mini|desno|300px|Kabelne dizalice na gradnji [[brana|brane]].]]

'''Kabelna dizalica''', '''žičana dizalica''' ili '''kabelni granik''' je vrsta [[dizalica|dizalice]] koja ima jedno ili više napetih nosivih [[Čelični kabel|čeličnih užeta]] kao stazu po kojoj se vozi mačka za dizanje i prijenos [[teret]]a. Raspon glavnog nosivog užeta može iznositi i do 1 000 [[metar]]a. Upotrebljavaju se na otvorenome, najčešće na velikim [[gradilište|gradilištima]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=15546 |title=dizalice i dizala |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2019.}}</ref>

== Objašnjenje ==
Kabelna dizalica ima između dva upornika razapeto jedno ili više čeličnih užeta po kojima se kreće [[vitlo]]. Za nosivu [[uže|užad]] služe zatvorena, poluzatvorena i otvorena spiralna užad. Vožnja vitla i dizanje tereta obavlja se pomoću zasebnog užeta za vožnju i zasebnog podiznog užeta, a to su uvijek pramena užeta.  

Kabelne dizalice grade se kao stacionarne dizalice kojima su oba upornika nepomična, kao zakretne dizalice kojima se jedan upornik kreće po kružnoj tračnici i kao pokretne dizalice kojima se oba upornika kreću po paralelnim [[Tračnice|tračnicama]]. Izvedba je pokretnih kabelnih dizalica najskuplja jer imaju [[mehanizam|mehanizme]] za vožnju i vozne pruge koje moraju biti čvrsto građene.

Raspon kabelnih dizalica iznosi od 80 do 1 000 [[metar]]a (obično od 150 do 400 metara), nosivost im je od 1 do 25 [[tona]] (na malim rasponima i do 200 tona), visina dizanja od 10 do 200 metara (velike vrijednosti kad su razapeti iznad [[klisura]]), brzina dizanja od 0,5 do 3 [[Metar u sekundi|m/s]], već prema visini dizanja, [[brzina]] je vožnje vitla od 2,5 do 10 m/s, a brzina vožnje upornika od 0,1 do 0,4 m/s. Najveći [[progib]] nosivog užeta iznosi:

:<math> f_{max} \approx \frac{l}{20} - \frac{l}{30} </math>

gdje je: ''l'' - raspon. Visina upornika kabelnih dizalica doseže do 25 metara.

Velika je prednost kabelnih dizalica u relativno malim troškovima za premoštenje vrlo velikih raspona, a nedostatak je prije svega veliko i jako ljuljanje tereta u okomitom smjeru zbog velike [[elastičnost]]i nosivog užeta.

Kabelne se dizalice upotrebljavaju za prijenos (transport) [[materija]]la na velikim gradilištima, na primjer za [[beton]]iranje [[brana]], za gradnju [[most]]ova, za prijenos na velikim [[skladište|skladištima]], osobito za radove na teško pristupačnim terenima. Prebačeni preko klisura i rijeka prikladna su prijenosna sredstva.

=== Proračun ===
[[Progib]] nosivog užeta, koje je [[uteg]]om zategnuto [[sila|silom]] ''F<sub>t</sub>'', a opterećeno vitlom na kojemu je zavješen teret, može se odrediti pomoću pojedinačne sile ''F'' ([[težina]] vitla i tereta), vlastite težine nosivog užeta i dodatnog opterećenja koje nastaje djelovanjem podiznog užeta za vožnju. 

Približan izraz na progib na udaljenosti ''x'' od upornika glasi:

:<math> f_x = (\frac{F}{l} + \frac{q}{2 \cdot \cos \alpha}) \cdot \frac{(1 - x) \cdot x}{F_h} </math>

a maksimalni progib (za ''x'' = ''l''/2) iznosi:

:<math> f_{max} = (\frac{F}{l} + \frac{q}{2 \cdot \cos \alpha}) \cdot \frac{l^2}{4 \cdot F_{h\,max}} </math>

gdje je: ''q'' - suma jediničnih težina svih užeta, a ''F<sub>h</sub>'' - suma vodoravnih komponenata zateznih sila svih užeta. Približno se može uzeti da nosivo uže preuzima sve vodoravne sile i da je najveća sila u užetu ''F<sub>s max</sub>'' jednaka najvećoj vodoravnoj komponenti:

:<math> F_{s\,max} \approx F_{h\,max} </math>

Dimenzije nosivog užeta određuje se tako da se za odabranu vrijednost najvećeg progiba ''f<sub>max</sub>'' izračuna iz gornjeg izraza sila ''F<sub>h max</sub>'' koja je približno jednaka najvećoj sili u užetu, a ona pomnožena sa sigurnošću ''S'' daje sili loma užeta:

:<math> F_t \ge F_{h\,max} \cdot S </math>

računa se da je sigurnost ''S'' = 3,5 - 4. 

Nosiva se užad kabelnih dizalica razlikuje od obične užadi za [[prenosilo|prenosila]] i [[dizalo|dizala]]. Zaobljenost nosive užadi nije prilagođena zaobljenosti žlijeba [[kotač]]a, to jest užetnika vitla, koji se po užetu giba, pa se [[tlak]]ovi kotača na uže prenose kao na tračnicama preko točkastih dodirnih površina. Takvim površinskim tlakovima više odgovara uže s glatkom površinom nego obično prameno uže, pa zato za nosivu užad uglavnom dolaze u obzir sljedeće 3 vrste užeta: potpuno zatvoreno spiralno uže, poluzatvoreno spiralno uže i otvoreno spiralno uže. 

Posebne su izvedbe kabelnih dizalica portalne kabelne dizalice i brodogradilišne kabelne dizalice, koje su sastavljene od više paralelnih kabelnih dizalica na zajedničkim upornicima [[Portalna dizalica|portalnog oblika]].<ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Prenosila i dizala'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat-inline|Cable cranes}}

[[Kategorija:Dizalice]]