Vidi kôd stranice Josiah Willard Gibbs

{{Znanstvenik
| ime                     = Josiah Willard Gibbs 
| slika                   = Josiah Willard Gibbs -from MMS-.jpg
| slika_širina            = 200px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = [[11. veljače]] [[1839.]]
| mjesto_rođenja          = [[New Haven, Connecticut]], [[SAD]]
| datum_smrti             = [[28. travnja]] [[1903.]]
| mjesto_smrti            = [[New Haven, Connecticut]], [[SAD]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Fizika]], [[kemija]] <br> [[Matematika]]
| radna_institucija       = [[Sveučilište Yale]]
| alma_mater              = [[Sveučilište Yale]]
| doktorski_mentor        =
| doktorski_studenti      =
| poznat_po               =  [[Statistička mehanika]] <br> [[Gibbsova slobodna energija]] <br> [[Gibbsovo pravilo faza]] <br> [[Kemijska ravnoteža]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = Član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (1897.) <br> [[Copleyeva medalja]] (1901.)
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}

'''Josiah Willard Gibbs''' ([[New Haven, Connecticut|New Haven]], 11. veljače 1839. – New Haven, 28. travnja 1903.), američki [[Teorijska fizika|teorijski fizičar]], [[kemičar]] i [[matematičar]]. Od 1871. [[profesor]] [[Matematička fizika|matematičke fizike]] na [[Sveučilište Yale|Sveučilištu Yale]]. Bavio se [[Istraživanje|istraživanjima]] na području [[termodinamika|termodinamike]], [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetske]] teorije [[svjetlost]]i, [[optika|optike]], [[Statistička mehanika|statističke mehanike]] te [[Vektorska analiza|vektorskom analizom]]. U svojemu glavnom djelu ''O ravnoteži heterogenih tvari'' ([[Engleski jezik|eng]]. ''On the Equilibrium of Heterogeneous Substances'', 1876., 1878.), primjenjujući [[Prvi zakon termodinamike|prvi]] i [[drugi zakon termodinamike]] na [[heterogen]]e tvari, iznio načela koja se smatraju temeljem moderne [[fizikalna kemija|fizikalne kemije]] ([[Gibbsovo pravilo faza]]). Nakon 1880. radio na razvoju geometrijske [[Algebra|algebre]] u sustav vektorske algebre, prikladan za potrebe matematičke fizike. Svojim radovima razvio teoriju [[Kemijska ravnoteža|kemijske ravnoteže]] i omogućio je da se količine [[kemikalija]] potrebne za niz [[Industrija|industrijskih]] procesa mogu točno unaprijed izračunati, i tako u velikoj mjeri pridonio ekonomičnosti i [[produktivnost]]i [[Kemijska industrija|kemijske industrije]]. Sveukupna sabrana djela izdana su mu 1928.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=21931 |title=Gibbs, Josiah Willard |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2017.}}</ref>

== Doprinosi ==

=== Gibbsovo pravilo faza ===
{{glavni|Gibbsovo pravilo faza}}

'''Gibbsovo pravilo faza''' ili '''fazno pravilo''' je pravilo kojim se određuje broj [[Termodinamička faza|termodinamičkih faza]] jednoga [[Termodinamički sustav|termodinamičkog sustava]] u ravnoteži. Formulirao ga je američki fizičar J. W. Gibbs. Prema tom pravilu sustav u ravnoteži koji se sastoji od ''C'' međusobno neovisnih sastojaka, može imati samo određeni broj faza ''P'': 

:''P'' ≤ ''C'' + 2, 

to jest broj faza može biti najviše za dva veći od broja sastojaka. Broj stupnjeva slobode ''F'', to jest broj promjenjivih ili [[varijabla]] (na primjer [[tlak]], [[volumen]], [[temperatura]], [[koncentracija]]) koje se mogu neovisno mijenjati, jednak je:

:<math> F = C + 2 - P. </math>

Ako se sustav sastoji od samo jednog sastojka, onda prema faznom pravilu mogu postojati najviše tri faze. Za svaku tvar kod određene temperature, tlaka i specifičnog volumena moguće je da su tri faze (čvrsta, tekuća i plinovita) u ravnoteži. To je takozvana [[trojna točka]] ili trostruka točka, u kojoj nema nijednoga stupnja slobode (''F'' = 0). U dvofaznom sustavu od jednog sastojka (na primjer [[tekućina]] – [[para]]) tlak je ovisan o temperaturi, pa se kaže da taj sustav ima jedan stupanj slobode (''F'' = 1). Kod [[plin]]a (jednofazni sustav) tlak i temperatura međusobno su neovisni, pa taj sustav ima dva stupnja slobode (''F'' = 2). U sustavu od dvaju sastojaka mogu biti najviše četiri faze u termodinamičkoj ravnoteži. Na primjer vodena [[otopina]] [[amonijak]]a pri određenoj temperaturi, tlaku, specifičnom volumenu i koncentraciji sastojaka (''F'' = 0) ima četiri faze: paru, zasićenu otopinu, led i sol. Ako je broj faza manji za jedan (dva ili tri), onda se jedna (dvije ili tri) od ovih varijabla sustava mogu neovisno mijenjati. 

Fazno pravilo ima izvanrednu važnost u proučavanju složenih sustava, a posebnu praktičnu primjenu u istraživanju [[legura]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=19106 |title=fazno pravilo (Gibbsovo pravilo faza) |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2017.}}</ref>

=== Gibbsova slobodna energija ===
{{glavni|Gibbsova slobodna energija}}

'''Gibbsova slobodna energija''', '''Gibbsova energija''', '''Gibbsov potencijal''' ili '''slobodna entalpija''' (oznaka ''G'') je [[fizikalna veličina]] koja opisuje oslobođenu ili [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorbiranu]] [[energija|energiju]] u nekom [[Povratni proces|povratnom (reverzibilnom) procesu]] koji se odvija pri stalnoj [[temperatura|temperaturi]] ''T'' i [[tlak]]u ''p''. Definirana je kao [[entalpija]] ''H'' umanjena za umnožak [[entropija|entropije]] ''S'' i temperature ''T'':

:<math>G = H - T \cdot S </math>

ili 

:<math>G = U + p \cdot V - T \cdot S, </math>

gdje je: ''V'' - [[volumen]], a ''U'' - [[unutarnja energija]] [[Termodinamički sustav|termodinamičkog sustava]]. Pri minimalnoj promjeni Gibbsove energije (''ΔG'' = 0), uz stalnu temperaturu i tlak, sustav je u [[kemijska ravnoteža|kemijskoj ravnoteži]]. U spontanim se procesima Gibbsova energija smanjuje (''ΔG'' < 0), a [[entropija]] se povećava. Promjena je Gibbsove energije pozitivna (''ΔG'' > 0) samo onda kada se u sustav dovodi [[energija]]. Mjerna jedinica Gibbsove energije jest [[džul]] (J). Nazvana je po J. W. Gibbsu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69871 |title=Gibbsova energija (Gibbsov potencijal, slobodna entalpija) |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2017.}}</ref>

=== Kemijska ravnoteža ===
{{glavni|Kemijska ravnoteža}}

'''Kemijska ravnoteža''' je stupanj do kojega [[Povratni proces|povratne (reverzibilne)]] [[Kemijska reakcija|kemijske reakcije]] napreduju, stanje kada se brzine reakcije prema naprijed (od reaktanata u produkte) i reakcije unazad (od produkata u reaktante) izjednače. Kemijska ravnoteža primjer je [[dinamika|dinamičke]] ravnoteže pri kojoj se suprotni mikroskopski procesi i dalje odvijaju, ali se, makroskopski gledano, ne zapažaju nikakve promjene. Uz dane vanjske uvjete (stalna [[temperatura]] i [[tlak]]) ravnoteža se postiže pri minimumu [[Gibbsova slobodna energija|Gibbsove energije sustava]], što je predmet proučavanja [[kemijska termodinamika|kemijske termodinamike]], a slijedi iz općenitijega [[Drugi zakon termodinamike|drugog stavka termodinamike]]. U takvu je stanju omjer umnožaka koncentracija produkata i umnožaka koncentracija reaktanata približno stalan, a naziva se konstantom ravnoteže. Na položaj ravnoteže, to jest na stupanj uznapredovalosti reakcije, može se utjecati promjenom vanjskih uvjeta. Tako, na primjer, pri povišenju temperature [[Endotermni proces|endotermne reakcije]] dalje napreduju prema produktima, a pri povišenju tlaka plinskih sustava ravnoteža se pomiče u smjeru nastajanja manjeg broja [[molekula]]. Općenito se takvo ponašanje iskazuje Le Chatelierovim načelom, prema kojemu se ravnotežni sustav prilagođuje tako da umanji utjecaj vanjske promjene.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=31159 |title=kemijska ravnoteža |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2017.}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

{{GLAVNIRASPORED:Gibbs, Josiah Willard}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Teoretski fizičari]]
[[Kategorija: Američki kemičari]]
[[Kategorija:Američki matematičari]]