Vidi kôd stranice Johann Heinrich Lambert

{{Znanstvenik
| ime                     = Johann Heinrich Lambert 
| slika                   = JHLambert.jpg
| slika_širina            = 200px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = [[26. kolovoza]] [[1728.]]
| mjesto_rođenja          = [[Mulhouse]], [[Elzas]], [[Francuska]]
| datum_smrti             = [[25. rujna]] [[1777.]]
| mjesto_smrti            = [[Berlin]], [[Njemačka]]
| prebivalište            =
| državljanstvo           = [[Nijemci|Nijemac]]
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Matematika]], [[fizika]] <br> [[Astronomija]], [[filozofija]]
| radna_institucija       =
| alma_mater              =
| doktorski_mentor        =
| doktorski_studenti      = 
| poznat_po               = Dokazao da je [[Pi (broj)|broj π]] [[iracionalni broj]] <br> [[Lambert-Beerov zakon]] <br> [[Lambertov kosinusni zakon]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 =
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}

[[datoteka:Beer–Lambert law in solution.JPG|mini|lijevo|200px|Dokaz [[Lambert-Beerov zakon|Lambert-Beerova zakona]]: zelena [[laser]]ska zraka svjetlosti prolazi kroz [[otopina|otopinu]] [[pigment]]a rodamina 6B. Zraka [[svjetlost]]i postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu.]]

[[datoteka:LambertCosineLaw.svg|mini|desno|300px|Prikaz [[Lambertov kosinusni zakon|Lambertova kosinusnog zakona]].]]

'''Johann Heinrich Lambert''' ([[Mulhouse]], 26. kolovoza 1728. – [[Berlin]], 25. rujna 1777.), njemački [[fizičar]], [[matematičar]] i [[astronom]] francuskog podrijetla. Svojim matematičkim istraživanjima obuhvatio je [[algebra|algebru]], sfernu [[trigonometrija|trigonometriju]] i [[Perspektiva|perspektivu]]. Prvi je dokazao da je [[Pi (broj)|broj π]] [[iracionalan broj]] i prvi se sustavno služio [[Hiperbola (krivulja)|hiperboličkim funkcijama]]. Posebno je značajno njegovo djelo o teoriji paralelnih [[pravac]]a (1766.). U djelu ''Fotometrija'' ([[Francuski jezik|fr]]. ''Photometrie'', 1760.) jasno je razlučio pojmove sjaja i rasvjete i tako položio temelje [[fotometrija|fotometrije]]. Osim toga, istraživao je [[lom svjetlosti]] u [[atmosfera|atmosferi]], zatim staze [[komet]]a i u svezi s tim otkrio nova svojstva [[Krivulje drugog reda|konika]]. U njegovim astronomskim radovima prvi se put govori o [[Dvojna zvijezda|dvojnim zvijezdama]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35243 |title=Lambert, Johann Heinrich |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref>

== Doprinosi ==

=== Lambert-Beerov zakon ===
{{Glavni|Lambert-Beerov zakon}}

'''Lambert-Beerov zakon''' je zakon o [[apsorpcija|apsorpciji]] [[monokromator|monokromatske svjetlosti]] u obojenim [[otopina]]ma, po kojem količina [[svjetlost]]i koja se apsorbira u obojenom sloju otopine ovisi o debljini tog sloja ('''Lambertov zakon''') i o množinskoj [[koncentracija|koncentraciji]] otopljene obojene tvari ('''Beerov zakon'''; prema njemačkom fizičaru Augustu Beeru, 1825. – 1863.). Na tom se zakonu temelje [[kolorimetrija|kolorimetrijske]] i [[Spektroskopija|spektrofotometrijske]] metode u [[Analitička kemija|analitičkoj kemiji]].

=== Lambertov kosinusni zakon ===
{{Glavni|Lambertov kosinusni zakon}}

Lambertov zakon, poznat i kao '''Lambertov kosinusni zakon''', su dva zakona istog naziva za rasvjetu: 
* [[Osvjetljenje|Jakost rasvjete]] neke površine razmjerna (proporcionalna) je [[kosinus]]u kuta što ga upadne zrake čine s okomicom na danu površinu:

:<math> E = E_0 \cdot \cos \phi </math>

gdje je: ''E<sub>0</sub>'' - osvjetljenje plohe okomite na zrake svjetlosti, a ''φ'' - upadni [[kut]] zraka svjetlosti u odnosu na okomicu. 

* Sjaj elementa površine savršeno [[Difuzija|difuznog]] izvora razmjeran (proporcionalan) je kosinusu kuta što ga emitirane zrake čine s okomicom na dani element. Iz toga slijedi da će difuzni izvor koji zadovoljava Lambertov zakon izgledati jednako sjajan, bez obzira iz kojega se smjera promatra.

=== Hiperbolne funkcije ===
Lambert i [[Vincenzo Riccati]] nezavisno su otkrili [[hiperbolne funkcije]]. Lambert se njima koristio da izračuna površinu hiperbolnog trokuta.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

{{GLAVNIRASPORED:Lambert, Johann Heinrich}}
[[Kategorija:Njemački fizičari]]
[[Kategorija:Njemački matematičari]]
[[Kategorija:Njemački astronomi]]
[[Kategorija:Njemački filozofi]]