Vidi kôd stranice Itrij

{{Kemijski_element
|ime              = itrij
|simbol           = Y
|redni_broj       = 39
|kemijska_skupina = prijelazni metali
|grupa            = 3
|perioda          = 5
|blok             = d
|izgled           = srebrnastobijela [[Krutine|krutina]]<br />[[Datoteka:Y,39.jpg|170px]]
|gustoca          = 4472
|tvrdoca          = 589 MPa (HB)
|atomska_masa     = 88,90585(2)
|specificni_toplinski_kapacitet = (25 °C) 26,53
|taliste          = 1526
|vreliste         = 3336
|toplina_taljenja = 11,42
|toplina_isparivanja = 365
|EK1              = kripton
|EK2              = Kr
|e_konfiguracija  = 4d<sup>1</sup> 5s<sup>2</sup><ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
}}

'''Itrij''' ('''Y''', [[latinski jezik|latinski]] ''ytrium'') je metal [[3. grupa kemijskih elemenata|IIIB]] i atomskog broja 39. To je srebrno-metalan [[Prijelazni metali|prijelazni metal]] kemijski sličan [[lantanoidi]]ma te je često klasificiran kao "[[rijetki zemni metali|rijetki zemni metal]]".<ref name="IUPAC" /> Itrij se gotovo uvijek nalazi u spoju s lantanoidima u [[rijetki zemni minerali|rijetkim zemnim mineralima]] te se nikada ne nalazi u prirodi kao slobodni element. Njegov jedini stabilni [[izotop]], <sup>89</sup>Y, je također njegov jedini prirodni popratni izotop.

Godine [[1787.]] [[Carl Axel Arrhenius]] pronašao je novi mineral kraj [[Ytterby]]a u Švedskoj te ga nazvao ''[[gadolinit|ytterbite]]'', prema nazivu sela. [[Johan Gadolin]] otkrio je itrijev oksid u uzorku Arrheniusa [[1789.]],<ref name="Krogt" /> a [[Anders Gustaf Ekeberg]] nazvao je novi oksid ''yttria''. Elementarni itrij prvi je izolirao [[Friedrich Wöhler]] [[1828.]]<ref name="CRC2008" />

Najvažnija upotreba itrija je u stvaranju [[svjetleći materijal|svjetlećeg materijala]], poput crvenih koje se koriste u televizijskim aparatima, [[katodna cijev|katodnim monitorima]] (CRT) i u [[svjetleća dioda|svjetlećim diodama]].<ref name="Cotton" /> Koristi se također i za proizvodnju u [[elektrode za zavarivanje|elektrodama]], [[elektrolit]]ima, [[električni filtri|električnim filterima]], [[laser]]ima i [[supravodljivost|supervodičima]]; raznim medicinskim primjenama i za miješanje s raznim materijalima kako bi se poboljšala njihova svojstva. Itrij nema nijednu poznatu biološku ulogu, a izlaganje itrijevim spojevima može dovesti do [[bolesti dišnog sustava]] u ljudi.<ref name="osha" />

==Karakteristike==

===Svojstva===
Itrij je mekan, srebrno-metalni, sjajan i vrlo kristalan [[prijelazni metali|prijelazni metal]] [[3. skupina kemijskih elemenata|3. skupine kemijskih elemenata]]. Ima manju [[elektronegativnost]] od njegovog prethodnika prema tablici elemenata, [[skandij]]a, te manju elektronegativnost od sljedećeg elementa [[5. perioda kemijskih elemenata|5. periode kemijskih elemenata]], [[cirkonij]]a; osim toga, po elektonegativnosti je usporediv sa sljedećim u 3. grupi, [[lutecij]]em, zbog [[kontrakcija lantanoida|kontrakcije lantanoida]].<ref name ="Greenwood1997p946" /><ref name="Hammond">{{cite book |url=http://www-d0.fnal.gov/hardware/cal/lvps_info/engineering/elements.pdf |title=The Elements |chapter=Yttrium |author=Hammond, C. R. |accessdate=2008-08-26 |publisher=Fermi National Accelerator Laboratory |pages=4. – 33. |format=pdf |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080626181434/http://www-d0.fnal.gov/hardware/cal/lvps_info/engineering/elements.pdf |archivedate=2008-06-26 |deadurl=yes |isbn=0-04-910081-5}}</ref> Itrij je prvi [[d-blok|element d-bloka]] u petoj periodi.

Ovaj čisti element je relativno stabilan u zraku u rasutom stanju, zbog [[kemijska pasivnost|pasivnosti]] koja nastaje zbog sloja zaštitnog oksida (Y<sub>2</sub>O<sub>3</sub>) na njegovoj površini. Ovaj sloj doseže debljinu od 10&nbsp;[[mikrometar|µm]] kada se itrij zagrije na 750&nbsp;°[[Celzij|C]] u vodenoj pari.<ref name="ECE817" /> Kada je pak fino podijeljen, itrij je vrlo nestabilan u zraku; djelići ovog metala mogu se zagrijati u zraku do temperature koja prelazi 400&nbsp;°C.<ref name="CRC2008" /> [[Itrijev dušik]] (YN) stvara se kada se metal zagrije do 1000&nbsp;°C u [[dušik]]u.<ref name="ECE817" />

===Sličnosti s lantanoidima===
Sličnosti itrija s [[lantanoidi]]ma su tako snažne da je ovaj element kroz povijest često bio svrstan u skupinu [[rijetki zemni metali|rijetkih zemnih metala]],<ref name="IUPAC">{{cite book |author=IUPAC contributors |title=Nomenclature of Inorganic Chemistry: IUPAC Recommendations 2005 |editor=Edited by N G Connelly and T Damhus (with R M Hartshorn and A T Hutton) |page=str. 51 |year=2005 |isbn=0-85404-438-8 |url=http://www.iupac.org/publications/books/rbook/Red_Book_2005.pdf |format=PDF |accessdate=2007-12-17 |publisher=RSC Publishing}}</ref> te se u prirodi uvijek nalazi zajedno s njima u [[rijetki zemni minerali|rijetkim zemnim mineralima]].<ref name="Emsley498">[[#Emsley2001|Emsley 2001]], str. 498</ref>

Kemijski, itrij je sličniji tim elementima od njegovog susjeda u [[Periodni sustav elemenata|periodnom sustavu elemenata]], [[skandij]]a,<ref name="ECE810">[[#Daane1968|Daane 1968]], str. 810</ref> a ako bi se njegove fizičke osobine stavile u [[atomski broj]] imale bi broj od 64.5 do 67.5, stavljajući ga tako između lantanoida [[gadolinij]]a i [[erbij]]a.<ref name="ECE815">Daane, A. H. (1968). "Yttrium". In Hampel, Clifford A. The Encyclopedia of the Chemical Elements. New York: Reinhold Book Corporation. LCCN 68029938. OCLC 449569, str. 815</ref>

Također često pada u isti raspon reakcijskog reda,<ref name="ECE817" /> koji je sličan [[terbij]]u i [[disprozij]]u po svojoj kemijskoj reakciji.<ref name="Cotton" /> Itrij je tako po veličini blizu tzv. "itrijske skupine" teških iona lantanoida da se u otopini ponaša kao da je jedan od njih.<ref name="ECE817" /><ref name="Greenwood1997p945">Greenwood, N. N.; Earnshaw, A. (1997). Chemistry of the Elements (2nd ed.). Oxford: Butterworth-Heinemann. {{ISBN|0-7506-3365-4}}., str. 945.</ref> Iako su lantanoidi jedan red niže u tablici periodnog sustava od itrija, sličnosti u [[Atomski radijus|atomskom radijusu]] mogu se pripisati [[kontrakcija lantanoida|kontrakciji lantanoida]].<ref name="Greenwood1997p1234">Greenwood, N. N.; Earnshaw, A. (1997). Chemistry of the Elements (2nd ed.). Oxford: Butterworth-Heinemann. {{ISBN|0-7506-3365-4}}.| page=str. 1234.</ref>

Jedan od rijetkih značajnih razlika između kemijskih svojstava itrija i lantanoida je taj da je itrij gotvo isključivo [[valencija (kemija)|trovalentan]], dok oko polovice lantanoida može imati i drugačiju valentnost od tri.<ref name="ECE817">Daane, A. H. (1968). "Yttrium". In Hampel, Clifford A. The Encyclopedia of the Chemical Elements. New York: Reinhold Book Corporation. LCCN 68029938. OCLC 449569, str. 817.</ref>

===Spojevi i reakcije===
Kao trovalentan prijelazni metal, tvori razne [[anorganska kemija|anorganske spojeve]], uglavnom u oksidacijskom stanju +3, predajući sva svoja tri [[valentni elektron|valentna elektrona]].<ref name="Greenwood1997p948">Greenwood, N. N.; Earnshaw, A. (1997). Chemistry of the Elements (2nd ed.). Oxford: Butterworth-Heinemann. {{ISBN|0-7506-3365-4}}., str. 948.</ref> Dobar primjer je [[Itrijev(III) oksid]] (Y<sub>2</sub>O<sub>3</sub>), poznat i kao ''itrija'', šestero-[[koordinatna veza|koordinatna]] bijela krutina.<ref name="Greenwood1997p947">{{harvnb|Greenwood|1997|loc=str. 947}}</ref>

Itrij tvori itrijev fluorid koji nije topiv u vodi, [[hidroksid]] i [[oksalat]], ali njegov [[bromid]], [[klorid]], [[jodid]], [[nitrat]] i [[sulfat]] su [[Topljivost|topljivi]] u vodi.<ref name="ECE817" /> [[Ion]] Y<sup>3+</sup> bezbojan je kada se topi zbog odsutnosti elektrona u [[elektronska ljuska|elektronskoj ljusci]] ''d'' i ''f''.<ref name="ECE817" />

[[Voda]] izaziva reakciju s itrijem i njegovim spojevima kako bi tvorili Y<sub>2</sub>O<sub>3</sub>.<ref name="Emsley498" /> Koncentrirana [[dušična kiselina|dušična]] i [[Fluorovodonička kiselina]] ne napadaju snažno itrij, za razliku od drugih snažnih kiselina.<ref name="ECE817" />

S [[halogen]]ima itrij tvori [[halid]]e kao što su [[itrijum(III) fluorid]], [[itrijev(III) klorid]] (YCl<sub>3</sub>) i [[itrijev(III) bromid]] (YBr<sub>3</sub>) pri temperaturama iznad 200&nbsp;°C.<ref name="osha" /> Isto tako, [[ugljik]], [[fosfor]], [[selen]], [[silicij]] i [[sumpor]] kod povišenih temperatura tvore [[binarni spojevi|binarne spojeve]] s itrijem.<ref name="ECE817" />

[[Organoitrijska kemija]] proučava spojeve koje sadrže veze ugljika i itrija. Za nekolicinu njih se zna da sadrže itrij pri oksidacijskom stanju 0.<ref name="Cloke1993">{{cite journal |journal=Chem. Soc. Rev. |year=1993 |volume=svezak 22 |pages=17. – 24. |first=F. Geoffrey N. |last=Cloke |title=Zero Oxidation State Compounds of Scandium, Yttrium, and the Lanthanides |doi=10.1039/CS9932200017 | issn=0306-0012 }}</ref><ref name="Schumann">{{cite journal |journal=Encyclopedia of Inorganic Chemistry |title=Scandium, Yttrium & The Lanthanides: Organometallic Chemistry |last1=Schumann |first1=Herbert |last2=Fedushkin |first2=Igor L. |doi=10.1002/0470862106.ia212 |year=2006 |isbn=0-470-86078-2}}</ref> (+2 stanje promatrano je u topljivosti klorida,<ref name="Mikheev1992">{{cite journal |title=The anomalous stabilisation of the oxidation state 2+ of lanthanides and actinides |first=Mikheev |last=Nikolai B. |journal=Russian Chemical Reviews |volume=svezak 61 |issue=broj 10 |year=1992 |doi=10.1070/RC1992v061n10ABEH001011 |pages=990. – 998. |last2=Auerman |first2=L N |last3=Rumer |first3=Igor A |last4=Kamenskaya |first4=Alla N |last5=Kazakevich |first5=M Z |bibcode=1992RuCRv..61..990M}}</ref> a +1 u oksidacijskim skupinama u plinovitom stanju<ref name="Kang2005">{{cite journal |doi=10.5012/bkcs.2005.26.2.345 |url=http://newjournal.kcsnet.or.kr/main/j_search/j_download.htm?code=B050237 |title=Formation of Yttrium Oxide Clusters Using Pulsed Laser Vaporization |journal=Bull. Korean Chem. Soc. |year=2005 |volume=svezak 26 |issue=broj 2 |pages=345. – 348. |first=Weekyung |last=Kang |first2=E. R. |last2=Bernstein |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722141106/http://newjournal.kcsnet.or.kr/main/j_search/j_download.htm?code=B050237 |archive-date=22. srpnja 2011. |access-date=8. lipnja 2014.}}</ref>) Neke [[trimerizacija|trimerizacijske]] reakcije promotrene su upotrebljavajući organoitrijske spojeve kao katalizatore.<ref name="Schumann" /> Ovi spojevi koriste YCl<sub>3</sub> kao početni materijal, koji se pak dobivaju od Y<sub>2</sub>O<sub>3</sub> i koncentrirane [[Klorovodonična kiselina|klorovodonične kiseline]] i [[amonijev klorid|amonijevog klorida]].<ref>{{Cite book |last1=Turner |first1=Francis M. |last2=Berolzheimer |first2=Daniel D. |last3=Cutter |first3=William P. |last4=Helfrich |first4=John |year=1920 |title=The Condensed Chemical Dictionary |location=New York |publisher=Chemical Catalog Company |pages=492. |url=http://books.google.com/?id=y8y0XE0nsYEC&pg=PA492&dq=%22Yttrium+chloride%22 |accessdate=2008-08-12}}</ref><ref>{{Cite book |last=Spencer |first=James F. |year=1919 |title=The Metals of the Rare Earths |location=New York |publisher=Longmans, Green, and Co |pages=135. |url=http://books.google.com/?id=W2zxN_FLQm8C&pg=PA135&dq=%22Yttrium+chloride%22 |accessdate=12. kolovoza 2008.}}</ref>

[[Haptičnost]] je koordiniranje skupine graničnih atoma [[ligand]]a prema središnjem atomu; na to ukazuje grčko slovo ''eta'', η. Itrijevi spojevi bili su prvi spojevi gdje su [[karboran]]ski ligandi vezani za d<sup>0</sup>-metalni centar uz pomoć η<sup>7</sup>-haptičnosti.<ref name="Schumann" /> Isparavanje [[grafitno umetanje spoja|grafitno umetnutog spoja]] grafita–Y ili grafita–Y<sub>2</sub>O<sub>3</sub> vodi do stvaranja [[endohedralni fuleren|endohedralnih fulerena]] kao što su Y@C<sub>82</sub>.<ref name="Cotton" /> Proučavanja [[Elektronska spinska rezonancija|elektronske spinske rezonancije]] ukazuju na stvaranje parova Y<sup>3+</sup> i (C<sub>82</sub>)<sup>3−</sup> iona.<ref name="Cotton" /> [[Karbidi]] Y<sub>3</sub>C, Y<sub>2</sub>C i YC<sub>2</sub> mogu se hidrolizirati kako bi tvorili [[ugljikovodici|ugljikovodike]].<ref name="ECE817" />

===Nukleosinteza i izotopi===

Itrij je u [[sunčev sustav|sunčevom sustavu]] stvoren procesom [[zvjezdana nukleosinteza|zvjezdane nukleosinteze]], većinom putem [[s-proces]]a (≈72%), ali također i putem [[r-proces]]a (≈28%).<ref name="Pack">{{cite journal |journal=Geochimica et Cosmochimica Acta |volume=svezak 71 |issue=broj 18 |year=2007 |doi=10.1016/j.gca.2007.07.010 |title=Geo- and cosmochemistry of the twin elements yttrium and holmium |first=Andreas |last=Pack |first2=Sara S. |last2=Russell |first3=J. Michael G. |last3=Shelley |first4=Mark |last4=van Zuilen |pages=4592. – 4608. |bibcode=2007GeCoA..71.4592P}}</ref> R-proces čini brzo [[hvatanje neutrona]] lakših elemenata tijekom eksplozija [[supernova]]. S-proces je pak sporo hvatanje [[neutron]]a lakših elemenata unutar pulsirajućih [[crveni div|crvenih divova]].<ref name="Greenwood1997p12-13">{{harvnb|Greenwood|1997|loc=str. 12. – 13.}}</ref>

[[Datoteka:Mira 1997.jpg|mini|225px|[[Mira Ceti]] je primjer tipa crvenog diva u kojem je stvorena većina itrija sunčeva sustava.]]
Izotopi itrija su među najčešćim proizvodima [[nuklearna fisija|nuklearne fisije]] [[uranij]]a koji se zbiva u nuklearnim eksplozijama i nuklearnim reaktorima. Što se tiče upravljanja [[nuklearni otpad|nuklearnog otpada]], najvažniji izotopi itrija su <sup>91</sup>Y i <sup>90</sup>Y, čije je [[vrijeme poluraspada]] 58,51&nbsp;dan za prvi i 64&nbsp;sati za drugi.<ref name="NNDC" /> Iako <sup>90</sup>Y ima kratko vrijeme poluraspada, postoji u [[sekularna ravnoteža|sekularnoj ravnoteži]] sa svojim dugoročnim roditeljskim izotopom, [[stroncij]]em-90 (<sup>90</sup>Sr) čije je vrijeme poluraspada 29&nbsp;godina.<ref name="CRC2008" />

Svi elementi 3. grupe imaju neparan [[atomski broj]], te stoga imaju malo stabilnih [[izotopi|izotopa]].<ref name ="Greenwood1997p946">Greenwood, N. N.; Earnshaw, A. (1997). Chemistry of the Elements (2nd ed.). Oxford: Butterworth-Heinemann. {{ISBN|0-7506-3365-4}}., str. 946.</ref> [[Skandij]] ima jedan stabilni izotop, a sam itrij ima samo jedan stabilan izotop, <sup>89</sup>Y, koji je također njegov jedini prirodni. Ipak, rijetki zemni elementi sadrže elemente parnih atomskih brojeva i puno stabilnih izotopa. Smatra se da je itrij-89 obilniji nego što bi inače bio, dijelom i zbog s-procesa, koji dozvoljava dovoljno vremena za izotope stvorene od drugih procesa da se raspadnu putem [[beta raspad|emisije elektrona]] (neutron → proton).<ref name="Greenwood1997p12-13" /><ref group="note">U biti, [[neutron]] postaje [[proton]] dok se emitiraju jedan [[elektron]] i [[antineutrino]].</ref> Takav polagan proces favorizira izotope s atomskim [[Relativna atomska masa|relativnom atomskom masom]] (A = protoni + neutroni) od oko 90, 138 i 208, koji imaju neobično stabilne [[atomska jezgra|atomske jezge]] s 50, 82 i 126 neutrona.<ref name="Greenwood1997p12-13" /><ref group="note">
Vidi: [[Čarobni broj (fizika)|čarobni broj]]. Smatra se da ova stabilnost nastaje zbog jako niskog [[Nuklearni udarni presjek|nuklearnog udarnog presjeka]]. (Greenwood, N. N.; Earnshaw, A. (1997). Chemistry of the Elements (2nd ed.). Oxford: Butterworth-Heinemann. {{ISBN|0-7506-3365-4}}.). Elektornska emisija izotopa s takvim masenim brojevima je jednostavno manje učestala zbog njegove stabilnosti, što rezultira da su oni obilniji.</ref><ref name="CRC2008">{{Cite book |author=CRC contributors |editor=Lide, David R. |chapter=Yttrium |year=2007 |title=CRC Handbook of Chemistry and Physics |volume=svezak 4 |page=41. |location=New York |publisher=CRC Press |isbn=978-0-8493-0488-0}}</ref> <sup>89</sup>Y ima maseni broj blizu 90 te ima 50 neutrona u svojoj jezgri.

Proučavana su najmanje 32 sintetička izotopa itrija, a isti imaju raspon atomskog masenog broja od 76 do 108.<ref name="NNDC">{{cite web |url=http://www.nndc.bnl.gov/chart/ |author=NNDC contributors |editor=Alejandro A. Sonzogni (Database Manager) |title=Chart of Nuclides |publisher=National Nuclear Data Center, Brookhaven National Laboratory |accessdate=2008-09-13 |year=2008 |location=Upton, New York |archive-date=10. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181010070007/http://www.nndc.bnl.gov/chart/ |url-status=dead }}</ref> Najmanje stabilni od njih je <sup>106</sup>Y s vremenom poluraspada od >150&nbsp;nanosekundi (<sup>76</sup>Y ima poluraspad od >200&nbsp;ns) a najstabilniji je <sup>88</sup>Y s poluraspadom od 106.626&nbsp;dana.<ref name="NNDC" /> Uz izotope <sup>91</sup>Y, <sup>87</sup>Y i <sup>90</sup>Y, s vremenom poluraspada od 58,51&nbsp;dana, 79.8&nbsp;sati i 64&nbsp;sati, a svi ostali izotopi imaju vrijeme poluraspada manje od jednog dana a većina ovih imaju vrijeme poluraspada manje od jednog sata.<ref name="NNDC" />

Itrijevi izotopi s masenim brojem istim ili manjim od 88 raspadaju se većinom izbacivanjem [[pozitron]]a (proton → neutron) kako bi stvorili [[stroncij]]eve ([[atomski broj|Z]] = 38) izotope.<ref name="NNDC" /> Itrijevi izotopi s masenim brojem od 90 ili manje raspadaju se većinom izbacivanjem elektrona (neutron → proton) te tako stvorili [[cirkonij]]eve (Z = 40) izotope.<ref name="NNDC" /> Izotopi s masenim brojem od 97 ili iznad također imaju manji put raspada od β<sup>−</sup> kašnjenje izbacivanja neutrona.<ref name="nubase">{{cite journal |last=Audi |first=Georges |title=The NUBASE Evaluation of Nuclear and Decay Properties |journal=Nuclear Physics A |volume=svezak 729 |pages=3. – 128. |publisher=Atomic Mass Data Center |year=2003 |doi=10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001 |bibcode=2003NuPhA.729....3A |last2=Bersillon |first2=O. |last3=Blachot |first3=J. |last4=Wapstra |first4=A.H.}}</ref>

Itrij ima najmanje 20 [[nuklearni izomer|nuklearnih izomera]] u rasponu masenog broja od 78 do 102.<ref name="NNDC" /> Većina pobuđenih stanja uočena su za <sup>80</sup>Y i <sup>97</sup>Y.<ref name="NNDC" /> Dok se za većinu itrijevih izomera očekuje da su manje stabilni nego njegovo [[osnovno stanje]], <sup>78m</sup>Y, <sup>84m</sup>Y, <sup>85m</sup>Y, <sup>96m</sup>Y, <sup>98m1</sup>Y, <sup>100m</sup>Y i <sup>102m</sup>Y imaju dulje vrijeme poluraspada od njihovih osnovnih stanja, jer se ti izomeri raspadaju beta raspadom, a ne [[nuklearni izomer|izomernim prijelazom]].<ref name="nubase" />

==Povijest==
Godine [[1787.]], vojni časnik i kemičar iz hobija [[Carl Axel Arrhenius]] pronašao je težak crni kamen u starom kamenolomu kraj švedskog sela [[Ytterby]].<ref name="Krogt" /> Pošto je smatrao da se radi o nepoznatom mineralu koji sadrži novo otkriveni element [[volfram]],<ref name="Emsley496">[[#Emsley2001|Emsley 2001]], str. 496.</ref> nazvao ga je ''ytterbite''<ref group=note>Naziv ''Ytterbite'' dobiven je spajanjem naziva sela kraj kojeg je otkriven kamen i nastavka -ite kako bi se naznačilo da se radi o mineralu.</ref> poslao je uzorke raznim kemičarima radi analize.<ref name="Krogt">an der Krogt, Peter (5 svibnja 2005.). "39 Yttrium". Elementymology & Elements Multidict. Pristupljeno 6. kolovoza 2008.</ref>

[[Datoteka:Johan Gadolin.jpg|mini|150px|lijevo|[[Johan Gadolin]] otkrio je itrijev oksid.]]
[[Johan Gadolin]] sa [[sveučilište Åbo|sveučilišta Åbo]] identificirao je novi oksid Arrheniusovom uzorku [[1789.]], te je objavio svoju potpunu analizu [[1794.]]<ref>[[#Gadolin1794|Gadolin 1794]]</ref><ref group=note>[[#Stwertka1998|Stwertka 1998]], str. 115 navodi da se identifikacija odigrala 1789. ali ne navodi kada je objavljena. Van der Krogt (2005.) citira izvornu publikaciju, te navodi i godinu 1794., prema Gadolinu.</ref> [[Anders Gustaf Ekeberg]] potvrdio je ovo otkriće [[1797.]] te je nazvao novi oksid ''yttria''.<ref name="Greenwood1997p944">Greenwood, N. N.; Earnshaw, A. (1997). Chemistry of the Elements (2nd ed.). Oxford: Butterworth-Heinemann. {{ISBN|0-7506-3365-4}}., str. 944.</ref> [[Antoine Lavoisier]] je kasnije razvio prvu modernu definiciju [[kemijski element|kemijskih elemenata]], te mu dao naziv ''yttrium [itrij]''.

Godine [[1843.]], [[Carl Gustaf Mosander]] otkrio je da uzorci ''yttria'' sadrže tri oksida: bijeli [[itrijev oksid]] (''yttria''), žuti [[terbijev(III,IV) oksid]] i ružićasti [[erbijev(III) oksid]] (tada zvan ''terbija'').<ref>{{cite journal |journal=Annalen der Physik und Chemie |volume=svezak 60 |year=1843 |pages=297. – 315. |title=Ueber die das Cerium begleitenden neuen Metalle Lathanium und Didymium, so wie über die mit der Yttererde vorkommen-den neuen Metalle Erbium und Terbium |author=Mosander, Carl Gustaf |issue=broj 2 |language=de|doi=10.1002/andp.18431361008 |bibcode=1843AnP...136..297M}}</ref> Četvrti oksid, [[iterbijev(III) oksid]], izolirao je [[1878.]] [[Jean Charles Galissard de Marignac]].<ref>{{cite web |author=''Britannica'' contributors |year=2005 |publisher=Encyclopædia Britannica, Inc |title=Ytterbium |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/654309/ytterbium-Yb}}</ref> Novi elementi kasnije će biti izolirani od svakog od ovih oksida, a svaki element dobit će naziv po Ytterbyu, selu u čijoj su blizini nađeni u kamenolomu (vidi [[iterbij]], [[terbij]] i [[erbij]]).<ref name="Stwertka115" /> Sljedećih desetljeća, nekoliko novih metala otkriveno je u "Gadolinovom itriju".<ref name="Krogt" /> Pošto je itrija ipak bio mineral a ne oksid, [[Martin Heinrich Klaproth]] preimenovao ga je u [[gadolinit]] u čast gospodinu Gadolinu.<ref name="Krogt" />

Itrijev metal prvi je izolirao [[Friedrich Wöhler]] [[1828.]] kada je zagrijao [[itrijev(III) klorid]] s [[kalij]]em:<ref>{{cite book |last=Heiserman |first=David L. |title=Exploring Chemical Elements and their Compounds |location=New York |publisher=TAB Books |isbn=0-8306-3018-X |chapter=Element 39: Yttrium |pages=150. – 152. |year=1992}}</ref><ref>{{cite journal |journal=Annalen der Physik |volume=svezak 89 |issue=broj 8 |pages=577. – 582. |title=Ueber das Beryllium und Yttrium |first=Friedrich |last=Wöhler |authorlink=Friedrich Wöhler |doi=10.1002/andp.18280890805 |year=1828 |bibcode=1828AnP....89..577W}}</ref>

:<math>\mathrm{YCl_3 + 3 K \longrightarrow 3 KCl + Y}</math>

Do ranih [[1920-ih]], kemijski simbol '''Yt''' koristio se za taj element, nakon čega je dobio pojednostavljenu oznaku '''Y'''.<ref>{{cite journal |journal=Pure Appl. Chem. |volume=svezak 70 |issue=broj 1 |pages=237. – 257. |year=1998 |last1=Coplen |first1=Tyler B. |last2=Peiser |first2=H. S. |title=History of the Recommended Atomic-Weight Values from 1882 to 1997: A Comparison of Differences from Current Values to the Estimated Uncertainties of Earlier Values (Technical Report) |publisher=IUPAC Inorganic Chemistry Division |doi=10.1351/pac199870010237}}</ref>

Godine [[1987.]], otkrilo se da [[itrij-barij bakar oksid]] postiže [[visokotemperaturna supraprovodnost|visokotemperaturnu supraprovodnost]].<ref name="Wu" /> Bio je to tek drugi poznati materijal koji je pokazivao to svojstvo,<ref name="Wu">{{Citiranje časopisa |last=Wu |first=M. K. |last2=Ashburn |first2=J. R. |last3=Torng |first3=C. J. |last4=Hor |first4=P. H. |last5=Meng |first5=R. L. |last6=Gao |first6=L. |last7=Huang |first7=Z. J. |last8=Wang |first8=Y. Q. |last9=Chu |first9=C. W. |date=1987-03-02 |title=Superconductivity at 93 K in a new mixed-phase Y-Ba-Cu-O compound system at ambient pressure |url=https://link.aps.org/doi/10.1103/PhysRevLett.58.908 |journal=Physical Review Letters |volume=58 |issue=9 |pages=908–910 |doi=10.1103/PhysRevLett.58.908}}</ref> te je bio prvi poznati materijal koji je ostvario [[supraprovodnost]] iznad (ekonomsko značajne) točke vrenja dušika.<ref group="note">[[Kritična točka (termodinamika)|T<sub>c</sub>]] za YBCO je 93 [[Kelvin|K]] dok je točka vrenja dušika 77 K.</ref>

==Pojava==
[[Datoteka:Yttrium sublimed dendritic and 1cm3 cube.jpg|mini|225px|Primjeri krutina koje se sastoje od 99% itrija.]]

===Učestalost===
Itrij se nalazi u većini [[rijetki zemni minerali|rijetkih zemnih minerala]],<ref name="Hammond" /> kao i u nekoliko ruda [[Uranijum|uranija]], ali ga nikada ne nalazimo i prirodi kao slobodan element.<ref>{{cite web |author=Lenntech contributors |url=http://www.lenntech.com/periodic-chart-elements/y-en.htm |accessdate=2008-08-26 |title=yttrium |publisher=Lenntech}}</ref> Oko 31&nbsp;[[ppm]] zemljine kore je sastavljeno od itrija,<ref name="Cotton">{{cite journal |title=Encyclopedia of Inorganic Chemistry |first=Simon A. |last=Cotton |doi=10.1002/0470862106.ia211 |date=2006-03-15 |chapter=Scandium, Yttrium & the Lanthanides: Inorganic & Coordination Chemistry |isbn=0-470-86078-2}}</ref> što ga čini 28. najučestalijim elementom u zemljinoj kori, oko 400 puta učestalijim od [[srebro|srebra]].<ref name="Emsley497" /> Itrij se nalazi u tlu u koncentracijama između 10 i 150&nbsp;ppm dok se u morskoj vodi nalazi u koncentraciji od oko 9&nbsp;[[ppm|ppt]].<ref name="Emsley497" /> Uzorci stijena s mjeseca tijekom [[program Apollo|programa Apollo]] otkrili su relativno visoku koncentraciju itrija.<ref name="Stwertka115">Stwertka, Albert (1998). "Yttrium". Guide to the Elements (Revised ed.). Oxford University Press. {{ISBN|0-19-508083-1}}., str. 115.</ref>

Itrij nema nijednu poznatu biološku ulogu, iako se nalazi u većini organizama, najviše u [[jetra|jetri]], [[bubreg|bubrezima]], [[slezena|slezeni]], plućima i kostima ljudi.<ref>{{cite journal |journal=Journal of Biological Chemistry |year=1952 |volume=svezak 195 |pages=837. – 841. |url=http://www.jbc.org/cgi/reprint/195/2/837.pdf |format=PDF |title=The Skeletal Deposition of Yttrium |last1=MacDonald |first1=N.S. |last2=Nusbaum |first2=R.E. |last3=Alexander |first3=G.V. |pmid=14946195 |issue=broj 2 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090326070124/http://www.jbc.org/cgi/reprint/195/2/837.pdf |archive-date=26. ožujka 2009. |access-date=8. lipnja 2014.}}</ref> U normalnim okolnostima, nalazimo ga u količini od 0,5&nbsp;miligrama unutar cijelog ljudskog tijela; ljudsko mlijeko za dojenje sadrži ga u koncentraciji od 4&nbsp;ppm.<ref name="Emsley495" /> Itrij se nalazi u jestivim biljkama u koncentracijama između 20&nbsp;ppm i 100&nbsp;ppm, a najviše ga ima u [[kupus]]u.<ref name="Emsley495" />

===Proizvodnja===
Kemijska sličnost itrija s [[lantanoidi]]ma dovodi do toga da ga obogaćuju i isti procesi te završava u rudama koje sadrže lantanoide. Malena razlika otkriva se između lakih (LREE) i teških rijetkih zemnih elemenata (HREE) ali to odvajanje nikada nije potpuno. Itrij je koncentiran u skupinu HREE zbog svoje ionske veličine iako ima manju [[Atomska masa|atomsku masu]].<ref name="Morteani">{{cite journal |journal=European Journal of Mineralogy |year=1991 |volume=svezak 3 |issue=broj 4 |pages=641. – 650. |url=http://eurjmin.geoscienceworld.org/cgi/content/abstract/3/4/641 |title=The rare earths; their minerals, production and technical use |first=Giulio |last=Morteani}}</ref><ref name="Kanazawaa">{{cite journal |journal=Journal of Alloys and Compounds |year=2006 |volume=svezak 408. – 412. |pages=1339. – 1343. |doi=10.1016/j.jallcom.2005.04.033 |title=Rare earth minerals and resources in the world |last1=Kanazawa |first1=Yasuo |last2=Kamitani |first2=Masaharu}}</ref>

[[Datoteka:Yttrium 1.jpg|mini|225px|Komadić itrija. Itrij se teško odvaja od drugih rijetkih zemnih elemenata]]
Postoje četiri glavna izvora rijetkih zemnih elemenata:<ref name="Naumov">{{cite journal |journal=Russian Journal of Non-Ferrous Metals |year=2008 |volume=svezak 49 |issue=broj 1 |pages=14. – 22. |title=Review of the World Market of Rare-Earth Metals |first=A. V. |last=Naumov |url=http://www.springerlink.com/content/y8925j378w4u4175/ |doi=10.1007/s11981-008-1004-6 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190701165039/https://link.springer.com/article/10.1007%2Fs11981-008-1004-6 |archive-date=1. srpnja 2019. |access-date=8. lipnja 2014.}}</ref>
* karbonit i fluorid koji sadrže rude kao što su LREE [[bastnäsit]] (<nowiki>[</nowiki>(Ce, La, etc.)(CO<sub>3</sub>)F<nowiki>]</nowiki>) sadrže prosječno 0,1%<ref name="CRC2008" /><ref name="Morteani" /> itrija u usporedbi s 99,9% ostalih rijetkih zemnih elemenata.<ref name="Morteani" /> Glavni izvor za bastnäsit od [[1960-ih]] do [[1990-ih]] bio je rudnik u [[Mountain Pass]]u u [[Kalifornija|Kaliforniji]], što je tada činilo [[SAD]] najvećim proizvođačem rijetkih zemnih elemenata.<ref name="Morteani" /><ref name="Naumov" />
* [[Monazit]] (<nowiki>[</nowiki>(Ce, La, itd.)PO<sub>4</sub><nowiki>]</nowiki>), koji je uglavnom fosfat, je naslaga pijeska koji se stvara tijekom prijenosa i gravitacijskog razdvajanja erodiranog granita. Monazit kao ruda rijetkog zemnog materijala sadrži 2%<ref name="Morteani" /> (ili 3%)<ref name="Stwertka116">[[#Stwertka1998|Stwertka 1998]], str. 116.</ref> itrija. Najveća nalazišta u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] bila su u Indiji i Brazilu, zbog čega su te dvije zemlje bile najveći proizvođači itrija tijekom ranog 20. stoljeća.<ref name="Morteani" /><ref name="Naumov" />
* [[Ksenotim]] je fosfat rijetkog zemnog elementa. Njegove rude sadrže 60% itrija i itrijevog fosfata (YPO<sub>4</sub>).<ref name="Morteani" /> Najveći rudnik ovog minerala bilo je nalazište [[Bayan Obo]] u Kini, čime je [[Kina]] najveći proizvođač rijetkih zemnih materijala od zatvaranja rudnika u Mountain Passu početkom [[1990-ih]].<ref name="Morteani" /><ref name="Naumov" />
* glina koja apsorbira ione, tzv. Loognanova glina, proizvod je granita i sadrži 1% rijetkih zemnih elemenata<ref name="Morteani" /> Njene rude mogu sadržavati i do 8% itrija. Takva glina većinom se iskopava u Kini.<ref name="Morteani" /><ref name="Naumov" /><ref>{{cite journal |journal=Chinese Journal of Geochemistry |year=1996 |volume=svezak 15 |issue=broj 4 |pages=344. – 352. |doi=10.1007/BF02867008 |title=The behaviour of rare-earth elements (REE) during weathering of granites in southern Guangxi, China |last1=Zheng |first1=Zuoping |last2=Chuanxian |first2=Lin}}</ref> Itrij se nalazi i u [[samarskit]]u i [[fergusonit]]u.<ref name="Emsley497">[[#Emsley2001|Emsley 2001]], str. 497.</ref>

Jedna od metoda dobivanja čistog itrija iz miješanih ruda oksida je otapanje oksida u [[sumporna kiselina|sumpornoj kiselini]] i razdijeliti ga [[Ionoizmjenjivačka kromatografija|ionoizmjenjivačkom kromatografijom]]. S dodatkom [[oksalna kiselina|oksalne kiseline]], taloži se itrijev oksalat. Oksalat se pretvara u oksid zagrijavanjem u [[kisik]]u. Reakcijom dobivenog itrijevog oksida s [[fluorovodonik]]om, dobiva se itrijev(III) fluorid.<ref name="Holleman" />

Godišnja svjetska proizvodnja itrijeva oksida dosegnula je 600 tona do [[2001.]], a zalihe se procjenjuju na 9 milijuna tona.<ref name="Emsley497" /> Samo par tona itrijeva metala proizvodi se svake godine [[redukcija|redukcijom]] [[Itrijev(III) fluorid|itrijeva(III) fluorida]] u metalnu spužvu sa [[slitina|slitinom]] [[kalcij]]a [[magnezij]]a. Temperatura u peći iznad 1.600&nbsp;°C dovoljna je da potom otopi itrij.<ref name="Emsley497" /><ref name="Holleman">{{cite book |publisher=Walter de Gruyter |year=1985 |pages=1056. – 1057. |isbn=3-11-007511-3 |title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie |last1=Holleman |first1=Arnold F. |last2=Wiberg |first2=Egon |last3=Wiberg |first3=Nils}}</ref>

==Primjene==

===Potrošači===
[[Datoteka:Aperture Grille.jpg|mini|250px|Itrij je jedan od elemenata koji se koriste za izradu crvene boje u [[katodna cijev|katodnim monitorima]]]]
[[Itrijev(III) oksid]] (Y<sub>2</sub>O<sub>3</sub>) može se koristiti kao rešetka za [[dodavanje primjesa (poluvodič)|dodavanje primjesa]] s [[Europij|Eu<sup>3+</sup>]] [[kation]]ima, a može poslužiti i kao [[reagens]] da bi se dobila primjesa [[itrijev ortovanadat]] YVO<sub>4</sub>:Eu<sup>3+</sup> itrijev oksid sulfid Y<sub>2</sub>O<sub>2</sub>S:Eu<sup>3+</sup> Svjetleći materijali koji daju crvenu boju lampama [[televizor|televizorima u boji]],<ref name="CRC2008" /><ref name="Cotton" /><ref group=note>Emsley, John (2001). "Yttrium". Nature's Building Blocks: An A–Z Guide to the Elements. Oxford, England, UK: Oxford University Press. {{ISBN|0-19-850340-7}}., str. 497. navodi da se "Itrijev oksisulfid, dodan s primjesom europija (III), koristi za standardnu crvenu boju u televizorima u boji".</ref> iako se sama crvena boja u stvari emitira iz europija dok itrij skuplja energiju [[elektronski top|elektronskog topa]] te ga predaje svjetlećem materijalu.<ref name="ECE818">Daane, A. H. (1968). "Yttrium". In Hampel, Clifford A. The Encyclopedia of the Chemical Elements. New York: Reinhold Book Corporation. LCCN 68029938. OCLC 449569., str. 818.</ref> Spojevi itrija mogu poslužiti i kao nositelji rešetke za dodavanje primjesa s različitim kationima [[lantanoidi|lantandoida]]. Izuzev Eu<sup>3+</sup>, i [[terbij|Tb<sup>3+</sup>]] se može koristiti kao agens za dodavanje primjesa koji dovode do zelene [[luminiscencija|luminiscencije]]. Itrij se koristi i kao aditiv [[sinteriranje|sinteriranju]] prilikom proizvodnje poroznog [[silicijev nitrid|silicijuma nitrida]]<ref>{{cite patent |country=US |number=5935888 |status=patent |title=Porous silicon nitride with rodlike grains oriented |gdate=10. kolovoza 1999. |assign1=Agency Ind Science Techn (JP) |assign2=Fine Ceramics Research Ass (JP)}}</ref> i kao česti početni materijal za [[znanost o materijalima]] kao i za proizvodnju ostalih spojeva itrija.

Spojevi itrija koriste se i kao katalizatori [[polimerizacija|polimerizacije]] [[eten]]a.<ref name="CRC2008" /> Kao metal, koristi se na elektrodama nekih [[svjećica]] za visoku učinkovitost.<ref>{{cite journal |last=Carley |first=Larry |url=http://www.babcox.com/editorial/cm/cm120032.htm |title=Spark Plugs: What's Next After Platinum? |date=Prosinac 2000. |journal=Counterman |publisher=Babcox |archive-url=https://web.archive.org/web/20080501064053/http://www.babcox.com/editorial/cm/cm120032.htm |archive-date=1. svibnja 2008. |access-date=8. lipnja 2014.}}</ref> Itrij se također koristi i za proizvodnju [[Auerova mrežica|Auerove mrežice]] za svjetiljke [[propan]]a kao zamjenu za [[torij]], koji je [[Radioaktivnost|radioaktivan]].<ref>{{cite patent |country=US |number=4533317 |status=patent |gdate=6. kolovoza 1985. |title=Yttrium oxide mantles for fuel-burning lanterns |invent1=Addison, Gilbert J. |assign1=The Coleman Company, Inc.}}</ref>

[[Cirkonij]] koji je stabiliziran itrijem koristi se kao solidan elektrolit i kao senzor kisika kod automobilskog ispušnog sustava.<ref name="Cotton" />

===Granati===
[[Datoteka:Yag-rod.jpg|mini|250px|Nd:YAG laserska šipka promjera 0,5 cm]]
Itrij se koristi za proizvodnju [[Granati|sintetičkih granata]],<ref>{{cite journal |url=http://www.minsocam.org/ammin/AM36/AM36_133.pdf |title=The role of yttrium and other minor elements in the garnet group |last=Jaffe |first=H.W. |journal=American Mineralogist |year=1951 |accessdate=2008-08-26 |pages=133. – 155. |format=pdf}}</ref> dok se itrija koristi za stvaranje itrijevih željeznih granata (Y<sub>3</sub>Fe<sub>5</sub>O<sub>12</sub> ili YIG), koji su vrlo učinkoviti [[električni filter|filteri]] [[mikro-valovi|mikro valova]].<ref name="CRC2008" /> Granati od itrija, [[željezo|željeza]], [[aluminij]]a i [[gadolinij]]a (npr. Y<sub>3</sub>(Fe,Al)<sub>5</sub>O<sub>12</sub> i Y<sub>3</sub>(Fe,Ga)<sub>5</sub>O<sub>12</sub>) imaju važna [[magnetizam|magnetska]] svojstva.<ref name="CRC2008" /> YIG je isto tako vrlo učinkovit zvučni energetski predajnik i pretvornik.<ref>{{cite journal |doi=10.1016/j.jallcom.2006.05.023 |title=Preparation and characterization of yttrium iron garnet (YIG) nanocrystalline powders by auto-combustion of nitrate-citrate gel |year=2007 |last=Vajargah |first=S. Hosseini |journal=Journal of Alloys and Compounds |volume=svezak 430 |issue=broj 1–2 |pages=339. – 343. |last2=Madaahhosseini |first2=H |last3=Nemati |first3=Z}}</ref> Itrij aluminijev granat (Y<sub>3</sub>Al<sub>5</sub>O<sub>12</sub> ili YAG) ima [[Mosova skala|Mosovu skalu]] od 8,5 te se koristi kao [[dragulj]] u draguljarnicama (umjetni dijamanti).<ref name="CRC2008" /> Kristali itrija alumija granata s dodanom primjesom [[cerij]]a (YAG:Ce) koriste se kao svjetleći materijali kako bi tvorili bijelu [[svetleća dioda|svjetleću diodu]].<ref>{{cite patent |country=US |number=6409938 |status=patent |title=Aluminum fluoride flux synthesis method for producing cerium doped YAG |gdate=25. lipnja 2002. |invent1=Comanzo Holly Ann |assign1=General Electrics}}</ref><ref>{{cite book |author=GIA contributors |publisher=Gemological Institute of America |title=GIA Gem Reference Guide |year=1995 |isbn=0-87311-019-6}}</ref><ref>{{cite web |last1=Kiss |first1=Z. J. |last2=Pressley |first2=R. J. |title=Crystalline solid lasers |work=Proceedings of the IEEE |pages=1236. – 1248. |volume=54 |issue=10 |publisher=IEEE |date=Rujan 1966. |url=http://ieeexplore.ieee.org/xpls/abs_all.jsp?arnumber=1447042 |accessdate=2008-08-16 |id=issn: 0018-9219}}</ref>

YAG, itrija, [[itrijev litijev fluorid]] (LiYF<sub>4</sub>) i itrijev ortovanadat (YVO<sub>4</sub>) koriste se u kombinaciji s primjesama kao što su [[neodimij]], [[erbij]], [[iterbij]] u [[laser]]ima emisijskog spektra blizu [[Infracrveno zračenje|infracrvenog zračenja]].<ref name="cw">{{cite journal |last1=Kong |first1=J. |last2=Tang |first2=D. Y. |last3=Zhao |first3=B. |last4=Lu |first4=J. |last5=Ueda |first5=K. |last6=Yagi |first6=H. |last7=Yanagitani |first7=T. |title=9.2-W diode-pumped Yb:Y<sub>2</sub>O<sub>3</sub> ceramic laser |journal=Applied Physics Letters |volume=svezak 86 |year=2005 |doi=10.1063/1.1914958 |pages=116. |issue=broj 16 |bibcode=2005ApPhL..86p1116K}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Tokurakawa |first1=M. |last2=Takaichi |first2=K. |last3=Shirakawa |first3=A. |last4=Ueda |first4=K. |last5=Yagi |first5=H. |last6=Yanagitani |first6=T. |last7=Kaminskii |first7=A. A. |title=Diode-pumped 188 fs mode-locked Yb<sup>3+</sup>:Y<sub>2</sub>O<sub>3</sub> ceramic laser |journal=Applied Physics Letters |volume=svezak 90 |year=2007 |doi=10.1063/1.2476385 |issue=7 |bibcode=2007ApPhL..90g1101T}}</ref> [[Nd:YAG laser]]i imaju sposobnost razviti jaku energiju te se koriste za bušenje i rezanje metala.<ref name="Stwertka116" /> Pojedini kristali YAG-a s primjesama obično se proizvode [[Czochralskijeva metoda|Czochralskijevom metodom]].<ref>{{cite journal |journal=Journal of the Serbian Chemical Society |year=2002 |volume=svezak 67 |issue=broj 4 |pages=91. – 300. |doi=10.2298/JSC0204291G |title=The growth of Nd: YAG single crystals |author=Golubović, Aleksandar V.; Nikolić, Slobodanka N.; Gajić, Radoš; Đurić, Stevan; Valčić, Andreja}}</ref>

===Pojačavač materijala===
Manje količine itrija (0,1 do 0,2%) koristile su se kako bi smanjile veličinu zrna [[krom]]a, [[molibden]]a, [[titanij]]a i [[cirkonij]]a.<ref>{{cite journal |author=PIDC contributors |title=Rare Earth metals & compounds |url=http://www.pidc.com/products_imaterials_oth.html |accessdate=2008-08-26 |publisher=Pacific Industrial Development Corporation |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080819193017/http://pidc.com/products_imaterials_oth.html |archivedate=2008-08-19}}</ref> Također se koristio za povećanje [[čvrstoća materijala|čvrstoće]] legura aluminija i [[magnezij]]a.<ref name="CRC2008" /> Dodatak itrija slitinama uglavnom povećava njegovovu obradivost, pojačava otpornost rekristalizacije kod visokih temperatura te značajno pojačava otpornost [[redoks|oksido-redukcije]] na visokim temperaturama.<ref name="ECE818" />

Itrij se koristi i kao deoksidator [[vanadij]]a i drugih metala koji ne sadrže željezo.<ref name="CRC2008" /> Itrija se koristi radi stabilizacije kubnog oblika cirkonija kod uporabe u draguljarnicama.<ref>{{cite web |url=http://www.emporia.edu/earthsci/amber/go340/students/berg/cz.html |title=Cubic Zirconia |accessdate=2008-08-26 |first=Jessica |last=Berg |publisher=Emporia State University |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080924074309/http://www.emporia.edu/earthsci/amber/go340/students/berg/cz.html |archivedate=2008-09-24}}</ref>

Itrij je proučavan i za moguću uporabu u stvaranju [[žilavi lijev|žilavog lijeva]], koji ima pojačanu [[duktilnost]] ([[grafit]] tvori kompaktne čvoriće umjesto pahuljica kako bi stvorio žilavi lijev).<ref name="CRC2008" /> Itrijev oksid može se koristiti i prilikom [[keramika|kermaičkih]] i [[staklo|staklenih]] mješavina, jer ima visoko [[talište]] i pruža otpor udaru i daje niska svojstva [[toplinska dilatacija|toplinske dilatacije]].<ref name="CRC2008" /> Stoga se koristi u [[objektiv]]ima.<ref name="Emsley497" />

===Medicina===
Radiokativni izotop itrij-90 koristi se za lijekove, kao što su [[edotreotid]] i [[ibritumomab]] radi tretmana [[rak (bolest)|raka]], uključujući [[limfom]]e, [[leukemija|leukemije]], te rak jajnika, crijeva, gušterače i kostiju.<ref name="Emsley495">Emsley, John (2001). "Yttrium". Nature's Building Blocks: An A–Z Guide to the Elements. Oxford, England, UK: Oxford University Press. str. 495. – 498. {{ISBN|0-19-850340-7}}., str. 495.</ref> Funkcionira tako da se veže za [[Monoklonalno antitijelo|monoklonalna antitijela]], koja se pak vežu za stanice raka te ih ubijaju putem intenzivnog [[beta-čestica|β-zračenja]] kojeg oslobađa itrij-90.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Adams |first=Gregory P. |last2=Shaller |first2=Calvin C. |last3=Dadachova |first3=Ekaterina |last4=Simmons |first4=Heidi H. |last5=Horak |first5=Eva M. |last6=Tesfaye |first6=Abohawariat |last7=Klein-Szanto |first7=Andres J. P. |last8=Marks |first8=James D. |last9=Brechbiel |first9=Martin W. |last10=Weiner |first10=Louis M. |date=2004-09-01 |title=A Single Treatment of Yttrium-90-labeled CHX-A″–C6.5 Diabody Inhibits the Growth of Established Human Tumor Xenografts in Immunodeficient Mice |url=http://cancerres.aacrjournals.org/lookup/doi/10.1158/0008-5472.CAN-03-2382 |journal=Cancer Research |language=en |volume=64 |issue=17 |pages=6200–6206 |doi=10.1158/0008-5472.CAN-03-2382 |issn=0008-5472}}</ref>

Igle napravljene od itrija-90, koje mogu rezati preciznije od skalpela, koristile su se za rezanje živaca koji prenose bol u [[leđna moždina|leđnoj moždini]],<ref name="Emsley496" /> a itrij-90 također se koristi za radionuklidnu [[sinovektomija|sinovektomiju]] prilikom liječenja upaljenih zglobova, osobito koljena, kod osoba koje pate od [[reumatoidni artritis|reumatoidnog artritisa]].<ref>{{cite journal |last1=Fischer |first1=M. |last2=Modder |first2=G. |title=Radionuclide therapy of inflammatory joint diseases |journal=Nuclear Medicine Communications |volume=svezak 23 |issue=broj 9 |pages=829. – 831. |year=2002 |doi=10.1097/00006231-200209000-00003 |pmid=12195084}}</ref>

Laser granata itrija-aluminija s primjesama neodimija koristio se u eksperimentalnoj [[prostatektomija|prostatektomiji]] u pasa u pokušaju da se smanji kolateralna šteta živaca i tkiva,<ref>{{cite journal |title=Laser robotically assisted nerve-sparing radical prostatectomy: a pilot study of technical feasibility in the canine model |journal=BJU International |volume=svezak 102 |issue=broj 5 |publisher=Glickman Urological Institute |location=Cleveland |year=2008 |pmid=18694410 |doi=10.1111/j.1464-410X.2008.07708.x |last1=Gianduzzo |first1=Troy |last2=Colombo Jr |first2=Jose R. |last3=Haber |first3=Georges-Pascal |last4=Hafron |first4=Jason |last5=Magi-Galluzzi |first5=Cristina |last6=Aron |first6=Monish |last7=Gill |first7=Inderbir S. |last8=Kaouk |first8=Jihad H. |pages=598. – 602.}}</ref> dok se oni s primjesama erbija koriste u kozmetici.<ref name="Cotton" />

===Supravodljivost===
[[Datoteka:YBCO-modified.jpg|mini|lijevo|250px|YBCO supravodič]]
Itrij se koristi kod [[Supravodljivost|supravodiča]] od itrijev barijevog bakar oksida (YBa<sub>2</sub>Cu<sub>3</sub>O<sub>7</sub>, poznatom kao 'YBCO' ili '1-2-3') kojeg su razvila sveučilišta Alabame i Houstona [[1987.]]<ref name="Wu" /> Ovaj supravodič radi na 93&nbsp;K, što je značajno jer je iznad točke vrenja [[tekući dušik|tekućeg dušika]] (77,1&nbsp;K).<ref name="Wu" /> Budući da je cijena tekućeg dušika niža od cijene [[tekući helij|tekućeg helija]], koji se primjenjuje na metalne supravodiče, operativni troškovi bi se smanjili.

Sam supraprovodni materijal često se piše kao YBa<SUB>2</SUB>Cu<SUB>3</SUB>O<SUB>7–''d''</SUB>, gdje ''d'' mora biti manje od 0,7 kako bi materijal bio supraprovodan.

Teorija o supraprovodnosti pri niskim temperaturama dobro je poznata od kada je [[BCS teorija]] predstavljena [[1957.]] Temelji se na naročitosti međudjelovanja dvaju elektrona u kristalnoj rešetci. Ipak, BCS teorija ne objašnjava supraprovodljivost pri visokim temperaturama, a njen točan mehanizam i dalje je nepoznanica. Ono što se zna je da spoj materijala [[Bakar(I) oksid|bakra oksida]] mora biti precizno kontroliran da bi se supraprovodljivst dogodila.<ref>{{cite web |url=http://www.ch.ic.ac.uk/rzepa/mim/century/html/ybco_text.htm |publisher=Imperial College |accessdate=2009-12-20 |title=Yttrium Barium Copper Oxide – YBCO}}</ref>

Dobiveni materijal bio je crno-zelen, višekristalni mineral. Istraživači proučavaju skupinu materijala poznatih kao [[perovskit]]i koji su alternativne mješavine ovih elemenata, u nadi da će s vremenom razviti praktični supravodič na visokim temperaturama.<ref name="Stwertka116" />

==Mjere opreza==
Spojevi itrija topivi u vodi smatraju se blago [[otrov]]nima, dok njegovi spojevi netopljivi u vodi nisu otrovni.<ref name="Emsley495" /> U pokusima sa životinjama, itrij i njegovi spojevi uzrokovali su oštećenja pluća i jetre, iako razina toksičnosti varira ovisno o svakom itrijevom spoju. Kod štakora, udisanje itrijevog citrata uzrokovao je [[plućni edem]] i [[dispneja|dispneju]], dok je udisanje [[itrijev(III) klorid|itrijevog klorida]] uzrokovao edem jetre, [[pleuralni izljev]] i plućnu hiperemiju.<ref name="osha">{{cite web |author=OSHA contributors |url=http://www.osha.gov/SLTC/healthguidelines/yttriumandcompounds/recognition.html |title=Occupational Safety and Health Guideline for Yttrium and Compounds |accessdate=2008-08-03 |publisher=United States Occupational Safety and Health Administration |date=2007-01-11 |archive-date=2. ožujka 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130302060936/http://www.osha.gov/SLTC/healthguidelines/yttriumandcompounds/recognition.html |url-status=dead }} (public domain text)</ref>

Izlaganje spojevima itrija izaziva plućne bolesti kod ljudi.<ref name="osha" /> Radnici koji su bili izloženi prašinom u [[suspenzija|suspenziji]] itrijevog - europijevog vanadata doživjeli su blagu iritaciju oka, kože i gornjeg dišnog sustava, iako je možda krivac takvoj reakciji možda i [[vanadij]], a ne itrij.<ref name="osha" /> Kronično izlaganje spojevima itrija može uzrokovati manjak daha, kašljanje, [[bol u prsima]] i [[cijanoza|cijanozu]].<ref name="osha" /> Američki [[Nacionalni institut za radnu sigurnost i zdravlje]] (NIOSH) preporuča dozvoljeno izlaganje od 1&nbsp;mg/m<sup>3</sup> te kritičnu opasnost po život od 500&nbsp;mg/m<sup>3</sup>.<ref>{{cite web |author=NIOSH contributors |url=http://www.cdc.gov/niosh/npg/npgd0673.html |title=Yttrium |work=NIOSH Pocket Guide to Chemical Hazards |date=Rujan 2005. |publisher=Nacionalni institut za radnu sigurnost i zdravlje |accessdate=2008-08-03}}</ref> Itrijeva prašina je također i zapaljiva.<ref name="osha" />

==Bilješke==
<references group="note" />

==Literatura==
{{izvori|32em}}

==Bibliografija==
* <!-- Da --><cite id=Daane1968>{{cite book |last=Daane |first=A. H. |title=The Encyclopedia of the Chemical Elements |publisher=Reinhold Book Corporation |location=New York |year=1968 |editor=Hampel, Clifford A. |chapter=Yttrium |pages=810–821 |lccn=68-29938}}
* <!-- Em --><cite id=Emsley2001>{{cite book |title=Nature's Building Blocks: An A-Z Guide to the Elements |last=Emsley |first=John |author-link=John Emsley |publisher=Oxford University Press |year=2001 |location=Oxford, England, UK |isbn=0-19-850340-7 |chapter=Yttrium |pages=495–498}}</cite>
* <!-- Ga --><cite id=Gadolin1794>{{cite journal |first=Johan |last=Gadolin |authorlink=Johan Gadolin |title=Undersökning af en svart tung Stenart ifrån Ytterby Stenbrott i Roslagen |journal=Kongl. Vetenskaps Academiens Nya Handlingar |volume=15 |year=1794 |pages=137–155}}</cite>
* <!-- Gr -->{{cite book |last1=Greenwood |first1=N. N. |last2=Earnshaw |first2=A. |title=Chemistry of the Elements |edition=2nd |publisher=Butterworth-Heinemann |location=Oxford |year=1997 |isbn=0-7506-3365-4 |ref=CITEREFGreenwood1997}}
* <!-- Sw --><cite id=Stwertka1998>{{cite book |title=Guide to the Elements |edition=Revised |first=Albert |last=Stwertka |publisher=Oxford University Press |year=1998 |chapter=Yttrium |pages=115–116 |isbn=0-19-508083-1}}</cite>
* <!-- Va --><cite id=Krogt>{{cite web |last=van der Krogt |first=Peter |title=39 Yttrium |url=http://elements.vanderkrogt.net/element.php?sym=Y |date=2005-05-05 |accessdate=2008-08-06 |work=Elementymology & Elements Multidict}}</cite>
* {{cite web |url=http://www.epa.gov/rpdweb00/radionuclides/strontium.html#healtheffects |title=Strontium: Health Effects of Strontium-90 |accessdate=2008-08-26 |author=EPA contributors |publisher=US Environmental Protection Agency |date=2008-07-31}}

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Yttrium}}
* [http://www.periodicvideos.com/videos/039.htm Itrij] na ''The Periodic Table of Videos'' (sveučilište Nottingham), pristupljeno 8. lipnja 2014.
* [http://proleksis.lzmk.hr/28399/ ''Itrij''] na [[Proleksis enciklopedija|Proleksis enciklopediji]], pristupljeno 8. lipnja 2014.
{{wječnik}}

{{Kemijski elementi}}

[[Kategorija:Kemijski elementi]]