Vidi kôd stranice Indol

{{Infookvir kemijski spoj
| formula                = <chem> C8H7N </chem>
| slika                  = Indole 2D numbered.svg
| slika_opis             = Strukturna formula molekule indola, koja pokazuje konvenciju o numeriranju za supstituentne skupine.
| slika1                 = Indole-3D-spacefill.png
| slika_opis1            = 
| IUPAC nomenklatura     = 1H-indol
| ostala imena           = 2,3- benzopirol 
| CAS                    = 120-72-9
| EC                     = 
| UN                     = 
| RTECS                  = NL2450000
| molarna masa           = 117,151 g·mol<sup>−1</sup> 
| molekulska masa        = 
| izgled                 = Bijela krutina
| gustoća                = 1,1747 g/cm<sup>3</sup>
| tališteK               = 
| tališteC               = Od 52 do 54 °C
| vrelišteK              = 
| vrelišteC              = Od 253 do 254 °C
| tlak para              = 
| topljivost             = 0,19 g/100 ml (20 °C) <br/>  Topiv u vrućoj vodi
| dipolni moment         = 
| slika2                 =
| slika_opis2            = 
| oblik molekule         = 
| izvor znkops           = 
| znakovi opasnosti      = Opasan za čovjeka i okolinu
| NFPA 704               = 
}}

'''Indol''' (ind[igo] + lat. ol[eum]: ulje) ili '''benzopirol''' je [[Heterociklički aromatski spojevi|heterociklički spoj]] sastavljen od [[benzen]]skoga i [[pirol]]skog prstena. Nastaje raspadanjem [[Aminokiselina|aminokiseline]] [[triptofan]]a u [[Ljudska probava|probavnome traktu]] i ima ga u [[izmet]]inama. Nalazi se i u nekim [[Eterična ulja|eteričnim uljima]] (na primjer u [[jasmin]]ovu ulju), a služi u industriji [[miris]]a i polazni je spoj za [[Sinteza (kemija)|sintezu]] [[bojilo|bojila]] i [[lijek]]ova. Indolsku jezgru sadrži i niz drugih prirodnih [[Organski spoj|organskih spojeva]] ('''indoli'''), na primjer [[skatol]], [[serotonin]], indoksil, indikan, [[indigo]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27333 |title=indol |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=}}</ref>

== Tetraklorizoindolinonski pigmenti ==
{{glavni|Pigment}}

Tetraklorizoindolinonski pigmenti kratko su vrijeme na [[tržište|tržištu]]. To su kondenzacijski produkti [[Aromatski spojevi|aromatskih]] diamina s tetrakloriranim izoindolinonom. [[Boja]] tih pigmenata ovisi o vrsti aromatskog dijela diamina i može biti različitih žutih, narančastih i crvenih nijansi. Ti pigmenti nisu osjetljivi prema [[otapalo|otapalima]] niti skloni migraciji, a postojani su na [[svjetlost|svjetlu]] i prema djelovanju [[atmosferilije|atmosferilija]]. Stoga se primjenjuje u mnogim [[lak]]ovima za vanjsku upotrebu i u bojenju [[polimer]]nih materijala.<ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Boje i lakovi'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

[[Kategorija:Pigmenti]]