Vidi kôd stranice Greibachin normalni oblik

U [[računarstvo|računarstvu]], za [[kontekstno neovisna gramatika|kontekstno neovisnu gramatiku]] kažemo da je u Greibachinom normalnom obliku ako ima sve produkcije oblika:

:<math>A \to \alpha X</math> 
ili
:<math>S \to \epsilon</math>
gdje je a ''A'' [[Završni i nezavršni znakovi|nezavršni znak]], a ''X'' (moguće prazan) slijed nezavršnih znakova ne uključujući početni znak, ''S'' početni znak te ''ε'' [[prazni niz]].

Primijetimo da gramatika ne smije imati lijevih rekurzija.

Svaka kontekstno neovisna gramatika se može svesti u istovjetnu gramatiku u Greibachinom normalnom obliku. (Neke definicije Greibachinog normalnog oblika ne dozvoljavaju drugu komponentu pravila, u kojem pak slučaju u Greibachin normalni oblik se ne može svesti gramatika koja generira prazni niz.) Ovo se svojstvo može iskoristiti za dokazivanje činjenice da svaki [[kontekstno neovisni jezik]] može biti prihvaćen od strane nedeterminističkog [[potisni automat|potisnog automata]].

Za danu gramatiku u Greibachinom normalnom obliku i neki niz znakova kojeg generira duljine ''n'', svaki parser od vrha prema dnu će zaustaviti parsiranje na dubini od najviše ''n''.

'''Greibachin normalni oblik''' je naziv dobio po [[Sheila Greibach|Sheili Greibach]].

== Vidjeti također ==
* [[Chomskyjev normalni oblik]]
* [[Kurodin normalni oblik]]
[[Kategorija:Formalni jezici]]