Vidi kôd stranice George Francis FitzGerald

{{Znanstvenik
| ime                     = George Francis FitzGerald 
| slika                   = George Francis FitzGerald.jpg
| slika_širina            = 200px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = [[3. kolovoza]] [[1851.]]
| mjesto_rođenja          = [[Dublin]], [[Irska]]
| datum_smrti             = [[22. veljače]] [[1901.]]
| mjesto_smrti            = [[Dublin]], [[Irska]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = [[Irci|Irac]]
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Fizika]]
| radna_institucija       = Sveučilište u [[Dublin]]u
| alma_mater              = Sveučilište u Dublinu
| doktorski_mentor        =
| doktorski_studenti      =
| poznat_po               =  [[Kontrakcija dužine]] ili Fitzgerald-[[Hendrik Antoon Lorentz|Lorentzova]] kontrakcija
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}

'''George Francis FitzGerald''' ([[Dublin]], 3. kolovoza 1851. – Dublin, 22. veljače 1901.), [[Irci|irski]] [[fizičar]]. [[Profesor]] [[fizika|fizike]] na Sveučilištu u [[Dublin]]u od 1881. U svojim istraživanjima [[Maxwellove jednadžbe|Maxwellove teorije]] zaključio da se [[elektromagnetski valovi]] mogu proizvesti [[oscilacije|oscilatornim]] [[Električni izboj|izbijanjem]] [[električni kondenzator|električnog kondenzatora]] (ubrzo je [[Heinrich Rudolf Hertz|H. R. Hertz]] istom metodom [[pokus]]ima dokazao postojanje elektromagnetskih valova). [[Michelson-Morleyjev pokus]], u kojem je pokazana neovisnost [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]] o kretanju, FitzGerald je objasnio [[hipoteza|hipotezom]] o [[Kontrakcija dužine|kontrakciji tijela]] u smjeru [[gibanje|gibanja]]; tu je hipotezu neovisno o njemu izveo [[Hendrik Antoon Lorentz|H. A. Lorentz]] iz Maxwellove teorije (Fitzgerald-Lorentzova kontrakcija). FitzGerald je izvodio i pokuse s registriranjem elektromagnetskih valova prilikom [[oluja]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19781 |title=FitzGerald, George Francis |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref>

== Kontrakcija dužine ==
{{Glavni|Kontrakcija dužine}}

'''Kontrakcija dužine''' je skraćivanje [[Tijelo (fizika)|fizikalnog tijela]] u smjeru [[gibanje|gibanja]] pri gibanju [[brzina|brzinom]] koja je usporediva s [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]] za faktor <math> \sqrt{1-\frac{v^2}{c^2}}</math>, gdje je: ''v'' - [[brzina]] gibanja tijela, ''c'' - brzina svjetlosti. [[Hipoteza|Hipotezu]] je prvi postavio G. F. FitzGerald 1892., a neovisno o njemu i [[Hendrik Antoon Lorentz|H. A. Lorentz]] 1895., koji je do 1904. razvio [[teorija|teorijski pristup]]. [[Albert Einstein|A. Einstein]] je Lorentz-FitzGeraldovu postavku uzeo kao jednu od osnova [[Posebna teorija relativnosti|posebne teorije relativnosti]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32942 |title=kontrakcija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2019.}}</ref> Njezina duljina ''L'' u sustavu mirovanja mjeri se kraćom od one vlastite ''L<sub>0</sub>'' u sustavu koji se giba brzinom ''v'', po jednakosti:

:<math>L=\frac{L_{0}}{\gamma(v)}=L_{0} \cdot \sqrt{1-\frac{v^2}{c^2}} </math>

gdje je: ''v'' - je relativna [[brzina]] između promatrača i objekta koji se kreće, ''c'' -  [[brzina svjetlosti]]. Dimenzije nekoga tijela ne mogu se isto tako apsolutno odrediti kao ni [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]], jer i one ovise o stanju opažača.

==Izvori==
{{izvori}}

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

{{GLAVNIRASPORED:FitzGerald, George Francis}}
[[Kategorija:Fizičari]]
[[Kategorija:Irski znanstvenici]]