Vidi kôd stranice Centrifugalna sila

{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
{{Razlikovati|[[centripetalna sila]]}}
[[Datoteka:Kettenkarussel.jpg|mini|290px|Djeca pri pokretanju [[Vrtuljak|vrtuljka]] osjećaju silu koja ih odbacuje od središta vrtnje, a prestanak gibanja naviše tumače uravnoteženjem [[Sila teže|sile teže]], sile od napetosti lanaca i centrifugalne sile. Promatrač sa zemlje u konačnici opaža jednoliko kružno gibanje za koje je potrebna sila koja djeluje centripetalno, a koja dolazi od rezultante sile teže i sile od napetog lanaca: djeca za nj nisu u ravnoteži sila jer postoji stalno ubrzanje prema središtu vrtnje.]]
{{Klasična mehanika}}
'''Centrifugalna sila''' jest [[sila]] kojom se u [[Vrtnja|rotirajućim]] sustavima objašnjava spontano ubrzano gibanje [[Tijelo (fizika)|tijela]] u smjeru od središta vrtnje. Sila nema materijalan uzrok nego se opaža u neinercijskim sustavima zbog gibanja pri kojem se brzina ili barem smjer brzine svih dijelova sustava mijenjaju; zbog toga se ponekad naziva fiktivnom ili pseudosilom. Ime ''centrifugalan'' označava ono što se pomiče ili bježi iz središta ili centra.<ref>{{Citiranje weba|title=Centrifugalan|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11232|url-status=live|access-date=2023-04-12|website=Hrvatska enciklopedija}}</ref>  

Loptica u prtljažniku automobila za promatrača će se u automobilu (neinercijski sustav) gibati udesno kada cesta skreće ulijevo, dok će u desnom zavoju loptica bježati ulijevo. Za promatrača izvan automobila to relativno gibanje loptice prema automobilu izgledat će kao ''manjak'' ([[Centripetalna sila|centripetalne]]) sile koja bi je skretala s pravocrtne putanje. Automobilu centripetalnu silu osigurava trenje kotača s cestom, ali je trenje između loptice i podloge nedovoljno da bi i nju stavilo na sličnu zakrivljenu putanju. Loptica će početi slijediti istu putanju tek kada se nasloni na stijenku prtljažnika koji će joj, kako to tumači promatrač izvana, dati dovoljnu centripetalnu akceleraciju za danu krivinu.<ref name="Dul">{{Citiranje knjige|author=Dulčić|first=Antonije|url=http://archive.org/details/MehanikaSkriptaProf.Dulcica|title=Mehanika|publisher=Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|year=2012}}</ref>{{Is|159}}  

Iz tog primjera može se vidjeti i odnos veličina sila koje opažaju promatrači u inercijskom (vanjskom) i neinercijskom (rotirajućem) sustavu: vanjski promatrač činjenicu da loptica konačno slijedi istu putanju kao automobil tumači djelovanjem (centripetalne) sile <math>F_c</math> usmjerene prema središtu vrtnje, koja dolazi od kontakta loptice sa stijenkom; u automobilu opažač primjećuje djelovanje stijenke na lopticu i tumači ga reakcijom stijenke na (centrifugalnu) silu <math>F_{cf}</math> koja lopticu ''tjera'' prema stijenci.{{refn|group=bilješka|Slična reakcija opaža se na podlozi: tijelo je pritišće svojom težinom, a na tijelo podloga djeluje silom suprotnoga smjera i istoga iznosa – ukupno se djelovanje sile teže na tijelo i reakcija podloge zbrajaju u nulu jer, očito, nema propadanja (gibanja) tijela u podlogu.}} Reakcija stijenke za vanjskog je promatrača centripetalna sila potrebna za kružno gibanje, a za promatrača u automobilu sila suprotna centrifugalnoj sili (loptica se za nj ne giba, što se tumači iščezavanjem rezultante sila)<ref name="Dul" />{{Is|158}}
<blockquote><math>\vec F_{cf}</math> (za opažača iznutra) = <math>-\vec F_c</math> (vanjski opažač) </blockquote>
Predznakom se označava da su [[vektor]]i sila na istome pravcu, ali su usmjereni u suprotnim smjerovima. 

U vanjskom, inercijskom sustavu ne postoji centrifugalna sila i sva se gibanja mogu opisati postojanjem (ili nepostojanjem sile) koja djeluje centripetalno. U rotirajućem, neinercijskom sustavu opažač koji želi primjenjivati iskustvo iz inercijskih sustava i [[Newtonovi zakoni gibanja|Newtonove zakone gibanja]], zanemarujući činjenicu da se zapravo ubrzano giba, mora uvesti dodatnu silu koja ovisi o načinu gibanja njegova sustava. 

Iznos centrifugalne sile <math>F_{cf}</math> na tijela u sustavu koji se jednoliko vrti raste s porastom njihove [[masa|mase]] ''m'', a razmjerna je kvadratu [[Orbitalna brzina|obodne brzine]] ''v'' i obrnuto razmjerna [[polumjer|polumjeru]] kružne putanje ''r'':  

:<math>|F_{cf}| = m \cdot \frac{v^2}{r} </math>

Sila se može izraziti i preko kutne brzine (kružne frekvencije) rotirajućeg sustava<ref name="Dul" />{{Is|158}} 

:<math>|F_{cf}| = m\,\omega^2 r</math>

gdje je <math>\omega = 2 \pi f = 2 \pi / T</math>, za danu frekvenciju kružnog gibanja ''f'', odnosno period ''T''. 

Spljoštenost [[Zemlja|Zemlje]] (njezino ispupčenje na [[ekvator]]u), a djelomično i smanjenje [[Ubrzanje zemljine sile teže|ubrzanja zemljine sile teže]] na ekvatoru objašnjava se djelovanjem centrifugalne sile, koju uzrokuje [[Zemljina rotacija]]. 

Na načelu djelovanja centrifugalne sile rade [[centrifugalni stroj]], [[centrifugalni separator]], [[centrifugalna sisaljka]], različite vrste [[centrifuga]] i niz drugih uređaja.

== Povezani članci ==
* [[Centripetalna sila]]

== Bilješke ==
{{izvori|group="bilješka"}} 

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Ubrzanje]]
[[Kategorija:Fiktivne sile]]
[[Kategorija:Sila]]
[[Kategorija:Mehanika]]
[[Kategorija:Rotacija]]