Vidi kôd stranice Biksin

{{Infookvir kemijski spoj
| formula                = <chem> C25H30O4 </chem>
| slika                  = Bixin.png
| slika_opis             = Kemijska struktura trans-biksina
| slika1                 = Cis-bixin-3D-balls-(rotated).png
| slika_opis1            = Model trans-biksina s kuglicama i štapovima
| IUPAC nomenklatura     = (2E, 4E, 6E, 8E, 10E, 12E, 14E, 16Z, 18E) <br/> -20-metoksi-4,8,13,17-tetrametil <br/> -20-oxoicosa-2,4,6,8,10,12, 14,16,18- <br/> noenoenska kiselina
| ostala imena           = cis-biksin <br/> trans-biksin
| CAS                    = 6983-79-5 <br/> 39937-23-0 (trans-biksin)
| EC                     = 
| UN                     = 
| RTECS                  = 
| molarna masa           = 394,511 g·mol<sup>−1</sup> 
| molekulska masa        = 
| izgled                 = Narančasti kristali
| gustoća                = 
| tališteK               = 
| tališteC               = Od 190 do 198 °C
| vrelišteK              = 
| vrelišteC              = 
| tlak para              = 
| topljivost             = Netopiv
| dipolni moment         = 
| slika2                 =
| slika_opis2            = 
| oblik molekule         = 
| izvor znkops           = 
| znakovi opasnosti      = Smatra se bezopasnim
| NFPA 704               = {{NFPA 704 |H = 1 |F = 1| R = 0}}
}}

'''Biksin''', C<sub>25</sub>H<sub>30</sub>O<sub>4</sub> (C.I. 75120), pojavljuje se u labilnom (cis-biksin) i u stabilnom obliku (trans-biksin). [[Talište]] cis-biksina iznosi 191,5 °C uz polagano, a 198 [[celzij|°C]] uz brzo zagrijavanje. Trans-biksin ima talište 217 °C. Cis-biksin [[Kristalizacija|kristalizira]] iz [[Octena kiselina|octene kiseline]] u tamnoljubičastim [[prizma]]ma s čeličnoplavim sjajem. Zagrijavanjem labilni biksin prelazi u stabilni. Cis-biksin se nalazi u [[Kora (biljke)|kori]] [[Sjemenke|sjemenke]] [[plod]]a [[Bixa orellana|anato grma]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Bixa orellana''), koji raste u [[Ekvador]]u i [[Peru]]u. Biksin se upotrebljava danas za [[boja|bojenje]] [[ulja]] i [[masti]] ([[margarin]]a), [[vosak|voskova]] i [[Tjestenina|tjestenine]], a u obliku [[soli]] za bojenje [[sir]]ova. [[Vuna|Vunu]], [[svila|svilu]] i [[pamuk]] boji crvenonarančasto do žutonarančasto, a pamuk namočen u [[Alauni|alaun]] snažno narančasto. [[Taloženje]]m se biksina s alaunom ili [[kositar|kositrenim]] solima iz [[Alkalije|alkalnih otopina]] dobiva žuti ili narančastožuti orleanski [[lak]].<ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Prirodna bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Prirodna bojila ==
{{glavni|Prirodna bojila}}

'''Prirodna bojila''' su obojeni [[organski spoj]]evi koji se nalaze u [[stanica]]ma [[biljke|biljaka]] i [[životinje|životinja]], te u [[mikroorganizmi]]ma. Prirodna bojila mogu se u njima nalaziti u slobodnom obliku ([[kurkumin]]) ili u spoju sa [[šećeri|šećerom]] i [[Bjelančevine|bjelančevinama]]. Neka su [[bojilo|bojila]] ([[indigo]], antikni [[purpur]]) bezbojna, pa se od njih dobiva obojen spoj [[oksidacija|oksidacijom]], [[fermentacija|fermentacijom]] ili [[fotokemija|fotokemijskim postupkom]]. 

=== Polienska prirodna bojila ===
{{glavni|Bojilo}}

Karotenoidi su glavna polienska prirodna bojila. To su žuti do tamnocrveni [[kemijski spoj]]evi tetraterpenske strukture s dugim nizom konjugiranih dvostrukih [[kemijska veza|kemijskih veza]]. H. Wackenroder (1831.) izolirao je obojeni [[kemijski spoj]] iz [[Mrkva (biljna vrsta)|mrkve]] (lat. ''Daucus carota''), a skupinu kojoj taj spoj pripada nazvao je [[Mihail Semjonovič Cvet|M. S. Cvet]] (1911.) karotenima. [[Richard Willstätter|R. Willstátter]] sa suradnicima (1906. – 1914.) odredio je bruto [[kemijska formula|kemijske formule]] mnogih karotenoida. [[Hans von Euler-Chelpin|H. von Euler-Chelpin]] (1928.) otkrio je da je karoten provitamin A, a iste godine [[Paul Karrer|P. Karrer]] i [[Richard Kuhn|R. Kuhn]] utvrđuju kemijsku građu mnogih karotenoida. Nakon prvih [[Sinteza (kemija)|sinteza]] (P. Karrer i Hans Herloff Inhoffen, 1950.) naglo se razvila industrijska sinteza karotenoida. Većina prirodnih karotenoida, od kojih je za približno 300 poznata kemijska građa, ima molekule s 40 [[atom]]a [[ugljik]]a, koje se sastoje od središnjeg dijela s 20 atoma ugljika i različitih krajnjih skupina s 10 atoma ugljika. Osim toga, postoje kemijski spojevi, dobiveni razgradnjom, s manje od 40 atoma ugljika, pa [[ksantofil]]i, koji su također tetraterpeni, koji imaju još jednu ili više oksiskupina ili [[Karbonilna skupina|karbonilnih skupina]], odnosno po jednu oksiskupinu i karbonilnu skupinu.

=== E160b Anato: biksin i norbiksin ===
{{glavni|Popis E brojeva}}

Prirodno narančasto bojilo biljnog porijekla iz skupine [[Karotenoidi|karotenoida]] (E160a - [[karoten]]). Karotenoidi su [[pigment]]i topljivi u [[masti]]ma koji se nalaze u narančastom, žutom, crvenom i zelenom voću i povrću. Anato ekstrakt sastoji se od biksina, dijela topljivog u mastima, i norbiksina, dijela topljivog u vodi. Proizvodi se kemijskom [[Ekstrakcija|ekstrakcijom]] iz sjemenki tropske biljke ''[[Bixa orellana]]''. Može se proizvesti uz pomoć [[Genetika|genetski]] promijenjenih organizama, ali procjena učinaka još nije dovršena. U rijetkim slučajevima, kod osjetljivih osoba, mogu uzrokovati kožne [[Alergijska reakcija|alergijske reakcije]]. Smatra se bezopasnim.<ref>'''E160b Anato: biksin i norbiksin''', [https://e-brojevi.udd.hr/160b.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200112025051/http://www.e-brojevi.udd.hr/160b.htm |date=12. siječnja 2020. }}, www.e-brojevi.udd.hr, Projekt savjetovalište o E-brojevima, pristupljeno 10. 8. 2020.</ref>

{| class="wikitable"
|+ E160b Anato
|-
! scope="col" | Dopuštena upotreba
! scope="col" | Količina
|-
| Margarin, polumasni margarin (minarin), ostale masne emulzije i masti koje gotovo i ne sadrže vodu, fini pekarski proizvodi, deserti, dimljena riba, grickalice: začinjeni proizvodi za grickanje i orašasti plodovi sa začinskim smjesama 
| 10 mg/kg
|-
| Likeri i alkoholna pića s manje od 15% vol. alkohola 
| 10 mg/L
|-
| Fermentirani zreli narančasti, žuti i bijeli sir u komadima i nearomatizirani topljeni sir, zreli narančasti, žuti i bijeli mrvljeni sir, obrađeni sir bez dodanih aroma, aromatizirani topljeni sir 
| 15 mg/kg
|-
| Dekoracije i preljevi, smrznuti deserti (sladoledi), jestiva vanjska kora sira i jestivi vanjski omoti kobasica, grickalice: ekstrudirani začinjeni proizvodi za grickanje 
| 20 mg/kg 
|-
| Žitarice za doručak- ekstrudirane i/ili aromatizirane voćem 
| 25 mg/kg
|-
| Vrsta francuskog sira ''Mimolette'' 
| 35 mg/kg
|-
| Vrsta engleskog sira ''Red Leicester'' 
| 50 mg/kg
|}

=== Slike ===

{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"
|-
|  style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Bixa orellana fruit open.jpg|x180px|border]]
|  style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Orlean-Paste und gefärbter Baumwollstrang.JPG|x180px|border]]
|  style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Mimolette und Segment.jpg|x180px|border]]
|  style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Red Leicester.jpg|x180px|border]]
|-
|align=center|Cis-biksin se nalazi u [[Kora (biljke)|kori]] [[Sjemenke|sjemenke]] [[plod]]a [[Bixa orellana|anato grma]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Bixa orellana'')
|align=center|Narančastožuti orleanski lak i obojeni pramen pamuka.
|align=center|Francuski sir ''Mimolette''. 
|align=center|Engleski sir ''Red Leicester''.
|}
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Pigmenti]]