Vidi kôd stranice Bertram Brockhouse

{{Znanstvenik
| ime                     = Bertram Brockhouse
| slika                   = Bertram Brockhouse.jpg
| slika_širina            = 200px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = [[15. srpnja]] [[1918.]]
| mjesto_rođenja          = [[Lethbridge]], [[Alberta]], [[Kanada]] 
| datum_smrti             = [[13. listopada]] [[2003.]]
| mjesto_smrti            = [[Hamilton, Ontario|Hamilton]], [[Ontario]], [[Kanada]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = [[Kanada]] 
| narodnost               =
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Fizika]]
| radna_institucija       = Sveučilište McMaster
| alma_mater              = Sveučilište u Britanskoj Kolumbiji <br /> Sveučilište u Torontu
| doktorski_mentor        =
| doktorski_studenti      =
| poznat_po               = [[Neutronska spektroskopija]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1994.)
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
[[datoteka:Braggs Law.svg|mini|desno|300px|Neutronska difrakcija je pojava reflektiranja [[neutron]]a od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz [[kristal]], tako da se pod određenim [[kut]]om pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju [[Braggov odnos]].]]
'''Bertram Brockhouse''' ili punim imenom '''Bertram Neville Brockhouse''' ([[Lethbridge]], [[Alberta]], 15. srpnja 1918. – [[Hamilton, Ontario|Hamilton]], [[Ontario]], 13. listopada 2003.), kanadski [[fizičar]]. [[Doktor]]irao (1950.) na Sveučilištu u Torontu u području [[Fizika čvrstog stanja|fizike čvrstog stanja]]. Od 1950. istraživač u nuklearnom laboratoriju Chalk River ([[Ottawa (Kanada)|Ottawa]]), gdje se bavio pionirskim razvojem metoda neutronskog raspršenja za proučavanje kondenzirane tvari. Profesor fizike na Sveučilištu McMaster (od 1962. do 1984.). Dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu iz fizike]] (1994.) za razvoj neutronskog spektrometra (zajedno s [[Clifford Shull|Cliffordom Shullom]]).<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=9620 |title=Brockhouse, Bertram Neville |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref>

== Neutronska spektroskopija ==
'''Neutronska spektroskopija''' je [[tehnika]] za proučavanje [[Nuklearna reakcija|nuklearnih procesa]] u kojima se pojavljuju slobodni [[neutron]]i. Kako se slobodni monoenergetski neutroni rijetko pojavljuju, određivanje njihove energije svodi se na određivanje energetskoga spektra mnoštva neutrona. Budući da se radi o [[Električni naboj|električki nenabijenim česticama]], proučavaju se preslikavanjem njihove energije na [[energija|energiju]] drugih, nabijenih čestica, koje se zatim istražuju uz pomoć [[električno polje|električnih]] i [[magnetsko polje|magnetskih polja]], ili pak odabirom i označavanjem neutrona, bilo fizičkim odvajanjem neutrona po energijama na temelju njihove brzine (neutronski generator) ili odvajanjem monoenergetskih snopova s pomoću neutronske difrakcije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43587 |title=neutronska spektroskopija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref>

=== Neutronski generator ===
'''Neutronski generator''' je [[akcelerator čestica]] niže energije (nekoliko stotina kilo[[elektronvolt]]a), koji s pomoću prikladne [[nuklearna reakcija|nuklearne reakcije]] stvara relativno jak tok brzih neutrona. Bombardiranjem prikladnoga cilja (mete) ubrzanim nabijenim česticama (projektilima) nastaje nuklearna reakcija kojoj je rezultat izbacivanje brzih neutrona. Kao projektili služe gotovo uvijek jezgre težeg [[vodik]]ova [[izotop]]a, [[deuterij]]a, a kao meta upotrebljava se obično deuterij ili treći izotop vodika, [[tricij]], i druge lake jezgre. Ukupni neutronski tok koji daje neutronski generator iznosi uglavnom od 10<sup>7</sup> do 10<sup>10</sup> neutrona u [[sekunda|sekundi]]. Brzi neutroni tih energija služe u [[nuklearna fizika|nuklearnoj fizic]]i kao projektili kojima se bombardiraju jezgre radi proučavanja njihovih svojstava.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=43589 |title=neutronski generator |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref>

=== Neutronska difrakcija ===
'''Neutronska difrakcija''' je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz [[kristal]], tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju [[Braggov odnos]]:

::<math>2 d\sin\theta=n\lambda \,,</math>

gdje je: ''n'' = 1, 2, 3, …, ''λ'' - [[valna duljina]] neutrona, ''d'' - razmak među ravninama kristala, a ''ϑ'' - [[kut]] upadnih neutrona na reflektirajuću ravninu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=43586 |title=neutronska difrakcija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Brockhouse, Bertram}}
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Kanadski fizičari]]