Vidi kôd stranice Balon

[[datoteka:Montgolfier Balloon.JPG|mini|desno|250px|Model balona [[Braća Montgolfier|braće Montgolfier]].]]

[[datoteka:2006 Ojiya balloon festival 006.jpg|mini|desno|250px|[[Balon na vrući zrak|Baloni na vrući zrak]].]]

[[datoteka:Luftballong.jpg|mini|desno|250px|[[Balon na vrući zrak|Baloni na vrući zrak]].]]

[[datoteka:Trisrca FAZM baloni.jpg|mini|desno|Baloni u obliku srca.]]

'''Balon''' ([[Francuski jezik|franc]]. ''ballon'' < [[Talijanski jezik|tal]]. ''pallone'': lopta, [[dijalekt]]alno ''ballone'') je šuplja letjelica od lagana materijala (često je to [[plastika]], na primjer [[najlon]] ili poliester), bez vlastita pogona (ili samo s pomoćnim motornim pogonom) i s ograničenom mogućnošću upravljanja (upravljivi balon s motornim pogonom naziva se zračni brod ili ponekad dirižabl). Ispunjen je plinom lakšim od okolnoga zraka ([[vodik]], [[helij]]) ili [[balon na vrući zrak|toplim zrakom]]), a to mu omogućuje lebdenje u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]]. Plin se nalazi unutar nepropusna višeslojnog [[spremnik]]a od balonskoga [[tekstil]]nog materijala, [[guma|gume]] ili [[plastika|plastične]] folije, o kojem na mreži i užetima visi košara (gondola) za smještaj posade i opreme. Osim balona, koji je kao nosač [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] za ispitivanje nižih zračnih slojeva dugačkim [[čelik|čeličnim]] [[uže]]tom vezan za tlo, baloni se mogu dizati, spuštati i letjeti nošeni zračnim strujama (takozvani '''slobodni baloni'''). Balon punjen plinom lakšim od zraka (vodik ili helij) diže se odbacivanjem nekorisna tereta ([[balast]]a), a spušta se ispuštanjem plina kroz [[ventil]] na vrhu spremnika. Drukčiji je balon koji se diže tako što se spremnik puni toplim zrakom, a to se postiže izgaranjem ukapljenog [[propan]]a u [[Gorionik za tekuće gorivo|gorionicima]] smještenima ispod donjeg otvora spremnika. Balon se održava u zraku povremenim paljenjem [[plamen]]a, a spušta se [[hlađenje]]m zraka zbog prestanka zagrijavanja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=5569 |title=balon |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref>

== Povijest balona ==
[[Balon na vrući zrak|Baloni na vrući zrak]] bili su prve [[Zrakoplov|letjelice]] koje je čovjek izmislio, a počeli su ih izrađivati [[Tehnologija drevne Kine|Kinezi]] oko 1300. Talijanski fizičar, [[Isusovci|isusovac]] Francesco Lana de Terzi, [[1670.]] prvi je iznio ideju o zračnoj lađi ili [[Zračni brod|zračnom brodu]], koja bi plivala po zraku pomoću balona, izrađenih od tankih [[Bakar (element)|bakarnih]] listova. Iako se ovaj projekt nije mogao ostvariti, ideja konstruiranja balona lakših od zraka bila je temelj daljem razvitku aerostatike. Poznato je da se [[Brazilci|Brazilac]] [[Bartolomeu de Gusmão]] prikazao [[1709.]] na dvoru portugalskoga kralja spravu, kojom se podigao u zrak sagorijevanjem nekih tvari, što ih je sam zapalio. Za ovaj uspjeh nazovu ga ''leteći čovjek'' (''Volador''), ali ga španjolska inkvizicija osudi kao čarobnjaka na progonstvo, gdje je i umro. Ovaj prvi pokušaj dokazao je, da je uzdizanje balona moguće samo upotrebom sredstva lakšega od zraka.

Francuzi, [[Braća Montgolfier|braća Joseph i Etienne Montgolfier]], konstruirali su prvi sferni balon napunjen toplim zrakom. Prvi pokusi izvršeni su [[1783.]], i to 5. srpnja u Annonayu i 19. rujna u [[Pariz]]u. Braći Montgolfierima pripala je slava pronalazača balona. [[Jean-François Pilâtre de Rozier]] i markiz [[François Laurent d'Arlandes]] prvi su se digli na jednom ''Montgolfieru'' od 2.000 m<sup>3</sup> 21. studenog 1783., koji su punili dimom paleći slamu. Oni su se digli blizu 1 000 [[metar]]a, preletjeli Pariz, a kod silaska gotovo da nisu izgorjeli. Time je ostvaren davno željeni san, letenje čovjeka u zraku. Oni su preletjeli 9 [[kilometar]]a za 23 [[minuta|minute]], što se smatra prvim slobodnim letom s ljudskom posadom. Već 1785. [[Jean-Pierre Blanchard]] i [[John Jeffries]] preletjeli su balonom [[La Manche|kanal La Manche]]. Uskoro su se baloni počeli upotrebljavati u vojne svrhe, za izviđanje, motrenje, ispravak (korekturu) i kontrolu [[Topništvo|topničke vatre]] i bombardiranje, te kao baraža protiv niskog naleta neprijateljskih zrakoplova. Francuzi su prvi put upotrijebili balon u vojne svrhe 1794. u bitki kod Maubeugea radi motrenja austrijskih položaja.

Pronalaskom [[vodik]]a, koji je iznašao engleski fizičar [[Henry Cavendish]] [[1767.]], bilo je riješeno pitanje punjenja balona. Francuski fizičar [[Jacques Charles]] nakon mnogih pokušaja, a koristeći se novim pronalaskom rastvaranja [[kaučuk]]a, konstruirao je balon od 380 m<sup>3</sup> s neprobojnim omotačem, koji se punio vodikom i koji je imao [[ventil]] za ispuštanje [[plin]]a. U tom je balonu bio i poseban prostor za nošenje balasta od pijeska. Ovim se je balonom digao 1. prosinca 1783. u Parizu, postigao visinu od 2 900 metara i nakon dva i pol sata spustio se 40 kilometara dalje od mjesta, gdje je uzletio. Charlesov balon potpuno odgovara današnjim balonima. Pronalazak braće Montgolfiera imao je samo povijesni značaj, dok je pronalazak Charlesov bio od praktične vrijednosti. Potkraj 19. stoljeća sve veće europske vojske osnivaju balonske jedinice. Vrhunac upotrebe balona u vojne svrhe bio je u Prvom svjetskom ratu. Iz uporabe ga istiskuje pojava i razvoj vojnih [[zrakoplov]]a.

<!-- prvi moderni balon izradio [[Michael Faraday]]. -->
== Uzgon u zraku ==
{{Glavni|Arhimedov zakon}}

Arhimedov zakon ne vrijedi samo za [[tekućine]], nego i za [[plin]]ove. Svako [[fizikalno tijelo]] u [[zrak]]u, odnosno u plinu, izgubi toliko na [[težina|težini]] koliko je težak istisnuti zrak, odnosno plin. Arhimedov zakon za plinove glasi: '''"Svako tijelo u zraku ili u bilo kojem plinu postaje za onoliko lakše koliko važe istisnuti zrak, odnosno plin"'''. [[Uzgon]] u zraku dolazi do izražaja kod tijela koja su razmjerno lagana obzirom na svoj [[obujam]] (volumen). Tako na primjer tijelo obujma 1 m<sup>3</sup> dobiva uzgon od 12,93 [[njutn|N]] (tijelo težine 1,293 [[kilogram]]a i obujma 1 m<sup>3</sup> bi lebdilo u zraku), jer je tolika težina 1 m<sup>3</sup> istisnutog zraka. Ako je težina tog tijela manja od uzgona, tijelo će se dizati. U većim visinama, gdje je zrak rjeđi, uzgon je manji zbog manje [[gustoća|gustoće]] zraka.<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

Baloni i zračni brodovi (dirižabli) zovu se zajedničkim imenom aerostati. Njihovo se dizanje osniva na [[uzgon]]u u zraku. Baloni se grade od platna presvučenog [[kaučuk]]om (ili nekim modernijim sintetskim [[materijal]]om), a ispunjeni su lakšim plinom od zraka. Obično su punjeni [[vodik]]om koji je 14 puta lakši od zraka, ali mu je nedostatak što je lako upaljiv. Zato se baloni po mogućnosti pune [[helij]]em koji nije zapaljiv. Balon je otvoren prema dolje da suvišak plina može izaći ako unutarnji [[tlak]] plina veći od vanjskog tlaka ([[atmosferski tlak]]), jer bi inače balon mogao prsnuti. Preko lopte prebačena je mreža [[uže]]ta na kojima visi [[Gondola (promet)|gondola]] za smještaj ljudi i tereta. Uzmemo li da je [[težina]] mreže, gondole i tereta ''G'', a težina plina u balonu ''ρ<sub>p</sub> ∙ V ∙ g'', gdje je ''V'' - volumen balona, ''ρ<sub>p</sub>'' - [[gustoća]] plina, a ''g'' - [[ubrzanje zemljine sile teže]] (oko 9,81 [[Metar u sekundi na kvadrat|m/s<sup>2</sup>]]), onda je cjelokupna težina balona ''G<sub>u</sub>'':

:<math>G_u = G + \rho_p \cdot V \cdot g </math>

Ako je [[gustoća]] zraka ''ρ<sub>z</sub>'', onda je [[uzgon]] balona ''ρ<sub>z</sub> ∙ V ∙ g'', to jest jednak je težini istisnutog zraka. Balon će se dizati ako mu je cjelokupna težina manja od uzgona, to jest ako je:

:<math>G + \rho_p \cdot V \cdot g < \rho_z \cdot V \cdot g </math>

pa će [[sila]] koja će balon dizati uvis biti:

:<math> F =  \rho_z \cdot V \cdot g - (G + \rho_p \cdot V \cdot g) </math>

ili pojednostavljeno:

:<math> F = V \cdot g \cdot (\rho_z - \rho_p) - G </math>

pa se ''F'' naziva [[pogon]]ska sila balona ili zračnog broda.

== Primjena balona ==
Danas se baloni upotrebljavaju u [[meteorologija|meteorološke]] svrhe, za znanstvena istraživanja viših slojeva [[atmosfera|atmosfere]] te za [[šport]]ske letove i športska natjecanja (balonstvo). U meteorologiji balon se upotrebljava za okomito i vodoravno sondiranje atmosfere, to jest za određivanje stanja i gibanja atmosfere u različitim njezinim slojevima u vodoravno i okomito. Za određivanje gibanja zraka u [[troposfera|troposferi]] koriste se gumeni baloni promjera do 1 metar, napunjeni vodikom ili helijem. Praćenjem gibanja takvih [[pilot-balon]]a može se izračunati [[brzina]] i smjer [[vjetar|vjetra]] u slojevima atmosfere kroz koje se balon dizao. Za određivanje stanja atmosfere do visine od kojih 30 kilometara rabe se radiosondažni baloni (2 do 3 metra promjera veliki baloni od neoprena), koji uvis nose uređaje za mjerenje [[tlak]]a zraka, [[temperatura|temperature]] i [[Vlažnost zraka|vlage]], [[radioaktivnost|radioaktivnog]] zračenja ili [[ozon]]a (radiosonda; ozonosonda), a kojih se položaj prati bilo [[radar]]om bilo radio[[teodolit]]om za utvrđivanje visinskog vjetra. Za određivanje visinskog vjetra na gornjoj granici troposfere rabe se slobodno lebdeći plastični baloni transosonde, koje nošene zračnim strujama mogu prevaliti, prije pucanja, vrlo velike udaljenosti. Na visinama iznad 30 kilometara za mjerenje stanja stratosfere koriste se uređaji ''rockoon'' (od [[Engleski jezik|engl]]. ''rocket'': [[raketa]] i engl. ''balloon'': balon). To su veliki plastični baloni koji nose uvis male rakete s meteorološkim instrumentima. Na visini koja je nešto niža od maksimalne za takav balon, automatski se ispaljuje raketa, koja u svojem padu, baš kao i radiosonda, neprekidno šalje podatke, koji se primaju na tlu.

=== Balonstvo ===
{{glavni|Balonstvo}}

'''Balonstvo''' je disciplina [[šport]]skog zrakoplovstva u kojoj natjecatelji nastoje balonom preletjeti što veću udaljenost, doseći što veću visinu ili letjeti što duže. Posadu balona čine [[pilot]] i kopilot, a let prati i šesteročlana posada na tlu. Baloni punjeni plinom ([[helij]] ili [[vodik]]) nose oznaku A i prema obujmu se dijele u 10 kategorija, a baloni punjeni toplim zrakom imaju oznaku AX i razvrstani su u 12 kategorija. Prvi športski let balonom poduzeo je 1783. Francuz [[Jean-François Pilâtre de Rozier]]. Osnutkom Međunarodne zrakoplovne federacije (1905.) počinju se održavati međunarodna natjecanja slobodnih balona za ''Kup Gordon Bennet'' u disciplinama preleta i trajanja leta. Za letove balonima s vodikom europska prvenstva održavaju se od 1972., a svjetska od 1976., dok se za letove balonima na topli zrak oba prvenstva održavaju od 1973. U nas je prvi let balonom izveo u [[Zagreb]]u 15. prosinca 1789. [[Karlo Mazarović]] iz [[Boka kotorska|Boke kotorske]]. Prvi balonski klub u Hrvatskoj, Balon klub ''Zagreb'', osnovan je 1993.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=5571 |title=balonstvo |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Balloon}}
*[http://www.ballooninghistory.com Rano razdoblje povijesti balona]
*[http://www.balloonsimulator.com Hot Air Balloon Simulator] - Internet simulacija dinamike balona
*[http://stratocat.com.ar/indexe.html Stratocat]
* {{HTE|balon|Balon}}

[[Kategorija:Zrakoplovi]]