Vidi kôd stranice Arsin

{{Infookvir kemijski spoj
| formula = <chem> AsH3 </chem>
| tališteK = 162.0 K
| znakovi opasnosti = Eksplozivan, zapaljiv, potencijalni kancerogen, sistemski otrov, veže se na hemoglobin i uzrokuje hemolizu, u težim slučajevima prestaje rad bubrega, u lakšim umor, vrtoglavica, mučnina, povraćanje
| izvor znkops = 
| oblik molekule = Trigonalna piramidalna
| slika_opis2 = 
| slika2 = Arsine-3D-vdW.png
| dipolni moment = 
| topljivost = vrlo topiv u vodi
| tlak para = 14.9 atm
| vrelišteC = −62.5 °C
| vrelišteK = 210.7
| tališteC = −111.2 °C
| gustoća = 4.93 g/l, plin; 1.640 g/mL (−64 °C)
| slika = Arsine.png
| izgled = Bezbojni plin
| molekulska masa = 
| molarna masa = 77.9454 g/mol
| RTECS = CG6475000
| UN = 2188
| EC = 232-066-3
| CAS = 7784-42-1
| ostala imena = Arsenovodik
| IUPAC nomenklatura = arsen(III)hidrid
| slika_opis1 = 
| slika1 = Arsine-3D-balls.png
| slika_opis = 
| NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 4 |F = 4| R = 2}}
| PubChem = 23969
}}

'''Arsin''' (Arsenovodik, <chem>AsH_3</chem>), kratkotrajni nervni, i krvni [[Bojni otrovi|bojni otrov]]. Iako pronađen još [[1775.]], pripreman je tek za [[Drugi svjetski rat]].

== Dobivanje i svojstva ==
Dobiva se djelovanjem razblažene sumporne kiseline na arsenide metala ([[cink]]a, [[magnezij]]a, [[kalcij]]a). Na običnoj temperaturi je bezbojan plin. U čistom stanju skoro je bez mirisa, ali zbog raspadanja daje intenzivan i neugodan miris na [[češnjak]]. Pri normalnom pritisku [[Kondenzacija|kondenzira]] se na −55 °C, a stvrdnjava na 113 °C. Gustoća pare (u odnosu na zrak) iznosi 2,66, napon pare na 20 °C mu je ii 360 torra, a hlapljivost na 0°C je 30 900 000 mg/m<sup>3</sup>. U litru hladne vode razloži se 0,2 l arsina. Dobro se razlaže u [[terpentin]]u, a slabije u [[Alkoholi|alkoholu]] i [[Eteri|eteru]]. Nepostojan je na običnoj temperaturi razlaže se postepeno, a na 400°C trenutno. Nestabilan je i u metalnim posudama, jer metali djeluju katalitički na njegovo raspadanje. Reagir sporo s [[Bakar (element)|bakrom]], [[mjed]]i i [[Nikal|niklom]]. S vodom [[Hidroliza|hidrolizira]] brzo, ali samo djelomično, jer se brzo uspostavlja ravnoteža.

Koncentracija od 0,15 g/m<sup>3</sup> otkriva se po mirisu, od 2,5 g/m<sup>3</sup> nepodnošljiva, a od 5 g/m<sup>3</sup> smrtonosna. Zbog velike hlapljivosti, smrtne koncentracije postižu se brzo. Može se upotrijebiti u obliku arsenida, spomenuti metala, jer oni reagiraju s vodom daju arsin. Plinska maska potpuno štiti od arsina.

== Djelovanje na ljudski organizam ==
Arsin dopire u [[organizam]] kroz [[Dišni sustav|organe za disanje]] i razara [[Eritrociti|crvena krvna zrnca]], tj, ima hemolitičko djelovanje. Također djeluje i na [[pluća]], [[Jetra|jetru]], [[bubreg]]e, [[Nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]] i na [[središnji živčani sustav]]. Mehanizarn hemolitičkog djelovanja nije potpuno istražen. Trovanje se razvija u tri stupnja. 
{| class="wikitable" style="text-align:center;"
|+Trovanje arsinom
!Naziv
!Vrijeme nakon pojave simptoma 
!Simptomi
|-
|Prvi stupanj
|3 – 8 sati
|Povraćanje, glavobolju i vrtoglavicu, opću slabost, gađenje, hladnoću, bolove u predjelu bubrega i ispod [[Prsna kost|prsne kosti]], teško disanje, bljedilo s jakom [[Cijanoza|cijanozom]], sužavanje [[zjenica]], ubrzan, ali ravnomeran rad srca.
|-
|Drugi stupanj
|8 – 10 sati
|Tamnocrvena mokraća sa znacima oštećenja funkcije bubrega; količina mokraće postepeno se smanjuje.
|-
| rowspan="3" |Treći stupanj
|2 – 3 dana 
| rowspan="3" |[[Žutica]] i bolovi u predjelu jetre, povraćanje žuči i krv, suho grlo, jaka žeđ, koža postepeno dobiva boju čokolade, osjećaj straha, buncanje, javljaju se grčevi mišića, koma i smrt.
|-
|rjeđe 7 – 8 dana
|-
|najteži slučajevi isti dan
|}

=== Postupak liječenja ===
Ako otrovana osoba preživi, oporavlja se vrlo sporo s posljedicama bolesti jetre, bubrega i. Otrovanog treba što prije izvući iz otrovanog prostora, dobro utopliti i najhitnije ga poslati liječniku. Daljnje liječenje je [[Simptomatska terapija|simptomatsko]]. Na početku, radi uklanjanja otrova i raspadnutih produkata, otrovanoj se osobi pušta krv koja se nadoknađuje [[Transfuzija krvi|transfuzijom]] te mu se obilno daje kisik. Bolesniku se zatim daje 10% magnezijevog-hiposulfita (<chem>MgSO_2</chem>), injekcije od 25% glikoze, radi [[Srčani glikozidi|jačanja srca]], strofantin, kofein i kardijazol. 




== Literatura ==

* ”Arsenvodonik”, U: [[Vojna enciklopedija]], sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 224. – 225.
*S. Franke, ''Lehrbuch der Militarchemie'', Berlin, 1967.
*B. H. Александров, ''Отравляющие вещеста'', Москва, 1969.
*А. И. Черкес, ''Основы токсикологии боевых отравляющих веществ'', Москва, 1944.
*M. Duvoir i M. Perrault, ''Traité de médecine'', IV t., Paris, 1948.
*B. Bilić, ''Bojni otrovi'', Beograd, 1956.
*B. H. Александров, ''Отравляющие вещества'', Москва, 1969.

[[Kategorija:Kemijski spojevi]]
[[Kategorija:Toksikologija]]