Vidi kôd stranice Žilavost

[[Datoteka:Čvrstoća2.jpg|mini|desno|250px|[[Dijagram naprezanja|Dijagrami vlačne čvrstoće]] češćih tehničkih materijala. [[Bakar (element)|Bakar]] je žilav materijal, dok je [[sivi lijev]] krhak.]]
[[Datoteka:Brittle v ductile stress-strain behaviour.png|mini|desno|250px|Tipični dijagram naprezanja za žilavi materijal (plavo) i krhki materijal (crveno).]]
[[Datoteka:Kerbschlagbiegeversuch Maschine.jpg|mini|desno|250px|[[Charpyjevo klatno]] u labaratoriju za ispitivanje udarne radnje loma materijala, što je mjera je za žilavost materijala.]]
[[Datoteka:Cast iron tensile test.JPG|mini|desno|250px|Krhki lom uzorka od [[lijevano željezo|lijevanog željeza]].]]

'''Žilavost''' je sposobnost [[materijal]]a da plastičnom deformacijom razgradi [[naprezanje|naprezanja]] i na taj način povisi otpornost materijala na [[lom materijala|krhki lom]]. Mjera za žilavost materijala je udarni rad loma. Sposobnost materijala da se plastično deformira, prije nego što dođe do loma, zove se [[duktilnost]]. Katkad se to svojstvo naziva i deformabilnošću, plastičnošću, istezljivošću, a pri tlačnom opterećenju i gnječivošću. Nasuprot tome, (nezgodno) svojstvo materijala da se lomi bez prethodne plastične deformacije naziva se [[krhkost]]. Žilavost je, dakle, mjera za duktilnost. Prema tome, materijali niske žilavosti nisu duktilni, nego krhki.<ref> [http://www.scribd.com/doc/22051398/PREDAVANJA] “Ispitivanje materijala”, doc. dr. sc. Stoja Rešković, Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, www.scribd.com/doc, 2010. </ref>

'''Udarni rad loma''' određuje otpornost materijala krhkom lomu i mjera je za žilavost materijala. Udarni rad loma je [[energija]] utrošena za [[lom materijala|lom ispitnog uzorka]] kod ispitivanja. Označava se s ''KU'' (ispitni uzorak s U zarezom) ili ''KV'' (ispitni uzorak s V zarezom) i izražava se u [[džul]]ima (J).

Kod '''žilavog loma''' prisutna je snažna plastična deformacija u svim koracima loma materijala. Nastaje pri malim brzinama djelovanja naprezanja i pri naprezanju koje je znatno iznad [[Granica razvlačenja|granice razvlačenja]] materijala. 

Kod '''krhkog loma''', djelovanjem [[naprezanje|naprezanja]] ne postoji plastična deformacija, već se početna mikropukotina širi duž [[kristal]]ne ravnine. Osim sklonosti nekih materijala krhkom lomu (npr. [[kaljenje|kaljeni]] čelik), on se javlja kod sniženih temperatura i velikih brzina naprezanja.<ref> "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

==Čimbenici koji utječu na žilavost==
Na žilavost čelika i drugih materijala utječe prije svega radna [[temperatura]] (radni uvjeti) i vrsta materijala (kemijski sastav, nečistoće u čeliku, [[mikrostruktura]], [[toplinska obrada]] i drugo).

===Utjecaj temperature===
Radna [[temperatura]] ima najveći utjecaj na žilavost. Sa snižavanjem temperature žilavost opada. 

'''Prijelazna temperatura ispitivanja''' označava temperaturu na prijelazu s visokih prema niskim vrijednostima udarnog rada loma, odnosno to je temperatura koja odvaja područje žilavog od područja krhkog ponašanja materijala. 

'''Temperatura nulte duktilnosti''' je isto mjera žilavosti materijala. To je ona najviša temperatura pri kojoj mikropukotina počinje rasti i prodire kroz čitav presjek ispitnog uzorka. Na toj temperaturi gube se svojstva plastičnosti čelika. Ispod temperature nulte duktilnosti očekuje se krhko, a iznad žilavo ponašanje materijala.

'''Granična temperatura''' ''υ<sub>50%</sub>'' i ''υ<sub>85%</sub>'' se ispituje na uzorcima s utorom (npr. [[Charpyjevo klatno]]), a najčešće se provodi na limovima i [[ferit]]nim čelicima. 

===Utjecaj kemijskog sastava===
[[Legura|Legure]] koje imaju plošno centriranu kubičnu [[kristalna rešetka|kristalnu rešetku]] imaju uglavnom visoku žilavost (npr. gama-željezo (γ-Fe) ili [[austenit]]). Materijali s velikom [[čvrstoća|čvrstoćom]] obično imaju nisku žilavost. Kod legura s volumno centriranom kubičnom kristalnom strukturom žilavost ovisi o temperaturi (sa snižavanjem temperature žilavost opada).<ref>[http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140704150245/http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view |date=4. srpnja 2014. }} "Fizikalna metalurgija I", dr.sc. Tanja Matković, dr.sc. Prosper Matković, www.simet.unizg.hr, 2011.</ref>

===Utjecaj mikrostrukture===
[[Mikrostruktura]] ima isto veliki utjecaj na žilavost materijala. Što je [[kristalno zrno]] manje, to je žilavost veća. Kod [[čelik]]a smanjenje veličine kristalnog zrna za mjernu jedinicu 1 po ASTM E112 skali, snižava prijelaznu temperaturu ispitivanja za oko 15 ºC.

Određivanje veličine kristalnih zrna izvodi se ASTM ([[Engleski jezik|engl]]. ''American Society for Testing and Materials'') E 112 metodom:

:<math> N = 2 \cdot n - 1 </math>

gdje je: ''N'' – broj kristalnih zrna na površini od 1 [[inč]]<sup>2</sup> (četvorni [[Palac (jedinica)|palac]]), pri povećanju [[mikroskop]]a od 100 puta, ''n'' – broj veličine kristalnog zrna po ASTM-u. Veličine kristalnih zrna se kreću od 00 do 14.<ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zm/pdf/nastava/materijali_I/skripta/skripta-lekcija_11%28mtrI%29.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101105200356/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zm/pdf/nastava/materijali_I/skripta/skripta-lekcija_11%28mtrI%29.pdf |date=5. studenoga 2010. }} "Materijali I", Izv. prof. dr. sc. Loreta Pomenić, www.riteh.uniri.hr, 2011.</ref>

===Lomna žilavost===
Mjera za lomnu žilavost je kritični intenzitet naprezanja na vrhu pukotine koji dovodi do njenog nestabilnog širenja. Od svih svojstava koji određuju žilavost, jedino lomna žilavost može poslužiti kao veličina za proračune. Ispituje se na ispitnom uzorku koji uz utor ima i umjetno izazvanu pukotinu, umaranjem dubine veće od 1,3 mm.

==Metode ispitivanja materijala udarom==
Metode ispitivanja materijala udarom su:
* [[Charpyjevo klatno]] za ispitivanje udarnog rada loma;<ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>
* Ispitivanje udarnog rada loma po Izodu;
* Temperatura nulte duktilnosti po Pelliniju;
* Dinamička sila loma po Bruggeru;
* Tehnološka ispitivanja udarom.

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Materijali]]
[[Kategorija:Metalurgija]]
[[Kategorija:Ispitivanje materijala]]